Potpisan ugovor za realizaciju Glavnog plana razvoja riječkog prometnog pravca u vrijednosti 3,5 milijuna kuna

Plan razvoja trebao bi utvrditi i sagledati
cjelinu funkcioniranja cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa te
postojećih planiranih projekata poput, izgradnje državne ceste D403 do
kontejnerskog terminala Zagrebačka obala, željezničke pruge na dionici
Škrljevo – Rijeka – Šapjane te niz projekata vezanih uz integraciju
sustava javnog gradskog i prigradskog prometa s ostalim prometnim
sustavima.
 
“Izrada master plana jedan je od glavnih preduvjeta
za neku značajniju investiciju u izgradnju nove prometne infrastrukture
u Rijeci i okolici s ciljem poboljšanja mobilnosti stanovništva, ali i
daljnjeg razvoja gospodarske djelatnosti, a njegova izrada ujedno će
omogućiti i korištenje sredstava fondova EU,” kazao je gradonačelnik
Obersnel, zahvalivši se Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture
što je Gradu Rijeci ukazao povjerenje da bude nositelj izrade ovog
složenog dokumenta, čiji se dovršetak očekuje u roku od godine dana. 
 
Izrada master plana jedan je od glavnih preduvjeta
za neku značajniju investiciju u izgradnju nove prometne infrastrukture
u Rijeci i okolici s ciljem poboljšanja mobilnosti stanovništva
Ministar
Hajdaš Dončić istaknuo je važnost Riječkog prometnog pravca u ukupnom
razvoju ne samo Hrvatske, već i Europske unije, koja ga je uvrstila među
jedan od glavnih pravaca transeuropske prometne mreže. Ujedno je
naglasio kako je izrada master plana izuzetno bitna, budući da je temelj
za korištenje sredstava strukturnih ili kohezijskih fondova EU. U
kontekstu iskorištavanja sredstava EU, ministar Hajdaš Dončić kazao je
kako je prije nekoliko dana Ministarstvo sa dva projekta vezana uz
Riječki prometni pravac apliciralo za dobivanje sredstva putem
Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF).
Radi se o projektima vezanim za nastavak izgradnje Zagrebačke obale te
kontejnerskog terminala Brajdica.
 
Potpisivanju su nazočili i
zamjenik gradonačelnika Miroslav Matešić, pročelnica Odjela gradske
uprave za komunalni sustav Irena Miličević te Lorella Mekić iz Odjela
gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje
zemljištem.
 
Uz Rijeku, riječki prometni pravac obuhvaća
dijelove susjednih gradova i općina u kojima se nalazi prometna
infrastruktura od državnog značaja, a  koja ujedno predstavlja okosnicu
gradskog prometnog sustava, to su:

  • u lučkom sustavu:
    lučki teretni i putnički terminali u gradu Rijeci (vezano na razvoj
    kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačka obala te putničku luku
    Rijeka);
  • u željezničkom sustavu: postojeća željeznička
    pruga na koja prolazi kroz grad, i to na dionici od  Škrljeva do
    Matulja, a vezano uz izgradnju drugog kolosijeka pruge i uspostavu
    javnog gradsko – prigradskog željezničkog prometa,  te rekonstrukciju i
    dogradnju željezničkih kolodvora Rijeka i Brajdica;
  • u
    cestovnom sustavu: državne ceste koje prolaze područjem grada (postojeće
    i planirane), te zaobilaznica grada Rijeke na potezu od čvora Matulji
    do čvora Križišće;
  • u sustavu luka nautičkog turizma: nautički kapaciteti koji su planirani unutar gradskog područja;
  • u
    sustavu zračnog prometa: želi se definirati prostorne i prometne
    potrebe unutar  grada, a koji će biti u funkciji ostvarivanja kvalitetne
    povezanosti grada sa zračnom lukom Rijeka na otoku Krku;
  • u
    sustavu javnog gradskog autobusnog prijevoza, u kontekstu njegove
    dogradnje uvođenjem gradsko-prigradske željeznice, razmatrat će se
    uspostava sustava terminala za komutaciju putnika dio kojih će zasigurno
    biti smješten u prvim susjednim naseljima u odnosu na Rijeku,
    primjerice u Opatiji, Matuljima, Viškovu i Čavlima.

S obzirom na opseg razvojnog plana i predviđene
projekte, radna grupa na projektu sastojat će se od predstavnika HŽ
Infrastrukture, Hrvatskih cesta, Lučke uprava Rijeka, Luke Rijeka,
Zračne luke Rijeka, Grada Rijeke i prijevoznika Autotrolej i
Rijekapromet.
 
Razvoj riječkog prometnog pravca jedna je
odrednica Strategije razvoja Grada Rijeke 2014. – 2020. godine
Razvoj riječkog prometnog pravca jedna je
odrednica Strategije razvoja Grada Rijeke 2014. – 2020. godine, a
riječki prometni pravac dio je i jedinstvene transeuropske prometne
mreže (TEN-T) i nalazi se na Mediteranskom koridoru Osnovne mreže,
željezničkom i cestovnom pravcu Rijeka-Zagreb-Budimpešta. Luka Rijeka
nalazi se među 94 glavne europske luke koje se povezuju putem koridora i
osnovna je luka TEN-T mreže u Hrvatskoj.
 
Projekt, između
ostalog, doprinosi i ostvarenju glavnih ciljeva Strategije prometnog
razvoja Republike Hrvatske, koja je definirala smjernice prometnog
planiranja što je dobar okvir za izradu planske i razvojne dokumentacije
na lokalnoj razini, a koja će biti komplementarna nacionalnom planu
prometnog razvoja.
 
Danas potpisani ugovor prvi je u nizu
ugovora koje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture potpisuje s
lokalnim upravama i samoupravama, te s razvojnim agencijama u
Hrvatskoj, koje su se kao i Grad Rijeka prijavile na natječaj za dodjelu
bespovratnih sredstava pod nazivom “Poziv za pripremu projekata iz
područja integriranog prometa i održive regionalne / urbane mobilnosti –
Operativni program “Promet” 2007. – 2013.”, kojeg je krajem prošle
godine raspisalo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Od
ukupnih 3.586.803,80 kuna, koliko vrijedi izrada master plana, putem
Europskih fondova bit će sufinancirano 85%, dakle 3.048.783,23 kune, dok
će ostatak potrebnih sredstava osigurati Grad Rijeka.
 
Planovi
koji će se izrađivati trebaju sagledati postojeće i planirane prometne
projekte na određenom području kako bi ih se smisleno uklopilo u
cjelinu, te biti polazišni dokumenti za daljnje izrade prometnih studija
te u konačnici ulaganja u gradnju prometnica i drugih prometnih
sadržaja.