Na novinarska pitanja o
mogućim opasnostima s obzirom na velike količine pohranjenih kemikalija u
Dini, Komadina je odgovorio da je problem u Dini neriješen vlasnički
odnos te da je ona još privatna tvrtka.
Rekao je da je tražio ‘postupke’ u vezi s odvozom opasnih
kemikalija, ali to nitko ne želi učiniti jer bi to, dok traje
predstečajna nagodba u toj tvrtki, bilo nezakonito. Županija je spremna
financirati odvoz klora, ali to mora netko zatražiti, istaknuo je,
dodajući da je, po infomacijama iz uprave Dine, klor zatvoren i pod
nadzorom. Komadina smatra da je Dina bez odgovarajućeg nadzora te da su
inspekcijske službe u posljednjem nalazu ocijenile da je stanje pod
nadzorom, ali, dodao je, on u to sumnja. Drži da bi čak i stečaj bio
bolje rješenje nego sadašnji ‘vakum u postupanju’. “To je preskupo i
strateško postrojenje da se određeni interes u smislu ulagača ne bi
mogao artikulirati, ono još nije toliko zahrđalo da ne može proraditi”,
ocijenio je.
O stanju u Dini Petrokemiji u četvrtak će raspravljati
Županijski stožer za zaštitu i spašavanje, a tema sljedeća sjednica
Županijske skupštine bit će ta tvrtka.
Komadina je izvijestio da je u petak na poziv Instituta za javne
financije bio na predstavljanju analize i studije fiskalnog položaja
županija.
Rekao je da politička opcija lijevog centra i struka smatraju da
Hrvatsku treba decentralizirati i regionalizirati. Smatra da je
samouprava opravdala svoje postojanje jer je učinkovitija od državne
uprave. Komadina je ocijenio da još nedostaje političko stajalište
desnice te kako se “moglo čuti da su kolege iz HDZ-a protiv smanjenja
broja županija, a da smo mi za prerastanje i okrupnjavanje županija u
regionalne asocijacije, uvažavajući specifičnosti kao što su Istra,
Dubrovnik, možda Međimurje”.
Na pitanje zašto iznose politički stav koji se nije promijenilo
četiri godine, a nisu ga proveli, Komadina je odgovorio da je “politički
stav – politički stav, a HDZ nema čak ni politički stav”. Objasnio je
da je za provođenje reforma potreban konsenzus politike i struke, a
aktualna vlast to nije mogla učiniti dijelom, možda, zbog političke
situacije i nedostatka konsenzusa s oporbom, a s obzirom na krizu, to
vjerojatno nije bio prioritet”.
Na pitanje o mogućem referendumu, Komadina je odgovorio da je to
najdemokratskija institucija odlučivanja te politika – ako se građani
očituju da su za – nema pravo to ne ostvariti.
Na tvrdnju da nema političke volje i da se država, umjesto da se
decentralizira, dodatno centralizira, Komadina je rekao da “mora
nastati kritična masa, a u dijelu lokalne samouprave kritične mase nešto
ima, a u dijelu regionalne je nema dovoljno”, rekao je. “Tako mi
umjesto decentralizacije ustvari imamo kvazidecentralizaciju i nekakve
svađe i rasprave između regionalne i lokalne uprave i nekog mogućeg
pisanja zakona, da bi jedni drugima nešto prebacivali ili otimali, što
nema veze s decentralizacijom i regionalnim razvojem”, rekao je.
Podijeli na društvenim mrežama