Uoči lokalnih izbora što se održavaju u nedjelju, 16. svibnja 2021. godine, svim kandidatima i kandidatkinjama za gradonačelnika ili gradonačelnicu Grada Rijeke, postavili smo set pitanja o njihovim programima, razvojnim projektima te viziji budućnosti grada u godinama koje su pred nama.
Od ukupno 11 kandidata i kandidatkinja, na naša pitanja odgovorili su Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku), Hrvoje Burić (Bura), Marko Filipović (SDP), Josip Ostrogović (HDZ), Nebojša Zelič (Možemo!) i Vedran Vivoda (Akcija mladih).
Što oni namjeravaju promijeniti, održati ili unaprijediti za dobrobit Rijeke i Riječana pročitajte u nastavku.
Ukratko se predstavite ističući najvažnije 4 odrednice Vaše biografije ili Vašeg karaktera koje smatrate ključnima u kontekstu budućeg kvalitetnog obnašanja funkcije gradonačelnika Rijeke.
Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku): – Biti vođa, podrazumijeva da imaš karizmu, da posjeduješ operativne i organizacijske vještine, da si svjestan svojih mana i vrlina i, što je važnije, da si svjestan da je tvoj zadatak da služiš građanima, da imaš empatiju i razumijevanje, a istovremeno razboritost i hrabrost u donošenju odluka. I, naravno, da budeš odgovoran prema sebi i građanima. To su sve odlike koje bi trebao posjedovati gradonačelnik a koje i ja preferiram. Svi koji me poznaju kažu da me ocjenjuju kao osobu iznimne energije i životne radosti. Veliki sam radoholičar. Rad me veseli. Koji put me je teško pratiti, a dan mi je često prekratak za sve ono što želim odraditi.
Hrvoje Burić (Bura): – Ispravan sam, uporan i pošten, ne dugujem nikome ništa, od politike ne živim, niti sam ikada živio. Bio sam branitelj i dragovoljac Domovinskog rata. U svaku političku utrku ulazim čista srca i što je najvažnije čistih ruku. Svi me znaju kao jasnog i jedinog glasnog kritičara poslovnih odluka koje je donosila vlast na štetu građana Rijeke. Kao poduzetnik stekao sam ono ključno što nedostaje svim kandidatima na ovim izborima – razumijem se u brojke, znam kako i gdje novac pronaći i kako ga učinkovito, brižno i pametno trošiti.
Marko Filipović (SDP): – Kao inženjer građevine, analitična sam i sistematična osoba, a kao zamjenik gradonačelnika, znam kako sustav funkcionira. Znam što je u gradu dobro, a što treba mijenjati. Što je najvažnije, znam i kako. Smirena sam osoba koja ne reagira impulzivno. Iza mene nema nikakvih tereta i afera. Mislim da su to sve osobine koje su itekako poželjne u politici, da ne kažem rijetke.
Josip Ostrogović (HDZ): – Rođen sam i odrastao u Rijeci, gdje sam proveo cijeli svoj život, te stekao obrazovanje. Završio sam srednju medicinsku školu (smjer Zubotehničar), a iako sam bio primljen na Medicinski fakultet, shvatio sam da me više privlači ekonomija. Magistar sam ekonomije (smjer Menadžment), a stečeno znanje me služi i danas nakon 12 godina rada u privatnom sektoru. Iskustvo stečeno na fakultetu i u praksi smatram odličnom podlogom za funkciju gradonačelnika – tko bi bolje mogao razumjeti što poduzetnici trebaju i kako se upravlja proračunom? Pohađao sam i glazbenu školu, imao svoj bend, s kojim sam i nastupao, a danas sam član Hrvatskog društva skladatelja. Sport je također obilježio moj život, kao trener odbojke i nacionalni odbojkaški sudac naučio sam kako motivirati ljude, te pravedno nagraditi uspjeh i trud, ali i sankcionirati propuste. Grad se vodi timski, gradonačelnik nije otok, niti diktator čija riječ se bespogovorno sluša pod svaku cijenu. Kao gradski vijećnik posljednje četiri godine, svjestan sam svih prednosti i mana života u Rijeci, te izazova s kojima se susreće gradska vlast. Okružen sam stručnjacima i ljudima iz svih sfera života, uz njihovo aktivno sudjelovanje u svim odlukama, te poštivanje želja naših građana, smatram da nam je uspjeh zagarantiran!
Nebojša Zelič (Možemo!): – Radim kao docent na Odsjeku za filozofiju u Rijeci gdje predajem kolegije vezane uz etiku i filozofiju politike. U znanstvenom radu bavim se pitanjima političke legitimnosti i društvene nejednakosti. Bio sam aktivan u GONG-u, te u nizu inicijativa i organizaciji javnih događaja za što sam dobio i nagradu za popularizaciju znanosti. Član sam koordinacije Možemo! od samog početka stranke.
Ključnim u kontekstu obnašanja funkcije gradonačelnika smatram moju “profesionalnu deformaciju” da uvijek tražim kontraargumente i želim sagledati cijelu sliku. Svakako i strpljenje, timski rad (koji proizlazi i iz karaktera stranke Možemo!) i to što gradonačelničku poziciju vidim kao službeničku a ne funkcionersku.
Vedran Vivoda (Akcija mladih): – Najvažnija odrednica je da sam otac dvije predivnih djevojčica i suprug u sretnom braku. Od drugih stvari koje smatram bitnim dijelovima mojeg karaktera su kreativnost, razmišljanje izvan okvira i upornost.
Navedite tri projekta/odrednice iz Vašeg izbornog programa koje smatrate ključnima u kontekstu poticanja i daljnjeg razvoja gospodarskih/poduzetničkih aktivnosti u Rijeci.
Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku): – Riječka obala je neiskorišteni potencijal izvan dosega Grada. Zato je potrebno otvoriti pregovore gradskih vlasti s državnim i županijskim vlastima kako bi se dio obalnog prostora prepustio na upravljanje Gradu. Također, pravednim poreznim sustavom i smanjenjem nepotrebnih nameta potaknut ćemo gospodarske aktivnosti, investicije i potrošnju. Imperativ su nam gradski poticaji gospodarstvu okrenutom stvaranju dodane vrijednosti kao što su farmaceutika, IT, robotika, umjetna inteligencija. Sačinit ćemo i popis svih napuštenih industrijskih lokaliteta i neiskorištenog zemljišta, bilo u gradskom, državnom ili privatnom vlasništvu, te pripremiti teren za privlačenje novih investicija.
Hrvoje Burić (Bura): – Osnivanjem Fonda za poduzetnike pomoći ćemo poduzetnicima početnicima i onima koji zbog krize bilježe pad prihoda veći od 20 posto. Aktivirat ćemo imovinu grada s niskim najmom poslovnih prostora za poduzetnike i smanjiti prirez s 15 na 10 posto. Zamah poduzetništvu pomoći će i ostvarenje projekta Aglomeracija Rijeka vrijedan milijardu i 761 milijuna kuna. Taj projekt je ujedno i najveći infrastrukturni projekt u našem gradu koji će riješiti uz egzistencijalno pitanje pitke vode za sve nas i ono ekološko – problem otpadnih voda koje svi stvaramo.
Marko Filipović (SDP): – Grad Rijeka će iz servisa izrasti u kvalitetnog partnera poduzetnicima sa svim svojim politikama – od komunalnog doprinosa i komunalne naknade, spomeničke rente do zakupa gradskih poslovnih prostora.
Pokrenut ćemo novi investicijski ciklus nastavkom snažnog povlačenja novca iz EU fondova uz aktivaciju i drugih gradskih i privatnih investicija. Uz takvu aktivnu podršku poduzetnicima otvorit ćemo dodatna radna mjesta. Povećat ćemo iznos gradskog proračuna namijenjen podršci i razvoju poduzetništva te ćemo dovršiti i opremiti kompletnom infrastrukturom poduzetničku zonu Bodulovo. Time ćemo osigurati povoljne uvjete za dolazak investitora i otvaranje novih radnih mjesta.
Josip Ostrogović (HDZ): – Prije svega smatram nedopustivim da se pod upravljanjem trenutne vlasti samo 2% cijelog proračuna izdvajalo za poduzetništvo. Mi trebamo privući ulaganja, poduzetnicima pokazati da je Rijeka grad koji će stati iza njihovih poslovnih planova na način da im olakša birokraciju i potakne otvaranje novih radnih mjesta. Poticajima za zapošljavanje možemo dobiti i 400 novih radnih mjesta u kratkom roku. Ljudi žele raditi i živjeti u svom gradu – moramo im dati dobru podlogu da to i ostvare. Kako da mlada obitelj ostane u Rijeci ako roditelji ne mogu pronaći posao, niti imaju gdje živjeti? Sve je to povezano, zato želim da Grad investira u izgradnju nekretnina na vlastitom zemljištu, koje onda može ponuditi po povoljnim uvjetima tim istim obiteljima. Isto tako mora se uvesti dvosmjenski rad u vrtićima, te izgraditi nove objekte, kako bismo proširili kapacitete. Kako da se roditelj posveti razvijanju vlastite karijere ako nema gdje ostaviti svoje dijete? Omogućavanjem uvjeta za kvalitetan život u Rijeci ćemo potaknuti i gospodarstvo. Ako već moramo plaćati prirez od 15%, zašto ne bismo uveli „Riječku karticu“ koja će ponuditi građanima određene usluge? Ne želimo da naši ljudi i tvrtke odlaze u okolna mjesta, želimo ih zadržati u našem gradu, da ovdje žive i stvaraju!
Nebojša Zelič (Možemo!): – Održivost, pravednost i otvorenost, kao i poticanje gospodarstava te stvaranje novih radnih mjesta, provlače se kroz sve segmente našeg programa. Ne obećavamo velike poduzetničke ili gospodarske zamašnjake koji nisu mogući u lokalnim okvirima već se trebaju ostvarivati u suradnji s nacionalnom razinom, nego niz malih koraka implementiranih u sve naše politike. Naše su teme zelena reindustrijalizacija poticanjem lokalne proizvodnje zelenih tehnologija, industrija vezana uz ponovno korištenje sekundarnih sirovina, razvoj društvenog poduzetništva, razvoj IT industrije… Zelene industrije su pritom posebno važne zbog dugoročne održivosti takve proizvodnje, ali i zbog otvaranja novih zelenih radnih mjesta.
Vedran Vivoda (Akcija mladih): – Moramo identificirati i iskoristiti svoje prednosti. Ono što mi sigurno možemo ponuditi je odličan prometni položaj, lučku i brodograđevnu tradiciju i blagu klimu za život. Moramo se brendirati i proaktivno nuditi investitorima na svjetskom tržištu.
Poticanje zaposlenosti, obrtinštva i poduzetništva kroz konkretne mjere od oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, komunalne naknade i ostalih gradskih poreza do stavljanje u funkciju gradskih prostora i stipendiranje deficitarnih zanimanja, te poticaji poslodavcima za zapošljavanje mladih.
Važniju ulogu i više sredstava imala bi Riječka razvojna agencija Porin i GRADSKI POSLOVNI CENTAR koji bi se bavio od informiranja građana i edukacijama do pomoći poduzetnicima prilikom prijava na razne natječaje.
