Tom prigodom hrvatski predsjednik Ivo Josipović je istaknuo da je
Hrvatska prostor u kojem se živi zajedno u različitosti te da je
Hrvatska zemlja vjerskih prava i vjerskih sloboda. Islamska tradicija je
utkana u tkivo hrvatske društvene i duhovne povijesti te, kao i ostale
manjinske tradicije, obogaćuje hrvatski kulturni identitet.
Ocijenio je da Islamska zajednica i njeno vodstvo od početka
djeluju na izgradnji demokratskoga društva, razvijajući prijateljske i
suradničke odnose s državnim tijelima. Bili su primjerom razložnog i
domoljubnog ponašanja i međureligijskog razumijevanja i tolerancije,
kazao je Josipović.
Član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je ustvrdio kako je
Hrvatska dobro mjesto za život Bošnjaka muslimana te da način na koji je
riješen njihov status može biti primjer i drugim europskim zemljama.
Oni ovdje žive slobodno i u punoj mjeri ostvaruju svoja nacionalna i
vjerska pitanja, kazao je Izetbegović. Rekao je da današnje otvaranje
Islamskog centra šalje dobre signale cijelom svijetu, a posebno regiji
nakon svih dramatičnih događanja u bliskoj prošlosti. Govoreći o
stvaranju novih odnosa na ovom prostoru, napomenuo je da je prošlog
tjedna bio u Beogradu te kod ključnih ljudi državnoga vrha osjetio dobru
volju da se ide naprijed, ne gurajući pod tepih istinu o prošlosti,
dodavši da im u tim nastojanjima treba dati potporu.
Katarski ministar Gajs bin Mubarek el-Kuvari ocijenio je kako će
Islamski centar, kojeg je prozvao savršenim arhitektonskim remek
djelom, djelovati i na ispravljanju iskrivljene slike o islamu i
muslimanima, kakva se stvara u novije vrijeme. Nužno je u islamu
slijediti srednji, umjereni put nakon što su neki pojedinci iscrtali
iskrivljenu sliku islama, što je djelovalo na neke islamske zajednice u
nemuslimanskim zemljama, a posljedica su pozivi na nesnošljivost i
fanatizam, kazao je.
Naveo je da je katarski emir pomogao u izgradnji centara kako bi
ovdašnji muslimani mogli biti posrednici između islamskoga i ostalog
svijeta te biti učinkovit most za odnose muslimana i nemuslimana.
Reis-ul-ulema, vjerski poglavar BiH, Husein Kavazović u svom
govoru je istaknuo nužnost suživota muslimana, kršćana i židova, kao
“naroda knjige”, kazavši da svi imaju vrlo slična vjerska polazišta.
Unatoč tome, naveo je, ljudi posvuda ostavljaju tragove nereda,
nesigurni su i nesretni. Naglasio je važnost borbe za obitelj i brak u
vremenu u kojem, kako je rekao, nemoral i poroci imaju nezamislive
mogućnosti promocije.
Ocijenio je da je Hrvatska zrelo društvo otvoreno za sve svoje građane, a Rijeka kozmopolitski grad.
Zagrebački muftija Aziz Hasanović je ocijenio kako je današnji
dan međaš u povijesti za Rijeku i cijelu Hrvatsku, multikulturnu,
multinacionalnu i demokratsku zemlju. Ona daje primjer kako se rješavaju
muslimanska pitanja, ali i primjer muslimanskim zemljama kako rješavati
kršćanska pitanja, istaknuo je. Izrazio je nadu da će centar biti
početak kvalitenije suradnje Hrvatske i Katara na raznim poljima, da će
ojačati turisitčku ponudu ovog kraja ali i biti mjestom sprječavanja
svih vrsta radikalizama koje iskrivljavaju islam.
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko je ocijenio da su
muslimani vrlo dobro uklopljeni u hrvatsko društvo te da doprinose
njegovu razvoju. Izrazio je nadu da će dijalog i uzajamno razumijevanje i
nadalje voditi napretku društva.
Šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren je
naveo da se otvaranjem centra potvrđuje opredijeljenost Hrvatske za
europska načela multikulturalnosti i različitosti. Izrazio je uvjerenost
da će Hrvatska sa svim svojim vjerskim zajednicama igrati važnu ulogu u
procesu jačanja dijaloga s crkvama i drugim vjerskim zajednicama u
sklopu EU. Glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Enco Rodinis
naglasio je vrijednost hrvatskoga modela odnosa prema svim vjerskim
zajednicama. Rodinis je naveo da tu postoji puno razumijevanje za težnje
muslimana da grade svoje bogomolje te pozvao sve koji su u mogućnosti
da se zauzmu da se i u zemljama u kojima većinu čine muslimani, i
kršćanima omogući podizanje bogomolja.
Pozdravne riječi uputili su i ministar pravosuđa i predsjednik
Komisije za odnose Vlade RH s vjerskim zajednicama Orsat Miljenić,
predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Rijeka Ekrem Budimlić, riječki
gradonačelnik Vojko Obersnel i obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog
župana Vidoje Vujić.
Na kraju svečanosti uručene su zahvalnice svim zaslužnim za realizaciju centra.
Temeljni kamen Islamskog centra položen je 3. listopada 2009.
godine, a gradnja je počela u ožujku 2010. godine. Centar je sagrađen na
sjeverozapadu Rijeke, neposredno uz riječku obilaznicu.
Autor idejnoga projekta je pokojni kipar Dušan Džamonja, a ideju
su u stvarnost pretočili arhitekti Darko Vlahović i Branko Vučinović.
Ukupna površina građevine je oko 5300 četvornih metara. Riječki Islamski
centar ima četiri etaže na kojima su džamija s pratećim prostorijama,
uredi uprave Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Rijeka, kongresni centar,
višenamjenska dvorana, restoran, društvene prostorije, stanovi te
podzemna garaža. Minaret je visine 23 metra.
Cjelokupna investicija u centar je 76 milijuna kuna a investitor
je Medžlis IZ Rijeka s brojnim sponzorima i darivateljima. Najviše
novaca za izgradnju centra darovao je katarski emir Hamad bin Halifa
al-Tani te će njegovo ime nositi kongresni centar u sklopu Islamskog
centra. Radove je izvodila tvrtka GP Krk.
Podijeli na društvenim mrežama