Razgovor je započela Zagorka Prce Veseli, koordinatorica
Centra tehničke kulture Rijeka koji je inicirao okupljanje, predstavljanjem
Digitalne agende za Europu – prve od sedam ključnih inicijativa predviđenih
strategijom Europa 2020 kojoj je cilj da kroz 101 mjeru omogući europskim
građanima i ekonomiji da iskoriste maksimum koji pružaju digitalne tehnologije.
Prce Veseli je predstavila rezultate Hrvatske u odnosu na druge članice
Europske unije prema kojima se Hrvatska nalazi na 24. mjestu EU prema indeksu digitalnog
gospodarstva i društva (DESI 2015).
Prce Veseli je potom okupljenima
predstavila što CTK Rijeka radi po tom pitanju – kroz projekte Digitalna agenda
za kreativnu Hrvatsku i Generation 0101.
Digitalna agenda za kreativnu Hrvatsku je projekt financiran od
strane Nacionalne zaklade za razvoj društva u sklopu kojeg je nastala istoimena
mreža organizacija. Ujedno se radi o nacionalnoj koaliciji za radna mjesta u
digitalnom sektoru. U svojih pet programskih područja (Obrazovanje,
Ravnopravnost, Zapošljivost, Uključivost i Inovativnost) mreža bi trebala
omogućiti svim pojedincima i organizacijama aktivno sudjelovanje u digitalnom
društvu. Prce Veseli je iskoristila priliku da sve okupljene pozove da se
uključe u rad mreže. Potom je predstavila projekt Generation 0101 financiran kroz program Erasmus+, točnije rezultate istraživanja provedenog u
sklopu projekta.
Partneri na projektu su istraživali
stupanj provedbe Digitalne agende s naglaskom na nezaposlenost mladih u svojim
državama (Cipar, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva i Turska) i na europskoj
razini, te su potom izradili preporuke za donositelje odluka. Istraživanje se
sastojalo od pregleda strateških dokumenata, statistika i europskih projekata
koji uključuju bilo kakvu vrstu ICT edukacije, online istraživanja o vještinama
i znanjima mladih (njihova samoprocjena) te intervjua s dionicima iz javnog,
privatnog i civilnog sektora.
Rezultati samoprocjene mladh nastala putem
online upitnika u sklopu projekta Generation 0101.
Preporuke za europske donositelje
odluka su sljedeće:
- Mladi precjenjuju svoje ICT vještine. Posjeduju
osnovno ICT znanje kao što je korištenje interneta, društvenih medija,
komuniciranje i dijeljenje datoteka. No, nemaju vještine tražene na tržištu
rada, posebice one za zapošljavanje u digitalnom sektoru. Deficitarne digitalne vještine su programiranje, izrada i održavanje Internet stranica,
stvaranje multimedije te razvoj baza podataka. - ICT obrazovanje unutar formalnog sustava
obrazovanja je u većini slučajeva zastarjelo i
ne razvija vještine korištenja najnovijih tehnologija. Formalno obrazovni sustav sporo uvodi nove
ICT kurikulume što ga čini nepovezanim s potrebama tržišta rada. - Mladi
ljudi su zainteresirani za sudjelovanje u neformalnim ICT edukacijama jer su
atraktivne, modularno oblikovane i temelje se na najnovijim tehnologijama koje
svakodnevno koriste i preferiraju. - Poslodavci naglašavaju važnost praktičnih
vještina i sposobnosti za prijenos iskustava usvojenih u radnom okruženju. To
dokazuje da se i formalni i neformalni
sustav obrazovanja trebaju usmjeriti više na praktične ICT vještine. - U većini slučajeva ICT vještine potrebne u
poslovnom životu osobe razvijenu su kroz samoučenje ili u neformalnom
obrazovnom sustavu. Takva situacija ukazuje na potrebu da najnoviji softverski alati budu dostupni svima i ne podrazumijevaju
zahtjevnu i skupocjenu hardversku osnovu za korištenje.
Predstavljena strategija,
koalicija, rezultati istraživanja i preporuke bili su podloga za daljnji
razgovor.
