Riječki nadbiskup Ivan Devčić podsjetio je da je Drugi vatikanski koncil ili sabor održan od 11. listopada 1962., kad je počelo prvo zasjedanje, do 8. prosinca 1965., to jest do završetka njegova posljednjega, četvrtog zasjedanja.
Rekao je da je Sabor pokrenuo i najavio papa Ivan XXIII., i to s idejom obnove Crkve. Reakcije unutar Crkve na sazivanje Sabora bile su dvojake, od oduševljenja do negodovanja i procjena da će doživjeti neuspjeh, dodao je. Rezultat se četiri temeljna dokumenta – Konstitucije, kojima se definiraju temelji Crkve i njezine misli u suvremenom svijetu, te još devet dekreta i tri deklaracije.
Ličko-senjski biskup Mile Bogović ustvrdio je da je Drugi vatikanski koncil imao zadatak prilagođavanja Crkve društvu i suvremenosti. Donio je mnogo promjena crkvenoj zajednici te je nastalo novo lice Crkve, istaknuo je, dodajući da su među najuočljivijim promjenama promjene u liturgiji, i to dopuštanje korištenja narodnog jezika u liturgijskom obredu te okretanje oltara puku. Osim toga, rekao je biskup, osnovane su komisije iza kojih su stajale vatikanske kongregacije, ali su u njih bili uključeni i oni koji su do tada bili marginalizirani i donesena je deklaracija o vjerskoj slobodi koja govori o tome da je savjest vrhovna norma.
Bogović je ustvrdio da je potrebno sazvati Treći vatikanski sabor na kojem bi se, kako je rekao, definiralo da je Crkva u svijetu, ali nije od svijeta, te njezina uloga i značenje danas u svijetu.
Fra Emanuel Hoško, profesor na riječkoj Teologiji, govorio je o snažnom zamahu utemeljenja katoličkih ustanova i listova u vrijeme oko Drugoga vatikanskog sabora. Tad je pokrenut “Glas Koncila” i utemeljena je ustanova “Kršćanska sadašnjost”. Zamah djelovanja “Kršćanske sadašnjosti” bio je vrlo snažan i širokog spektra u prvom razdoblju djelovanja, ali je 90-ih godina prošlog stoljeća njezino djelovanje reducirano tako da je danas samo veliko izdavačko poduzeće, rekao je fra Emanuel Hoško.
Marijan Jurčević, također profesor na riječkoj Teologiji, ocijenio je da je laikat u sklopu Crkve u Hrvatskoj nedovoljno aktivan. “Nisu se dogodile ni formalne ni sadržajne promjene na tom polju”, ustvrdio je.
Istaknuo je da bi laici trebali preuzeti dio djelovanja unutar Crkve od svećenstva te da bi – kako bi se utvrdilo kako dinamizirati tu aktivnost i koje službe pokrenuti – trebao organizirati simpozij hrvatske Crkve.
Drugi vatikanski koncil održan je u bazilici sv. Petra u Rimu od 1962. do 1965. godine. Sazvao ga je papa Ivan XXIII., a nastavio i zaključio papa Pavao VI. Njegova svrha bila je obnova Katoličke crkve u susretu s modernim svijetom, a održavao se u četiri zasjedanja.
Podijeli na društvenim mrežama