Otvorena izložba „Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke“

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka otvorena je izložba „Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke“.

Izložba autora Tee Perinčić i Markusa Leidecka ostvarena je suradnjom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Državnog arhiva u Rijeci u sklopu projekta Brdo kulture koji se održava od 9. do 14. lipnja.

Diplome riječkog Gradskog vijeća od 17. do 19. st.

Na izložbi “Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke“ predstavljene su diplome iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Državnog arhiva u Rijeci koje je izdavalo Gradsko vijeće Rijeke u razdoblju od 17. do 19. stoljeća. Diplomama su se dodjeljivala građanska prava rođenima u Rijeci ili onima koji su u Rijeku doselili i pravo su punopravnog građanstva zaslužili svojim radom, doprinosom gradu i građanima kao i svojom financijskom moći. Pojam zavičajnost ili domicil označava pripadnost pojedinca nekoj zajednici i osnova je njegovih prava i obaveza.

„Isprave su to koje se čuvaju u našem Muzeju i Državnom arhivu u Rijeci i predstavljaju važan dio riječke povijesti“, kazala je ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Nikolina Radić Štivić.

Tema Rijeke kao tolerantne sredine

O izložbi i radu na njoj govorila je autorica Tea Perinčić istaknuvši izložbu kao još jednu koja se bavi “riječkim” temama, a jedna od njih je i tema Rijeke kao tolerantne sredine što, prema mišljenju Tee Perinčić, treba preispitivati osobito ako je riječ o povijesnim razdobljima u kojima nije bilo jednostavno ni živjeti u Rijeci, a osobito postati njenim punopravnim građaninom. Naime, mnogi su ljudi godinama živjeli u Rijeci, a da nisu stekli uvjete za zavičajnost pa su mogli biti izgnani. Istaknula je izložbu i kao korak prema propitivanju nas samih i našeg odnosa danas prema onima koji iz drugih sredina dolaze u naš grad.

Markus Leideck, uz Teu Perinčić, autor izložbe i ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci istaknuo je zadovoljstvo što ovu izložbu otvaramo uz obilježavanje Međunarodnog dana arhiva koji se u Hrvatskoj  obilježava od 2009. godine.

„Iako se čini da je postav izložbe skroman i naizgled jednostavan riječ je o izuzetno vrijednom gradivu,“ naglasio je Markus Leideck.

Film o složenim restauratorskim zahvatima

U sklopu izložbe može se pogledati i film o restauratorskim zahvatima na povelji Józsefa Maylátha de Székhelyja na kojoj je radila Iva Gobić Vitolović, viša arhivistica i voditeljica Odjela za restauraciju i konzervaciju Državnog arhiva u Rijeci.

Iva Gobić Vitolović govorila je o složenim restauratorskim postupcima, nerijetko potpuno nepoznatim široj javnosti, istaknuvši restauratorski rad na gradivu preduvjetom neophodnim za izlaganje. „Ponekad je  gradivo toliko oštećeno da bi bez restauratorskih intervencija bilo neizloživo, a samim tim i nedostupno javnosti. Više od stotinu zahtjevnih dokumenata restaurirano je u Državnom arhivu u Rijeci, ali svaki objekt je nov izazov jer se postupci moraju prilagođavati stanju predmeta i oštećenjima na njima i specifičnim materijalima na kojima se radi,“ istaknula je Gobić Vitolović i pozvala svih da pogledaju film dostupan na izložbi.

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva  kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.

Filipović: Nimalo lak put do današnjeg kozmopolitskog duha i tolerancije

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako izložba govori o zanimljivom razdoblju riječke povijesti i preispituje našu multikulturalnost, naš kozmopolitski duh, otvorenost i toleranciju kojom se danas ponosimo iako put do toga nije bio ni jednostavan ni lak o čemu svjedoči i ova izložba.

Gradonačelnik je zahvalio Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka i Državnom arhivu u Rijeci na predanom radu na ovoj zanimljivoj izložbi. Pozvao je i Riječanke i Riječane da je posjete ističući kako se izložba događa uoči obilježavanja Dana svetog Vida, zaštitnika Grada Rijeke.

Izložbu je, u ime Primorsko-goranske županije otvorila zamjenica župana Marina Medarić. Naglasila je kako izložba progovara o zanimljivoj i dinamičnoj povijesti Grada Rijeke i većeg dijela Primorsko-goranske županije.

„Riječ je o prostoru migracija, na kojem su se izmjenjivale vlasti i države ostavljajući “pečate” svog trajanja na ovim prostorima. Zahvaljujući njima, mi danas o gradu Rijeci možemo govoriti kao o kozmopolitskom i otvorenom gradu,“ istaknula je zamjenica župana Medarić.

Pomoć kod postavljanja izložbe pružili su i studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Odsjeka za povijest, diplomskog studija Povijest i interpretacija baštine koji su u muzeju na stručnoj praksi.