Koja tri projekta iz Vašeg programa biste izdvojili kao najvažnije u cilju daljnjeg razvoja komunalne infrastrukture u Rijeci (pod komunalnom infrastrukturom podrazumijevamo: uređenje cesta, prometa u gradu, vodovodne mreže i odvodnje, plinofikacije, odvoza otpada, javnog prijevoza i sl.)?
Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku): – Najprije ćemo uložiti u zaštitu okoliša rješavanjem problema prikupljanja otpada uvođenjem potpuno novog sustava zbrinjavanja otpada od vrata do vrata te izgradnjom nove infrastrukture s pametnim kantama tako da se zna količina proizvedenog otpada po kućanstvu i samim time formiranje računa po svakom kućanstvu posebno. U području prometa zalažemo se za stvaranja velikih etažnih garaža na obodnom luku grada, nakon čega će građani u centar s javnim prijevozom. I treće, napraviti reviziju svega što je do danas napravljeno kada je riječ o pitanju autobusnog kolodvora, konzultirati struku i čim prije doći pred gradske vijećnike i građane s projektom i planom njegove realizacije.
Hrvoje Burić (Bura): – Uz ogroman projekt Aglomeracije Rijeka, predlažemo brzu izgradnju autobusnog kolodvora na Delti za tri do šest mjeseci ukupne investicije 10 milijuna kuna. Do sada se ogroman novac gubio na projektnu dokumentaciju i pripremne radove no nismo se pomaknuli niti koraka. Nudim jednostavno i učinkovito rješenje kojim ćemo oživjeti grad. Suradnjom Grada i Županije želimo pronaći adekvatne prostore za povećanje kapaciteta u domovima i dnevnim smještajima za umirovljenike, kako bi se smanjilo vrijeme čekanja u njima sa sadašnjih pet do osam godina. Nemamo dovoljno mjesta u vrtićima niti dovoljno opremljene škole. Kao projekt demografske obnove želimo uvesti Dječju karticu za sve osnovnoškolce grada kojom bi se financirali školski obroci i produženi boravak, a njome će se, kada proračun dopusti, financirati i radne bilježnice i slobodne aktivnosti osnovnoškolaca.
Marko Filipović (SDP): – Riješit ćemo prometne gužve i problem parkinga u gradu uz dvije nove garaže od kojih će jedna biti u sklopu novog Kompleksa Zapadna Žabica čime će Rijeka konačno dobiti novi autobusni kolodvor. Izgradit ćemo dvotračnu željezničku prugu kroz Rijeku i time posve promijeniti javni gradski prijevoz Rijeke, a rekonstruirat ćemo i čvor na Orehovici i izgraditi čvor Kozala na riječkoj zaobilaznici.
Josip Ostrogović (HDZ): – Što se tiče komunalnog reda, tj nereda, trenutni zamjenici gradonačelnika stalno inzistiraju da sve u savršenom redu. Građani misle drukčije! Mogu vam pokazati poruke koje sam dobio preko društvenih mreža, gdje se gospođa iz Drenove žali na kaos koji ispred svojih vrata mora gledati već mjesecima. Istina, kaže da kamioni Čistoće dolaze, ali ne dovoljno da se taj otpad zbrine u kapacitetu kojem bi trebao. Tu nije riječ o vrećici smeća, već hrpama krupnog i sitnog otpada. Hvale se da je Rijeka pametni grad, kako onda taj pametni sustav ne može prepoznati problem i primjereno ga riješiti? Uvođenje funkcionalnih pametnih sustava koji pravilnom analizom dolaze do rješenja aktualnih problema – tako mislim riješiti dio problema s komunalnom situacijom. Na taj način će se manje trošiti ljudski i financijski resursi, a rezultati će biti i više nego vidljivi. Odvajanjem otpada i korištenjem pametnih spremnika, koji dojavljuju kada ih je potrebno isprazniti, smanjilo bi se i nepotrebno pražnjenje praznih ili polupraznih kontejnera, što bi također doprinijelo smanjenju prometnih gužvi i bespotrebnom trošenju resursa. Modernizacija voznog parka Autotroleja dovest će do veće učinkovitosti kada je u pitanju javni gradski prijevoz, a stručne službe trebale bi izvršiti temeljiti pregled vodoopskrbe mreže u na područjima u kojima se redovito događaju poplave čim pade malo više kiše. Ne možemo dopustiti da se takve stvari i dalje događaju u vrijeme suvremenih tehnologija kojima danas baratamo.
Nebojša Zelič (Možemo!): Promet – Rijeka treba integrirani javni prijevoz, bolje povezan autobusni promet s gradskom željeznicom, pomorskim prometom i osobnim automobilima kao i preduvjete za korištenje alternativnih oblika prijevoza.
Trebamo bolje gospodariti otpadom – založit ćemo se za sanaciju kroničnog stanja na Marišćini, i za moderan sustav primarne selekcije otpada te financijski poticati ponovno korištenje sekundarnih sirovina.
Točkasto i hirovito planiranje grada moramo napokon zamijeniti strateškim planiranjem koje se temelji na potrebama građana. Potreban nam je novi urbanistički plan koji će omogućiti održiv i policentričan razvoj. Gradskom imovinom moramo upravljati bolje i efikasnije, i uložiti u inovativni model gradske stanogradnje javnih stanova za dugoročni najam
Vedran Vivoda (Akcija mladih): – Zabranilo bi se segmentno krpanje te nanošenje asfalta u manjoj dimenziji od 3×2 m prilikom održavanja prometnica. Na potrošenim dijelovima kolnika izmijenila bi se asfaltna podloga ili se primijenili takozvani agregati u boji protiv klizanja.
