Dobrobiti zapošljavanja mladih osoba s invaliditetom bile su glavna tema online eventa koji su za poslodavce i ostale dionike zapošljavanja osoba s invaliditetom organizirali Odjel za poduzetništvo Grada Rijeke u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.
Zainteresiranim poslodavcima i ostalim dionicima predstavljeno je sadašnje stanje mladih nezaposlenih osoba s invaliditetom u Primorsko-goranskoj županiji. Također, predstavljena su im i rješenja, pozitivni učinci i dobrobiti koje poslodavci mogu ostvariti zapošljavanjem mladih osoba s invaliditetom.
Iva Ribarić iz Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke pozdravila je sudionike sastanka i istaknula kako je ovaj online event nastavak aktivnosti Grada Rijeke na promociji zapošljivosti osoba s invaliditetom. To je, naime, još jedna od aktivnosti u sklopu Akcijskog plana za mlade grada Rijeke za 2020. godinu, točnije cilja „Olakšati mladima pristup tržištu rada i jačati konkurentnost mladih na tržištu rada“ i mjere „Provođenje promidžbenih i informativnih aktivnosti prema dionicima na tržištu rada, usmjerenih na poticanje zapošljavanja mladih, pripadnika ranjivih skupina“.
Najveći broj dugotrajno nezaposlen
Predstojnik riječkog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Željko Marković kazao je kako je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, udio nezaposlenih osoba s invaliditetom u listopadu je iznosio 4,3 %, što je nešto više od hrvatskog prosjeka, koji iznosi 4%. Što se tiče vrste invaliditeta, najveći broj osoba prijavljenih u evidenciju ima tjelesni invaliditet i intelektualne teškoće.
Najveći broj osoba s invaliditetom po zanimanju je administrativni službenik i uredski namještenik, a slijede osobe koje su po zanimanju čistačice, vrtlarski, skladišni i trgovački radnici. U evidenciju HZZ-a prijavljene su i osobe sa sljedećim zanimanjima – knjigoveža, upravni službenik, pomoćni cvjećar, telefonist, prodavač, radnik u održavanju, ekonomski službenik, dostavljač, vozač lakog dostavnog vozila te diplomirani ekonomist.
Nažalost, najveći broj osoba je dugotrajno nezaposlen (duže od godinu dana). Broj osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih u prvih deset mjeseci ove godine na području PGŽ-a iznosi 1,2%, dok je hrvatski prosjek 1,7%. U prvih 10 mjeseci ove godine, kada je tržište rada obilježila i epidemija koronavirusa, u neki od oblika aktivne politike zapošljavanja, kao što su javni radovi ili pak poticaji za zapošljavanje koristile su tek 22 osobe s invaliditetom s područja PGŽ-a.
Poslodavci zadovoljni radom osoba s invaliditetom
S druge strane, Ana Marinović iz Službe za zapošljavanje i poticaje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom istaknula je kako njihovo iskustvo govori da iz godine u godinu sve veći broj poslodavaca koristi poticaje, ali su često nedovoljno informirani o pogodnostima koje mogu ostvariti za zaposlenu osobu s invaliditetom.
„Poslodavci koji zaposle osobe s invaliditetom često govore: ‘da sam znao, nikad se ne bih bojao zaposliti osobu s invaliditetom’. Poslodavci nam govore o svojim pozitivnim iskustvima, govoreći kako su osobe s invaliditetom jednaki kao i svi ostali zaposlenici, i što se tiče socijalizacije i što se tiče mogućnosti izvršavanja posla“, posvjedočila je Marinović.
Poslodavcima i osobama s invaliditetom na raspolaganju je niz poticaja, a mogu ih ostvariti poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju te zaštitne i integrativne radionice, dok javna uprava može ostvariti samo sufinanciranje troškova za prilagodbu uvjeta rada i financiranje troškova stručne podrške.
Niz raznih subvencija
Poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavac može ostvariti za osobe s invaliditetom koje su upisane u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada te osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti subvenciju plaće osobe s invaliditetom; sufinanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetom; sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta ili uvjeta za osobu s invaliditetom; naknadu u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje; sufinanciranje troškova stručne podrške; posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom kod poslodavaca na otvorenom tržištu rada, odnosno kod osoba s invaliditetom koje se samozapošljavaju; potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom te novčanu nagradu za zapošljavanje izvan kvote.
Također, s primjenom novog pravilnika od 2021. godine, poticaji će biti još povoljniji.
Detaljne informacije dostupne su na stranici Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom http://www.zosi.hr/.
Podijeli na društvenim mrežama