komorni koncert puhačkog kvinteta

 

Na programu su djela
„Divertimento“ Haydna, „Mala suita“ Papandopula, „Tri kratka komada“ Iberta,
„Mala suita“ Debussyja i „Stari mađarski plesovi“ Farkasa. Program će početi s “papa
Haydnom” (1732.-1809.), čuvarom klasične tradicije, prvim u velikoj trojki
bečkih klasika i to  njegovim
„Divertimentom“. Potom će uslijediti „Mala suita“ Borisa Papandopula
(1906.-1991.) autora jednog od najvećeg (oko 440 djela) opusa u hrvatskoj
glazbi poznatog i kao hrvatski Mozart.

 

  „Želim
biti slobodno-nezavisan od predrasuda koje despotski dijele zaštitnike odane
tradiciji i partizana odanih Avangardi“, riječi su francuskog skladatelja Jacquesa
Iberta (1890.-1962.) čiju glazba smatraju „lakom“ po svojstvu , često duhovitom
te živopisno orkestriranom s atraktivnim melodijama.  Jedna od njegovih najpoznatijih skladbi
svakako je „Trois Pieces Breves“ za puhački kvintet iz 1930.-te koji je također
pronašao svoje mjesto na programu.

video: Joseph Haydn: Divertimento Nr. 1 B-Dur (Ventus
Quintett Salzburg
)




 

Pri kraju koncerta posljednjega
ovosezonskog koncerta iz ciklusa „Subotnje matineje u foyeru“ bit će izvedena dva
djela: „Petite  Suite“ Claudea Debussyja
i „Stari mađarski plesovi“ Ferenca Farkasa. 
„Mala suita“ Claudea Debussyja (1862.-1918.) u originalu je napisana za
klavir četveroručno, 1889. godine a zatim ju je Henri Bussex 1909. orkestrirao.
Suita ima 4 stavka pod nazivima „En Bateau“, „Cortège“, „Manute“ i
„Ballet“.  Mađarski kompozitor Ferenc
Farkas (1905.-2000.) kaže kako je za svoje djelo bio inspiriran mađarskim
plesovima 17. stoljeća napisanima od nepoznatih amatera u relativno
jednostavnom stilu. „Većina tih plesova je zabilježena između 14. i 18.
stoljeća. Moje zanimanje za tu glazbu rodilo se 
oko 1940-te. Bio sam toliko fasciniran tim melodijama te sam im odlučio
udahnuti novi život“, napisao je Ferenc Farkas.

 

Nedžad Karabdić (r.1961.)
prvi je oboist orkestra riječke Opere od 1996. godine a do sada je, van matične
kuće, zabilježio čitav niz solističkih nastupa u Rijeci i regiji. Član je
Riječke filharmonije, Riječkog puhačkog kvinteta i Riječkog komornog orkestra.

Fabrizio Maschio (r. 1965.)  diplomirao je na Konzervatoriju C. Pollini u
Padovi a od 1994. je prvi klarinetist orkestra riječke Opere. Član je Riječke
filharmonije a uz to bavi se i komornom glazbom u različitim sastavima.

Viktor Kaminskiy prvi je
fagotist orkestra riječke Opere kojemu se priključuje 1999. godine. Završio je
1982. godine Konzervatorij „Čajkovski“ nakon kojega radi, među ostalim, i  kao prvi fagot orkestra Opere u Kijevu.

Tomislav Pavlić (r. 1982.)
završio je zagrebačku Muzičku akademiju. Godine 2007. polaže audiciju za prvi
rog u orkestru riječke Opere i Riječku filharmoniju. Od 2008. vanjski je
suradnik Hrvatskog komornog orkestra također kao prvi hornist.  

 

 „Želim biti slobodno-nezavisan od predrasuda
koje despotski dijele zaštitnike odane tradiciji i partizana odanih Avangardi“,
riječ su francuskog skladatelja Jacguesa Francoisa Antoinea Iberta (1890.-1962.)
čiju glazba smatraju „lakom“ po svojstvu, često duhovitom te živopisno
orkestriranom s atraktivnim melodijama.  Jedno od njegovih najpoznatijih skladbi
svakako je „Trois Pieces Breves“ za puhački kvintet iz 1930.-te. Partitura je
napisana za flautu, obou, klarinet, rog i fagot. Iz njegove bogate karijere
ističe se činjenica da je bio direktor Francuske akademije u Rimu (1937.-1955.)
a potom je dvije godine bio ravnatelj u kombinaciji dviju pariških opera, Paris
Opera i Opera Comique. Također je skladao i filmsku glazbu, a potpisao je
glazbu za film“Macbeth“ (1948.) Orsona Wellesa.

Središnja figura europske glazbe
na prijelazu 19. stoljeća francuski je skladatelj Claude Debussy (1862.-1918.)
kojega zajedno s Mauriceom Ravelom drže jednim od najistaknutijih impresionista.
Njegova „Mala suita“ u originalu je napisana za klavir , za četiri ruke, 1889.
godine a zatim ju je Henri Bussex 1909.  aranžirao
za orkestar. Suita ima 4 stavaka pod nazivima „En Bateau“, „Cortège“, „Manute“
i „Ballet“.