Autotrolej – izrada aplikacije koja pokazuje gdje se koji autobus na gradskoj liniji nalazi te očekivano vrijeme dolaska. Ugradnjom LCD panela isto bi bilo moguće vidjeti i u samoj stanici. Također omogućiti plaćanja vožnje u autobusima modernim sredstvima plaćanja.
Cijeli sustav gospodarenja otpadom bi postavio ispočetka. Sigurno bi planirao izgradnju gradske kompostane i uvođenje kanti za biooptad. Išlo bi se u smjeru pametnih sustava za odvajanje otpadom, od uvođenje senzora za napunjenost kanti, pametnih kartica, gps praćenja kamiona.
Koja tri područja/projekta iz domene kulture u Vašem izbornom programu smatrate temeljnima u daljnjem razvoju kulture u Rijeci?
Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku): – Kultura traži strategiju razvoja, koja će biti usmjerena na kreativnost svih umjetnika u gradu, bez ideoloških i drugih predrasuda, i koja će odgovarati građanima, a ne eliti. Kulturi je također potrebno dati sposobnost samoodržanja i samofinanciranja, putem projekata koji aktiviraju financijsku moć gradskih, državnih i stranih struktura. Grad se mora otvoriti za privatne i partnerske inicijative u kulturi, moraju se otvoriti mogućnosti širokog, a ne samo elitnog EU financiranja te crowdfundinga, koji bi unio svježi novac u područje kulture Grada. Također, zalažemo se za stvaranje digitalne platforme koja će objediniti cijelu kulturnu baštinu s pravovremeno ažuriranim informacijama.
Hrvoje Burić (Bura): – U našoj županiji postoji samo jedna osnovna plesna škola i to ona u Rijeci na Vežici, koju polazi oko 150 mladih plesača. Djeca nakon završene osnovne škole mogu birati hoće li nastaviti školovanje daleko od Rijeke i daleko od svoje obitelji i prijatelja ili odustajanje od ljubavi prema plesu. Projektom osnivanja srednje plesne škole ulažemo i u obrazovanje i u kulturu u praksi. Srednja plesna škola obrazuje plesne pedagoge što je jedno fino strukovno zanimanje. Te osobe moći će kvalitetnije razvijati plesne programe. Imamo i prostor i sredstva kako bi se to omogućilo u našem gradu i županiji i sigurni smo da ćemo na taj način omogućiti mladima i veći interes za plesom, a onima koji ga vole i žele se njime baviti mogućnost napredovanja bez odlazaka u svijet. I dalje želimo ulagati u programe kulture koji će u naš grad tijekom cijele godine privlačiti turiste, i obogaćivati život našim sugrađanima.
Marko Filipović (SDP): – Pojačat ćemo duh Rijeke kao urbane prijestolnice kulture uz cjelogodišnji program kulturnih događanja u Rijeci. Aktivno ćemo sudjelovati u stvaranju još boljih i jačih programa.
Dovršit ćemo izgradnju nove Gradske knjižnice Rijeka, kako bi dobili modernu, sveobuhvatnu knjižnicu, novo mjesto okupljanja za sve generacije.
Program obuhvaća i dovršetak uređenja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, uz nastavak uređenje kvarta kulture Benčić EU sredstvima.
Josip Ostrogović (HDZ): – Često mi spočitavaju da ja ne volim kulturu, to nije istina – meni samo nije logično da se 30% iz proračuna Grada Rijeke odvaja za kulturu, kada postoje mnoge druge stvari u koje je nužno hitno ulagati! Ponosim se činjenicom da sam glazbenik, jasno mi je da svim djelatnicima u kulturi treba podrška Grada kako bi nam obogatili život svojim sadržajima, no idemo prvo zajedno stvoriti preduvjete da ih ima tko slušati i gledati. Tko će dolaziti na sve koncerte, predstave i performanse kada građani napuste u Rijeku u potrazi za boljim životom?
Potrebno je napraviti detaljan uvid u trošenje gradskih kulturnih kuće, kako bi se uvjerili da je sve bilo transparentno i opravdano prilikom trošenja dodijeljenih im sredstava. Primjerice, Teatro Fenice nalazi se na listi zaštićenih kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske i nezamislivo mi je da je aktualna vlast svojim nečinjenjem pustila da propada već 20 godina. Istina, ono se nalazi u privatnom vlasništvu, no Grad Rijeka je već do sada morao inzistirati na zaštiti ovog spomenika kulture i s nadležnim konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture, analizirati mogućnosti zaštite zgrade Teatra Fenice od daljnjeg propadanja. Kupnju i restauraciju ovog simbola riječke kulture od strane Grada Rijeke vidim kao bolje promoviranje riječkih vrijednosti i isplativije ulaganje u kulturu, nego što je to primjerice obnova broda „Galeb“. Naravno da se i cijena mora prilagoditi sadašnjem stanju objekta koje je derutno i opasno za ljude koji tuda prolaze.
Nebojša Zelič (Možemo!): – Moramo zajedno s gradskim kulturnim ustanovama odrediti smjer razvoja u sljedećem strateškom razdoblju te tako zajamčiti njihov koordinirani programski rad, uvesti mehanizme nagrađivanja kvalitete njihovih programa, donijeti plan korištenja svih gradskih prostora za kulturne i društvene aktivnost te ih redovito održavati i prilagoditi ih osobama smanjene mobilnosti. U nezavisnom kulturnom sektoru, moramo osigurati bolje uvjete rada scene i umjetnika, s naglaskom na ublažavanje posljedica pandemije, pokrenuti posebne programe za poticanje međunarodne suradnje, usavršavanja i koprodukcija, te reformirati program javnih potreba u kulturi kako bismo zaštitili ona područja koja imaju smanjen potencijal natjecanja na tržištu, kao i uvesti imperativa praćenja provedbe sufinanciranih programa.
