„Bošnjaci
su sudionici Domovinskog rata i veliki stradalnici koji su oduvijek
pokazivali ljubav prema Republici Hrvatskoj. Kada sam postao ministar
hrvatskih branitelja, jedno od prvih pitanja koje mi je bilo upućeno je i
ono znam li koliko je Bošnjaka dalo život u Domovinskom ratu. Odgovorio
sam da Ministarstvo ne vodi evidenciju na taj način, već da imamo dvije
osnovne podjele- na branitelje i na one koji to nisu. No, naravno da
sam znao odgovor na ovo pitanje, jer su Bošnjaci tijekom Domovinskog
rata činili 5% ukupnog broja branitelja, a među poginulima ih je čak
deset posto „, kazao je Matić, podsjetivši ujedno na kraj rata kada je
zajedničkom akcijom Hrvata i Bošnjaka spriječena sasvim izgledna
katastrofa u cazinskoj krajini i Bihaću, možda čak i znatno većih
razmjera od one u Srebrenici.
Između
ostalog, miinistar je kazao kako je nedvojbeno ponosno živjeti u
Rijeci; gradu koji ne pravi razlike među svojim stanovnicima,
aludirajući na aktualna događanja u Vukovaru, odnosno postavljanje
dvojezičnih ploča. Matić je poručio kako pravo i pravda često ne idu
ruku pod ruku, ali da pravo mora biti ispred pravde. Ponekad nam, kazao
je ministar, ti zakoni ne odgovaraju, ali se moraju poštovati, jer ih je
donijela većina.
„Tolerancija
i suživot oduvijek su karakteristika ovoga kraja. Stanovnici Primorsko-
goranske županije, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, u
velikom su broju sudjelovali u obrambenom ratu, iako većina ove županije
i Rijeka nije bila neposredno izložena ratnim opasnostima. Odlaskom na
bojišta diljem Hrvatske stanovnici ovoga područja dokazali su veliko
srce. Nažalost, mnogi se s tih bojišnica nisu vratili, već su dali svoje
živote na raznim ratištima, ne vodeći pritom računa o nacionalnoj i
vjerskoj pripadnosti. U neposrednoj blizini ovog Islamskog centra,
otvorenog u svibnju ove godine, nalazi se katolička crkva sv. Nikole i
Baptistička crkva, što pokazuje toleranciju i otvorenost građana
Rijeke“, kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Tomu je dodao da
je obveza svih sjećati se onih koji su život dali u obrani Hrvatske,
ali i skrbiti o njihovim obiteljima. „Treba graditi i spomenike, ali svi
će biti puno zadovoljniji, ako se svatko, u okviru svojih nadležnosti,
pobrine da razvijamo bolje društvo“, kazao je Obersnel.
Predsjednik
udruge branitelja Domovinskog rata Bošnjaka Hamdija Malić kazao je da
je u Domovinskom ratu sudjelovalo 25.000 Bošnjaka, od kojih je poginulo
njih 1100. I Malić se osvrnuo na aktualna vukvoarska događanja,
poručujući kako ne vidi razloga zašto bi se netko protivio dvojezičnim
natpisima, s obzirom da bi prihvaćanje tih natpisa trebalo biti
civilizacijsko dostignuće. “Nije dobro da se stvara nesigurnost u
zemlji, da se uništava državna imovina i ponaša necivilizacijski”, rekao
je Malić oštro osuđujući poticanje predstavnika nekih vjerskih
zajednica na nered. Ujedno je upozorio i kako neki od njegovih suboraca
još nisu uspjeli potvrditi braniteljski status kako bi se tretirali
ravnopravno s drugim braniteljima, apelirajući na odgovorne da se to
riješi što prije.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina
podsjetio je na činjenicu da su ljudi u ovim krajevima, različitih
nacionalnosti i vjerske pripadnosti, stoljećima skladno zajedno živjeli,
te da će tako biti i ubuduće.
Glavni
imam Medžlisa islamske zajednice Hajrudin ef. Mujkanović kazao je kako
su imena na spomen obilježju dokaz da treba osjećati ponos i čast što
Islamska zajednica u svojim redovima odgaja sinove koji su, ne samo
njen, već ponos cijeloga društva. „Naša je obveza ustrajati na svim
idealima, radi kojih su ovi životi položeni. Ideali su neovisna i
demokratska Hrvatska po mjeri svih njenih građana, bez obzira na vjeru,
podrijetlo, spol ili bilo koju pripadnost. Samo takav pristup opravdava
žrtve. Spomenik Bošnjacima, braniteljima Hrvatske, nije tek sjećanje na
poginule branitelje i izraz zahvalnosti za njihov doprinos obrani od
agresora i uspostavi slobodne, suverene Hrvastke, nego i zalog
budućnosti ove hrvatske nacioje, čiji su sastavni dio i pripadnici
bošnjačkih i drugih zajednica u Hrvatskoj“, kazao je Mujkanović dodavši
da su Bošnjaci u Hrvatskoj uspješno integrirani , bez gubitka svog
narodnog, kulturnog i vjerskog identiteta. Podsjetio je i na činjenicu
da je Hrvatski sabor, bez ičijeg tutorstva, 1916. Godine islam proglasio
jednom od službenih vjera u Hrvatskoj.
Među
sudionicima svečanosti bili su i predsjednik Udruge Bošnjaka
branitelja- ogranak Grada Rijeke Avdo Ahmetović, predsjednik UBBDRH
Zagreb Hamdija Malić i tajnik udruge Ishak Hodžić te brojni pripadnici
bošnjačke nacionalne manjine u Rijeci.
Ovom
prigodom podno spomen obilježja položeni su vijenci i zapaljene
svijeće, a donatorima njegove izgradnje podijeljene su zahvalnice. Među
njima su Ministarstvo hrvatskih branitelja, Grad Rijeka, Primorsko-
goranska županija, Udruga branitelja bošnjaka- ogranak Rijeka, Islamska
zajednica u Hrvatskoj i Rijeci te mnogi drugi pojedinci.
(LJ.M.P.)
Podijeli na društvenim mrežama