Danas su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar u Dječjoj kući održali prezentaciju projekata i programa realiziranih u području kulture u razvojnom ciklusu od 2013. godine do kraja 2020.
Razdoblje je to tijekom kojega se realizirala kulturna strategija Grada Rijeke, donesena 2013., usklađena s financijskom perspektivom EU.
Osmogodišnji period za svoje je glavne ciljeve i prioritete tada postavio ambiciozan plan unaprjeđenja kulturne infrastrukture i kandidaturu za titulu Europske prijestolnice kulture.
Kako je naglašeno na današnjem predstavljanju rezultata razvojnog ciklusa, upravo je uspjeh u EPK kandidaturi zadao dinamiku realizacije strategije i njen fokus usmjerio na objekte i procese koji su bili dijelom projekta EPK. A ovaj je projekt ujedno pokazao da je Rijeka jedina od ukupno pet europskih prijestolnica kulture koja je tijekom pandemijskih 2020. i 2021. godine realizirala svoj program.
Prezentacija provedbe Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke donesene 2013. u Dječjoj kući
Dvadeset jedan novi prostor za kulturu
U strateškom je razdoblju otvoren 21 novi prostor kulture od kojih ustanove upravljaju s njih 13, a raznorodni korisnici s njih 5, dok s 3 upravlja Grad Rijeka, ali su oni dostupni za korištenje svim građanima.
Osmišljen je, projektiran i putem EU fondova financiran najveći investicijski projekt u području kulture u samostalnoj Hrvatskoj, a i jedan od najvećih ikada – obnova kompleksa bivše tvornice “Rikard Benčić”.
Među novootvorene i novoobnovljene prostore kulture ubrajaju se prostori ustanova u kulturi: Muzeja Grada Rijeke (obnovljena Palača Šećerane, obnovljena Kockica i bivše željezničko skladište na Žabici – izložbeni prostor „Torpedo – prvi na svijetu“), Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (tzv. H-objekt i stan u Zagrebačkoj ulici za Rezidencijalni program „Kamov“), Gradske knjižnice Rijeka (Dječja kuća, ogranak lijepe književnosti u Filodrammatici i ogranak na Trsatu), Art-kina (Mini Art kino i Art kino Lab), Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca (nove radionice i skladišta u Baračevoj ulici i „Zajc Lab“ u Delti 5).
Tri su nova prostora kojima upravlja Grad Rijeka: Exportdrvo, RiHub – coworking prostor za dionike kreativnih industrija i Delta 5 (kojom osim Grada upravlja i Sveučilište u Rijeci, „DeltaLab: Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam“).
Također, niz je novih prostora kulture kojima upravljaju drugi subjekti iz područja kulture: nova galerija „Juraj Klović“ (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka), Društveno-kulturni centar Drenova (Udruga Bez granica), Knjižara i antikvarijat Ex-Libris (Ex libris d.o.o.), Muzej farmacije JGL (Jadran galenski laboratorij d.d. u suradnji sa Muzejom grada Rijeke), Galerija Principij (Fotoklub Rijeka), Muzej djetinjstva (Udruga Calculus).
Nadmašeni ciljevi u financiranju kulture
Jedan od ključnih strateških ciljeva postavljenih za osmogodišnje razdoblje bio je zadržavanje nivoa financiranja kulture i nivoa kulturnih sadržaja dostupnih građanima.
Taj je cilj višestruko nadmašen udvostručenjem proračuna za kulturu u kontekstu ukupnog gradskog proračuna, sa prosječno 9% na preko 18% u zadnje dvije godine strateškog perioda. Također, veliki rast investicija nastao je na valu projekta EPK 2020 i uspješnog povlačenja EU sredstava.
Snažna uključenost kulturnih ustanova u projekt EPK 2020, vidljiva je i iz financijskih pokazatelja. I konačno, sredstva za javne potrebe u kulturi nisu se smanjivala za vrijeme EPK 2020 ciklusa, kako je strateškim planom i obećano.
Izvanproračunska sredstva angažirana u kulturi
U strateškom osmogodišnjem periodu, pored sredstava lokalnog riječkog proračuna, u kulturu i kulturne projekte i programe slilo se gotovo 150 milijuna kuna EU sredstava.
Kroz sufinanciranje projekta EPK 2020 s nacionalnog nivoa kulturi u Rijeci stiglo je 52,8 milijuna kuna, a od strane Primorsko-goranske županije u kulturu je injektirano gotovo 8 milijuna kuna. Nikada ranije nisu izvanproračunska sredstva u tolikom razmjeru i količini sudjelovala u proračunu kulture.
Proračun za kulturu u drugoj je polovici strateškog razdoblja (2017. – 2020.) više nego udvostručen u odnosu na prvu polovicu (2013. – 2016.), što jasno govori o dinamici rada.
Učinkovit rad Odjela za kulturu
Za potrebe realizacije ovakvog razvojnog i investicijskog ciklusa reorganiziran je Odjel gradske uprave za kulturu, koji se posvetio prvenstveno strateškim zadacima i činjenici da je Hrvatska početkom ovog strateškog razdoblja postala punopravna članica Europske unije.
Rezultat ovakve reorganizacije je 25 EU projekata realiziranih u čitavom sustavu kulture, povučenih gotovo 20 milijuna eura, ali i dvije novoosnovane ustanove u kulturi (Art kino i HKD) te jedinstveni model suradnje sa izvaninstitucionalnim sektorom koji je preuzeo programsko upravljanje prostorima Filodrammatice i Palacha.
Rijeka spremna za novo strateško razdoblje u području razvoja kulture
Riječka je kultura realizacijom ambiciozne strategije razvoja od 2013. do 2020. godine pokazala da zauzima ne samo relevantno mjesto u urbanom duhu grada, već i da je njena pokretačka snaga u razvoju društva golema.
Provedbene politike u realizaciji strategije kulturnog razvoja bile su dobro usklađene i njihov je rezultat danas vidljiv u kvalitetnom nasljeđu koje već i danom kvantitetom nadmašuje mnoge hrvatske i europske gradove.
Rijeka je postavila dobre temelje za novi razvojni ciklus koji predstoji kulturi.
Podijeli na društvenim mrežama