Vedran Vivoda (Akcija mladih): – Ograničiti broj financiranih projekata po tematskom području. U smislu da je beskorisno financirati 100 projekata s 1000 kn (ako je ukupni budžet za tematsko područje 100.000) jer neće nimalo utjecati na rezultat i da je pametnije na primjer financirati 10 projekata s 10.000 kn.
Omogućiti višegodišnje financiranje projekata. Neki se projekti, pogotovo ako imaju istraživačko-pripremnu fazu (kao što su izložbe, predstave i slične stvari koje imaju ozbiljnu pred-produkciju), nalaze u nepovoljnom položaju. Trenutno je najveće pitanje kako financirati taj „pred-„ dio bez kojega nema projekta.
Objediniti zajedničke službe institucija (generalno upravljanje, održavanje, računovodstvo, pravni poslovi, IT, čišćenje itd.), ali ostaviti potpunu umjetničku slobodu u smislu programiranja i traženja financija.
Što su osnovna tri projekta/odrednice razvoja iz područja sporta u Vašem izbornom programu?
Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku): – Treba povećati privatne investicije u sport kroz poticaje za privatne investicije i/ili kroz poolove ili crowdfunding za investicije u sportu, u kojem tvrtke i pojedinci doniraju ili se uključuju radom, te na taj način pomažu normalan rad sportskih i kulturnih udruga i umjetničkih organizacija, nove projekte i nove ideje. Drugo, trebalo bi dozvoliti klubovima da koriste javnu sportsku infrastrukturu za svoje dodatne prihode što sada nije moguće a što bi im znatno olakšalo funkcioniranje, te treće, udružiti financijske i logističke snage Rijeke i Primorsko-goranske županije za inicijalna sredstva i izradu dokumentacije za kandidiranje za europske fondove u području sporta.
Hrvoje Burić (Bura): – Obnova kultne Kantride iz sredstava EU koje su na raspolaganju ponovno će zaživjeti ovaj važan dragulj sportske, zabavne i kulturne infrastrukture. Svi želimo ponovno osjetiti jedinstven navijački doživljaj na ovom stadionu zvuka koji se od stijena odbija i pojačava i huk odjekuje cijelim Kvarnerom. Projekt obnove omogućit će i mnogim sportskim klubovima korištenje ovog multifunkcijskog stadiona za različita sportska događanja, no jednako tako nema razloga da se i rekreativci ne pripremaju za svoje vlastite izazove kroz korištenje ovog prostora. Čak i ako se NK Rijeka ne vrati na novu obnovljenu Kantridu ovaj stadion imat će svoju funkciju za generacije novih mladih sportaša, navijača i gostiju u potrazi za vrhunskim domaćim i međunarodnim sportskim i kulturnim događanjima. Želja nam je uložiti i u obnovu višenamjenskih sportskih dvorana za profesionalne, a i za rekreativne sportaše. Rijeka može biti regionalni centar za sport te da brojne vrhunske sportašice i sportaši dolaze i na pripreme u našu županiju, te da Rijeka bude organizator i velikih međunarodnih natjecanja.
Marko Filipović (SDP): – Izgradili smo ključne sportske objekte, a sada ćemo osigurati dvostruko više sredstava za riječki sport. Na taj ćemo način pojačati brigu o riječkim sportskim klubovima, uz zalaganje za novi kvalitetniji sustav financiranja sportskih udruga u kojem se dodatno nagrađuju vrhunski rezultati.
Nastavljamo graditi nove sportske objekte i pojačavati sportsku infrastrukturu – to se prvenstveno odnosi na aktivnosti vezane uz izgradnju stadiona na Kantridi, a uredit ćemo i Dvoranu Dinko Lukarić.
U planu je i obnova gradskih nogometnih igrališta s umjetnom travom.
Josip Ostrogović (HDZ): – Kao grad sporta, Rijeka mora dobiti nova multifunkcionalna sportska igrališta na otvorenom, dok se na postojeća igrališta treba postaviti umjetna trava, kako bi svim zaljubljenicima u rekreaciju dali dodatne mogućnosti kada je u pitanju tjelesna aktivnost. Naši mladi sportaši danas nemaju ni adekvatne terene na kojima bi mogli trenirati, a aktualna situacija s pandemijom dodatno je pogoršala cijelu stvar, onemogućivši im treniranje većinu godinu. Njih namjeravam podržati i u vidu dodatnih izdvajanja sredstava, kako bi ulagalo u razvoj sportskog duha od malih nogu. Tijekom rebalansa proračuna pobrinut ću se da su izdvajanja za javne potrebe u sportu veća od današnjih i prilagođena stvarnim potrebama njihovih korisnika.
Nebojša Zelič (Možemo!): – Sport se temelji na načelu dragovoljnosti i mora biti jednako dostupan svima – neovisno o dobi, spolu, manjinskoj pripadnosti ili financijskim prilikama. Potrebno je na zapadnom dijelu grada izgraditi veliko sportsko igralište po uzoru na ono pokraj Kampusa, ojačati školske sportske saveze i suradnju škola i amaterskih klubova, utjecati na povećanje broja amaterskih klubova za odrasle, te osnovati regionalni dijagnostički centar za profesionalne sportaše. Možemo postojeće parkove opremiti motoričkim spravama, velike zelene zone poput Svetog Križa i Pulca obogatiti novim rekreativnim sadržajima, poticati razvoj školskih i studentskih sportskih klubova, proširiti paletu dostupnih sportova na svim razinama obrazovanja, te osigurati nužnu financijsku podršku razvoju i održivosti ženskog sporta.