Predstavnici Odjela za
informatiku Sveučilišta u Rijeci, na čelu s pročelnicom Patriziom Poščić ustvrdili su da mladi očito precjenjuju svoje digitalne
vještine i znanja. Smatraju da su rezultati proizašli iz istraživanja realni jedino
u slučaju da su ispitanici studenti ili diplomanti informatike. Pročelnica je
nastavila dalje spominjući slab interes za upise u njihov program cjeloživotnog
učenja – Razvoj mobilnih aplikacija. Za program, koji bi na tržištu trebao biti
konkurentan, nema interesa za upise. Okupljeni su komentirali da je razlog za
to možda cijena programa (8.000,00 kn) koji traje 120 školskih sati ili
nedovoljna informiranost javnosti o njegovom postojanju.
I Hrvatski zavod za zapošljavanje
imao je namjeru pokrenuti prekvalifikaciju za programere mobilnih aplikacija,
istaknule su predstavnice Područnog ureda Rijeka Silvija Devčić i Marina
Vunderlih, od čega se odustalo nakon istraživanja potreba tržišta rada u
Primorsko-goranskoj županiji koje je pokazalo da ne postoje poslodavci za
navedeni kadar. S druge strane, istaknule su da kod osoba upisanih u evidenciju
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uvijek postoji velik interes za takav tip
edukacija/prekvalifikacija, no da ih istovremeno ne shvaćaju ozbiljno (kao
ugovornu obvezu, kao nešto što moraju pohađati i na kraju završiti, itd.).
Profesorica Odjela za informatiku
Marina Ivašić Kos ustvrdila je da su
mobilne aplikacije u određenom programskom jeziku prespecifično područje za
koje bi se ljudi mogli usavršavati, te dodala da ona smatra da ljude treba
educirati kako programirati, odnosno učiti kako programerski razmišljati.
Spominjući nekoliko primjera koje
je doživio u posljednje dvije godine, o poslodavcima je progovorio Boris Golob, direktor SteP Ri znanstveno-tehnologijskog
parka Sveučilišta u Rijeci. Naveo je nekoliko situacija s poslodavcima koji su
htjeli otvoriti ili su otvorili svoje podružnice u prostorima Stepa Ri koji
nisu mogli pronaći zaposlenike, zbog čega su napustili prostor ili ideju da
ostanu poslovati u Rijeci.
Predstavnica Odjela za
poduzetništvo Grada Rijeke Mirna Ružić
govorila je o Start Up inkubatoru Rijeka u koji se mladi najčešće prijavljuju s
poslovnim idejama koje spadaju u digitalni sektor (posljednji uspješni primjer
jest aplikacija Pointme). Istaknula je da sustav radi jer funkcionira na način
da se sve podređuje potrebama budućih poduzetnika – popunjavaju se njihove rupe
u znanju, pronalaze mentori koji mogu odgovoriti na njihove potrebe i sl.
Fleksibilnost kao dobar odgovor na izazove koje pred svima nama donosi napredak
tehnologije naglasila je direktorica CTK Rijeka Olivera Stanić. Zaključila je da si za razliku od javnog ili
obrazovnog sustava civilno društvo, koje ona predstavlja, može dozvoliti upravo
fleksibilan pristup u radu s građanima i pronalaženju rješenja na probleme
uočene u zajednici, no u tome mu je potrebna podrška javnog i privatnog
sektora.
Razgovaralo se i o promjenama
obrazovnog sustava koji ne može tako
brzo odgovoriti na tehnološke promjene te o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
koji bi trebao definirati nova „suvremenija“ zanimanja, kao i o specifičnim
znanjima koja traže poslodavci.
Pročelnik županijskog odjela za
sport, kulturu i tehničku kulturu Valerij
Jurešić zaključio je da je problem što je uvijek teško pokrenuti
međusektorsku suradnju, no uvodničarka Zagorka Prce Veseli pozvala je sve na
nastavak razgovora koji bi trebali rezultirati prijavom projekata na natječaje
Europskog socijalnog fonda ili nekim drugim oblikom suradnje koji bi odgovori
na potrebe naše županije.
Podijeli na društvenim mrežama