Integracija ranjivih skupina u društvo

Informacije o aktivnostima vezanima uz Urbanu
aglomeraciju Rijeka, mogućnosti korištenja sredstava iz EU-fondova putem
mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) te prijedlog projekata
vezanih za razvoj, iznijela je koordinatorica izrade Strategije razvoja Urbane
aglomeracije Rijeka dr.sc. Nataša Zrilić.

Na radionici
se raspravljalo o temama vezanim uz ispunjavanje jednog od specifičnih ciljeva
Operativnog programa EU „Učinkoviti ljudski potencijali“
koji se odnosi na borbu protiv siromaštva i socijalne
isključenosti kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne
integracije ranjivih skupina, kao i borbu protiv svih oblika diskriminacije.

Predloženim projektima, kojima slijedi daljnja dorada
do konačnog usvajanja na tijelima Urbane aglomeracije Rijeka te gradskim i
općinskim vijećima, obuhvaćene su mnoge ranjive skupine društva – djeca i
mladi, stariji, djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, osobe
oboljele od psihičkih poremećaja, teško pokretne i nepokretne osobe, žrtve
obiteljskog nasilja, nacionalne manjine, ali i sve druge skupine društva kojima
je u određenoj životnoj fazi potrebna pomoć, poput savjeta psihologa ili
posudbe ortopedsko-medicinske opreme.

Kao jedan od projekata predložena je Mreža savjetovališta u lokalnoj zajednici,
uz mogućnost da se u Rijeci kao velikom gradu nastavi s postojećim
specijaliziranim savjetovalištima za određene rizične skupine, dok bi manjim
općinama i gradovima kao ogledni primjer uz mogućnost proširivanja mobilnim
timovima moglo poslužiti savjetovalište Grada Kastva otvoreno svim građanima
koji iz bilo kojeg razloga trebaju psihološku podršku.

Integracija ranjivih skupina u društvoPutem mobilnih
stručnih timova mogao bi se proširiti i projekt
osiguranja uvjeta za rano
prepoznavanje i prevenciju pojave problematičnog ponašanja

na razini dječjih vrtića i osnovnih škola, odnosno rana intervencija koja na
razini države, a onda niti gradova i općina Urbane aglomeracije Rijeke, iako
postoji u različitim oblicima, nije sustavno riješena. Kako bi se pak djeci s
teškoćama omogućilo napredovanje u sustavu odgoja i obrazovanja, predloženo je
zapošljavanje stručnih suradnika defektologa, rehabilitatora i logopeda, uz
posebno isticanje važnosti rješavanja problema deficitarnosti takvih kadrova na
tržištu rada.

U svim općinama i gradovima mogla bi se primijeniti
postojeća posudionica
medicinsko-ortopedske opreme i pomagala
koju su razvili općine Viškovo i
Čavle te Grad Kastav, kao i dugogodišnji riječki projekt klubova umirovljenika.
Opću podršku dobio je i opatijski projekt organizacije
slobodnog vremena djece tijekom školskih praznika
, koji djeci omogućava
svakodnevne zanimljive aktivnosti, a roditeljima mogućnost da svoju djecu
ostave u sigurnim rukama dok su na poslu. Razmatrala se i mogućnost da se na
druge općine i gradove proširi projekt
rada s kazneno-prijavljenim mladim ljudima
, koji već dugi niz godina provodi
Udruga U.Z.O.R. iz Rijeke, kao i njihov novi projekt organiziranja stambenih
zajednica za žrtve obiteljskog nasilja. Na sličan bi se način mogle proširiti i
stambene zajednice za osobe s psihičkim
poremećajima
, koje s ciljem destigmatizacije i deinstitucionalizacije
psihički oboljelih provodi Dom za psihički oboljele odrasle osobe Turnić iz
Rijeke. U cilju što daljnjeg odlaganja institucionalizacije starijih osoba,
Općina Kostrena predložila je projekt edukacije
gerontodomaćica
.

Predloženo je i proširenje
organiziranog prijevoza kombi vozilom za osobe s invaliditetom,
kojeg
provode Grad Rijeka i Autotrolej. Naime, trenutno se prijevozom mogu koristiti
i stanovnici drugih općina ili gradova, ali uz posebne ugovore i dodatno
plaćanje, dok bi razvojem svojevrsnog Call-centra prijevoz bio šire dostupan
izvan Rijeke, i to svim osobama s invaliditetom te turistima. Naime, naglašeno
je kako se mora promijeniti percepcija te s razmišljanja na način da bi se
osmišljavaju projekti prilagođeni osobama s invaliditetom, trebalo bi se
razmišljati o uslugama za svih: i osobe s invaliditetom, i starije osobe koje
se teško kreću i majke s kolicima, kao i za mjesne stanovnike, ali i
posjetitelje našeg kraja. U tom smislu govorilo se i o projektu univerzalnog
dizajna u prometu, što u praksi predstavljaju zvučni ili video signali o
trenutnoj autobusno stanici ili vrijeme očekivanog dolaska autobusa, koji bi, s
jedne strane, bio od velike pomoći osobama s invaliditetom, ali i bilo kojem
drugom korisniku javnog gradskog prijevoza.

Nadalje, Sportski savez za osobe s invaliditetom Grada
Rijeke predložio je projekt sporta, rekreacija i turizma za sve građane, pa je
tako predložen razvoj mediteranskog
nautičkog centra za osobe s invaliditetom u Kraljevici, košarka za osobe s
invaliditetom u Kostreni te uređenje igrališta za djecu s invaliditetom i
fitness na otvorenom u Lovranu
.

Grad Rijeka je među projekte uvrstio izradu projektne
dokumentacije urbanističko-građevinske sanacije područja na kojima su smješteni
pripadnici romske manjine.

Odlukom ministra regionalnog razvoja i fondova
Europske unije Branka Grčića početkom listopada ustrojena je urbana
aglomeracija Rijeka koju uz Grad Rijeku čine i gradovi Kastav, Kraljevica te
Opatija i općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo.
Urbana aglomeracija je formirana s ciljem učinkovitijeg planiranja,
usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, a ciljem učinkovitijeg
povlačenja sredstava iz fondova EU.

U prosincu 2015. godine Ministarstvo
regionalnog razvoja i fondova Europske unije raspisat će natječaj za izbor
četiri grada koji će do 2020. godine moći koristiti EU-sredstva putem mehanizma
Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Kriterij odabira gradova za
korištenje ITU-mehanizma bit će vezani sa pripremljenosti Strategija urbanih
područja do razine analize stanja putem prikupljenih podataka uz obveznu izradu
baze projekata/programa, te dokaze o pokrenutoj Strateškoj procjeni utjecaja na
okoliš.

Za ITU mehanizam
planirano je 345.351.269 EUR, a koji iznos je najvećim dijelom predviđen iz
Europskog fonda za regionalni razvoj (73,36%), dok je iz Kohezijskog fonda
planirano 14,48% i iz Europskog socijalnog fonda 12,16%.