Vedran Vivoda (Akcija mladih): – Prvi prioritet je pravednija i transparentnija raspodjela sredstava Javnih potreba u sportu.
Hitna izgradnja još jednog sportsko-rekreacijskog centra na zapadnom dijelu grada. Vjerojatno bi to bili Srdoči.
Stadion Kantrida, kao pandemijska mjera, odmah se stavlja u funkciju klubovima za trening. Postaviti moderne podloge na postojeća betonska igrališta, te izgraditi manji sportsko rekreacijski centar u svakom kvartu. Na šetnice Molo longo, Costabella i uz Rječinu postavila bi se i tartan staza za trčanje.
Kada je riječ o širokom području zelenih politika, koja biste tri projekta Vašeg izbornog programa izdvojili kao ključne u kontekstu održivog razvoja Rijeke i ujedno zelenijeg okoliša u gradu?
Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku): – Uložit ćemo u zaštitu okoliša rješavanjem problema prikupljanja otpada i zaštitite vodotoka, te održavanjem i po mogućnosti povećanjem zelenih površina gdje god je to moguće. Nažalost situacija i s tako malim zelenim površinama, 4 m2 po stanovniku, je alarmantna. Zelene površine i neošišani grmovi su postali prirodna barijera i skupljači smeća, trava se loše kosi, cvjetne gredice su rijetkost. Valja izgraditi šetnicu od Brodogradilišta 3. maj do Preluka te dovršiti šetnicu uz Rječinu do Pašca kao dio zelene politike. Naposljetku, napravit ćemo detaljni plan mogućih područja, te izraditi pravne i urbanističke uvjeta i dokumente za provedbu organizacije urbanih vrtova.
Hrvoje Burić (Bura): – Održivo upravljanje gradskom imovinom, smanjenje troškova hladnog pogona, energetskom učinkovitošću u svim područjima, te energetskom obnovom možemo osigurati zeleniji i zdraviji okoliš u našem gradu. Upravo energetska obnova kojom ćemo obnoviti starije zgrade u centru grada učinit će grad boljim i vratiti lijep izgled mnogim spomenicima kulture. Vraćanjem njihove funkcije i stvaranjem novih javnih prostora omogućit ćemo svim našim sugrađanima prostor za užitak i rad, a ostvariti značajna smanjenja u stvaranju ugljičnog otiska kojeg ostavljamo slijedećim generacijama.
Marko Filipović (SDP): – Rijeku svakako nastavljamo razvijati kao zeleni i ekološki održiv grad, uz najviše zelene standarde.
Uvest ćemo prikupljanje otpada uz sustav od vrata do vrata, dodijelit ćemo individualne spremnike bez naknade, a sustav gospodarenja otpadom upotpunit će nova sortirnica. Nastavit ćemo i s uređenjem zelenih gradskih površina u centru, ali i u riječkim kvartovima. Javne površine dodatno ćemo opremiti higijenskom opremom za kućne ljubimce.
Josip Ostrogović (HDZ): – Rijeka može i mora postati održivi grad u bliskoj budućnosti. Korištenje alternativnih izvora energije, pristupačne cijene i dostupnost sigurnih i održivih energetskih usluga povećat će kvalitetu života svih građana. Novo programsko razdoblje EU 2021. – 2027. donosi mnogo prilika za iskorištavanje sredstava koja će pomoći u izgradnji pametnije i održivije Rijeke. Pametni sustavi upravljanja prometom i parkiranjem u samom gradu, uvelike bi pridonijeli mobilnoj održivosti. Radnim danom u užem centru grada dnevno prođe i više od 10 tisuća vozila! Sve njih negdje treba smjestiti i usmjeriti, što se može primjenom pametnih rješenja. Izgradnjom novog autobusnog kolodvora primjerenog gradu poput Rijeke, omogućili bi dodatno rasterećenje prometa, a samim time i bolju kvalitetu zraka smanjenjem ispušnih plinova. Pametna javna rasvjeta također će omogućiti korištenje energije upravo onda kada je potrebno, bez njezinog nepotrebnog rasipanja. 2019. godine Gradsko vijeće donijelo je odluku kojom se obvezalo smanjiti emisije CO2 za najmanje 40% do 2030. godine. U odnosu na referentnu 2008. godinu u 2018. je u Rijeci ostvareno smanjenje emisije CO2 od 48 kt CO2, odnosno 12,6%. Smatram da to treba i može bolje, što ćemo postići većom uporabom obnovljivih resursa. S obzirom na to da je zgradarstvo najveći faktor kada je u pitanju očuvanje energije, napravit ćemo analize o potrebi obnove fasada riječkih zgrada, kako bi se smanjili gubici.
Nebojša Zelič (Možemo!): – Ovo pitanje u našem programu ima cijelu glavu, no svest ću ga na nekoliko točaka. Prva je energetska tranzicija – nastojat ćemo učiniti najveći mogući pomak prema energetski održivoj Rijeci. Ispitat ćemo preduvjete za pokretanje zelene reindustrijalizacije te posebno poticati lokalnu proizvodnju zelenih tehnologija. Moguće je postaviti solarne panele na sve objekte u gradskom vlasništvu, te tako i kao uprava doprinijeti ekološkim ciljevima i pojeftinjenju energetskih troškova, zatim sufinancirati fotonaponske sustave za višestambene zgrade i pojedinačne obiteljske kuće putem energetskih zadruga, kako bi građani mogli proizvoditi vlastitu energiju, i konačno, centralno grijanje u zgradama, temeljeno na toplovodnom sustavu i centralnim toplanama, zamijeniti lokalnim podstanicama koje koriste ekološki i financijski održive dizalice topline.
Vedran Vivoda (Akcija mladih): – Rijeka je grad koji je izgrađen, i gdje su skoro formirane svi kolnici i pješačke staze. Time je jako teško dodavati nove funkcionalnosti na postojeće stanje. Jedna od naših ideja za smanjenje zagađenja kroz promet je jeftin najam gradskog elektroautomobila (primjer Citroen Ami), gradskih romobila i elektrobicikala, te poticanje korištenja gradske željeznice. Kada bi takav prijevoz uhvatio korijenja u samom gradskom središtu (kao sa bolt romobilima) doveo bi do toga da bi se u centar grada mogle reorganizirati kolničke trake, na način da jednu postojeću kolničku traku koriste gradska elektrovozila i bicikli. Još jedan od naših ciljeva u programu je izgradnja komunalnih garaža na rubnom dijelovima šireg centra grada, npr. Industrijska ulica. Građani parkirani u tih garažama imali bi s parkirnom kartom besplatnu kartu za javni gradski prijevoz ili besplatan najam gradskih romobila, bicikala itd.
U planu nam je revitalizacija obale Rječine gdje je moguće je izgraditi kvalitetne biciklističke i trim staze, kao i cijelom dužinom Molo longa. Urediti parkove i šetnice uz Rječinu od Delte do gornjeg toka.
Jedan od naših projekta u programu je i fotonaponski park (elektrana) na Pulcu. Uz to postavili bi se naponski paneli na krovove javnih zgrada.
Kada je riječ o transparentnosti rada javne uprave, koja tri projekta izdvajate kao nove dosege koje namjeravate primijeniti u Rijeci ukoliko postanete gradonačelnik/ca?
Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku): – Najprije ćemo provesti dubinsko snimanje kratkoročnog i dugoročnog poslovanje komunalnih društava i gradskih kulturnih i javnih institucija te valorizirati njihove razvojne planove. Nadalje, u cilju transparentnog proračuna izradit ćemo aplikaciju za praćenje svih troškova grada te njegovih tvrtki i ustanova. Na kraju, zapošljavanje u gradskoj upravi, javnim, komunalnim, obrazovnim i kulturnim institucijama na području Rijeke, a posebno u poduzećima i ustanovama u kojima Grad Rijeka ima osnivačka prava, prepustiti stručnjacima i sposobnima po mjerljivim kriterijima uz transparentan nadzor javnosti.
Hrvoje Burić (Bura): – Sve ključne odluke za budućnost grada i županije donositi na referendumu, a ne dekretom gradonačelnika i potkupljivanjem ruku u Gradskom vijeću. Ako sve važne odluke u Švicarskoj donositi mogu građani na standardan način jednom ili dva puta godišnje, možemo to i mi. Riječani moraju sami odlučivati o svom novcu! Vjerujem da korištenjem modernih tehnologija i to kroz projekte koji se mogu financirati iz EU fondova možemo osigurati izravnu participaciju i ujedno transparentnost svih odluka svih naših sugrađana. Ne klijentelizmu i dogovorima ispod stola, kojima svjedočimo kod nekih nezavisnih kandidata već u predizbornoj kampanji.
Marko Filipović (SDP): – Rijeka je već sada najtransparentniji grad u Hrvatskoj. To smo potvrdili i nedavnim predstavljanjem aplikacije Otvoreni proračun koji sve gradske financije stavlja na raspolaganje građanima. S tom ćemo praksom nastaviti i u budućnosti.
Josip Ostrogović (HDZ): – Veliki problem sadašnje vlasti je nedovoljno iskorištavanje sredstava iz europskih fondova, kojima bi se mogao nadoknaditi mogući gubitak sredstava od smanjenja prireza. Međutim, za to je potrebno prvo postaviti preduvjete i dobre temelje racionalnim upravljanjem sredstvima. Digitalizacijom gradskih usluga i sredstvima Europske unije postiglo bi se veće ulaganje u infrastrukturu, koje se dosad financiralo iz proračuna, a oslobađanjem građana od nameta potaknula bi se potrošnja i privukli investitori u Rijeku. Svima je jasno kako sada treba plaćati nesavjesno trošenje novaca trenutne gradske vlasti, poput plaćanja 13 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju novog autobusnog kolodvora koja nije dovršena. Tu je i plaćanje najma zemljišta u Preluku koje premašuje 20 milijuna kuna. Isto tako, treba napomenuti da građani Rijeke svake godine plaćaju HNK Ivana pl. Zajca 47,2 milijuna kuna, Sportskog centra Zamet 9 milijuna kuna, kompleksa bazena 13 milijuna kuna, a na održavanje Muzeja grada Rijeke troši se još 9 milijuna kuna. To je samo dio čitavog niza kulturnih i sportskih objekata u Rijeci koji se održavaju iz proračuna, a koje treba revidirati.
Nebojša Zelič (Možemo!): – Smatramo da je preduvjet građanskog sudjelovanja u gradskom razvoju jasno i otvoreno dijeljenje svih informacija potrebnih za formiranje stavova te ocjenjivanje rada gradske uprave. Stoga gradski proračun, te sve akte i odluke gradske uprave, vijeća i ostalih tijela planiramo digitalizirati i učiniti ih još dostupnijima svim građankama i građanima. Želimo značajno unaprijediti sustav otvorenih podataka ne bi li on postao pristupačan i jasan svim zainteresiranim korisnicima. Možemo gradsku upravu postupno prebaciti na slobodni softver i otvorene standarde, kao što smo i učinili u hrvatskim okvirima pionirskom tražilicom Otvoreni akti za pretraživanje akata gradonačelnika. Koliko god je to moguće, želimo povezati digitalne baze podataka gradskih odjela i tijela te lokalnih podružnica državnih institucija.
Vedran Vivoda (Akcija mladih): – Proračun mora biti dostupan javnosti u svrhu kontrole od strane građana, racionalnog upravljanja, suzbijanja korupcije, praćenja postupaka javne nabave. Načelo dobrog financijskog upravljanja: proračunska sredstva moraju se koristiti racionalno i učinkovito pažnjom dobrog gospodara. Objavljeni proračun zbog transparentnosti neophodno je objaviti minimalno do 5. razine.
Smatramo da je potreban hitan due dilligence i analiza prihoda, rashoda i obaveza, te primjena optimalne metodologije upravljanja gradskim sredstvima. Uvođenje sustava financijskog upravljanja i kontrole – FMC.
Uvođenje norme sustava upravljanja kvalitetom iso 9001 – Prednosti i dobiti za jedinicu lokalne samouprave kroz proces uvođenja sustava upravljanja kvalitetom.
I treće, KOMUNALNA KNJIGA i nadogradnja Gradskog oka.
Što biste u dosadašnjem razvoju Rijeke i dosadašnjim projektima i programima izdvojili kao tri kvalitetna dosega koje ne biste ukidali ili temeljito mijenjali već koje biste dalje razvijali.
Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku): – Program građanskog odgoja koji je pokazao dobre rezultate i koji su prihvatile i druge sredine u Hrvatskoj. Akcijski plan borbe protiv vandalizma, koji je pokrenut na inicijativu Liste za Rijeku, treba provoditi još ustrajnije i upornije. I na kraju, dalji razvoj i implementacija još jednog programa uspostavljenog na inicijativu Liste za Rijeku – sustavna briga o potencijalno darovitoj populaciji i dalji razvoj centra koji će koordinirati sve aktivnosti i programe u tom smjeru. Osiguravanje stručne pomoći pri školama, izrada individualiziranih programa za potencijalno darovitu djecu te primjena obogaćenih programa unutar institucija u okviru redovne nastave u školama.
Hrvoje Burić (Bura): – Evolucija, a ne revolucija vrijedi za sve projekte i programe koji pokazuju potencijal i dobro čine za razvoj našeg grada. Jednako tako kao što očekujemo sa svatko u gradskoj upravi bude spreman otići ili preuzeti neki novi posao, siguran sam da ima onih koji imaju puno dobrih ideja koje su ostale zakopane jer vlast nije vidjela privatne interese u njima. Moramo pronaći te projekte, napraviti punu analizu njihove učinkovitosti, staviti brojke na papir i odabrati projekte koji vrijede. Nisam optimističan da je takvih puno, no bit ću objektivan prema svakom projektu koji ima potencijal. Bura je snažan vjetar koji nas dobro propuše, no iza njega dolazi lijepo vrijeme i bistar i čist zrak kroz kojeg se sve jako dobro vidi. Mi ćemo biti taj vjetar koji će propuhati naš grad i donijeti mu jasnoću vidljivost i dobru perspektivu. Siguran sam da to prepoznaju i glasači koji će nas podržati 16. svibnja.
Marko Filipović (SDP): – Kao najveće dosege do sada izdvajam korištenje EU sredstava – po tom smo pitanju u samom vrhu u Hrvatskoj. Tim novcem obnovljeno je 20 riječkih vrtića i škola, otvoren je novi poduzetnički inkubator, kupljena su čak 54 nova autobusa Autotroleja, a europska sredstva su napravila puno i za kulturu, prvenstveno u obnovu kompleksa Benčić koji postaje novim art kvartom. Sa snažnim povlačenjem europskih sredstava nastavit ćemo i dalje.
Kao veliki uspjeh izdvaja se i uvođenje građanskog odgoja u škole. Taj su projekt i sami učenici ocijenili čistom peticom, a ovdje ponovno spominjem i da smo prvi po pitanju transparentnosti. Koliko god se neki trudili to umanjiti, činjenica je da je Rijeka među najtransparentnijim gradovima u Hrvatskoj.
Josip Ostrogović (HDZ): – Već sam više puta naglasio da aktualnog gradonačelnika Obersnela poštujem najviše zbog toga što se pokazao kao odličan političar i što je shvatio kada se treba povući i prepustiti upravljanje gradom novom čovjeku s novom energijom, a to ću biti upravo ja.
Nebojša Zelič (Možemo!): – Sigurno treba spomenuti izgradnju Art kvarta, kojeg još treba razviti i oplemeniti uređenjem tržnice na Brajdi (koja može biti spoj buvljaka i ponude OPG-ova). Socijalni programi su dobri i nije ih potrebno temeljito mijenjati već prije provesti analizu koliko su djelotvorni, i osmisliti bolje politike osnaživanja ranjivih skupina i kvalitetniju suradnju s organizacijama civilnog društva koje se bave tim temama. U tom je kontekstu potrebni istaknuti da je potrebno poboljšati i povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda za takve namjene. Konačno, potrebno je dalje razvijati ideje o stvaranju poslovnih zona unutar Rijeke da bi financijska sredstva ostajala unutra zajednice i vraćala se u samu gradsku zajednicu.
Vedran Vivoda (Akcija mladih): – Gradsko oko, otvoreni proračun i socijalni program.
*Do objave ovog tekst, odgovore na pitanja nismo dobili od preostalih kandidata za gradonačelnika: Antuna Antunovića (Nezavisni), Nikole Ivaniša (PGS), Marina Miletića (Most), Katarine Peović (Radnička fronta) i Davora Štimca (Nezavisni).
Podijeli na društvenim mrežama