Za početak, da utvrdimo tko obavezno prijavljuje porez ?

Obveznici poreza koji su
ostvarili: 

• Plaću
kod dva ili više poslodavaca u isto vrijeme

•
Dohodak od obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, imovine i imovinskih
prava ako utvrđuju dohodak na temelju stvarnih podataka iskazanih u poslovnim
knjigama

•
Dohodak koji je ostvaren i isplaćen izravno iz inozemstva, no samo u slučaju
ako porez nije plaćen po tuzemnim propisima.

• Plaću
na koju poslodavac nije obračunao obustavio i uplatio porez na dohodak

• Drugi
dohodak – autorski honorari, ugovor o djelu (ako isplatitelj koji je obvezan
nije obračunao porez na dohodak)

•
Članovi posade brodova u međunarodnim vodama

Koji prihodi se ne prijavljuju ? 

• Plaća
ostvarena kod jednog ili više poslodavaca u različito vrijeme, ali samo pod uvjetom
da kod prelaska drugom poslodavcu u toku istog mjeseca nisu oba poslodavca
koristila osobni odbitak

• Mirovina
(samo od HZMO-a)

•
Dohodak od imovine, najma i sl. (ako je plaćan predujam poreza po poreznom
rješenju)

• Dohodak
od kapitala

•
Dohodak od osiguranja

• Drugi
dohodak

•
Primici učenika i studenata ostvareni putem studentskih i učeničkih domova
iznad 50.000,00 kn (plaćanje poreza je obveza isplatitelja)

•
Stipendije iznad 1.600,00 mjesečno kao i stipendije iznad 4.000,00 kn dobivene
na nagradnim natječajima (plaćanje poreza je obveza isplatitelja).

Naravno, nije sve tako jednostavno, već moramo pripaziti i
na novitete. Od prvog srpnja 2010. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama
i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji ukida olakšice za stambene i zdravstvene potrebe, tako
da povlastice možemo iskoristiti odnosno navesti u prijavi samo za prvih
šest mjeseci 2010. godine. Ovo drugim riječima znači da sve uplate koje smo
izvršili nakon 30. lipnja ne upisujemo u prijavu jer nam one neće biti priznate.
Što možemo prijaviti ? Po naputku Ministarstva financija prihvaćaju se iznosi
umanjenja dohotka za slijedeće:

 

• Premije životnog
  osiguranja
• Premije dobrovoljnog
  mirovinskog osiguranja
• Premije dopunskog i
  dodatnog zdravstvenog osiguranja
• Stvarno troškovi
  zdravstvenih usluga u RH za vlastite potrebe. Ovdje se pokrivaju liječnički pregledi,
  dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i terapijski
  postupci, operativni zahvati, stomatološke usluge, lijekovi, ortopedska
  pomagala i slično
• Uplate
  za stambene potrebe, odnosno kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora,
  održavanje postojećeg stambenog prostora i plaćenu slobodno ugovorenu
  najamninu.

 

Dakle, pripazimo na datum uplate koji smo već spomenuli te
na ukupan iznos koji ne smije prelaziti 6.000 kn. Da, dobro ste pročitali,
umjesto 12.000 kn za protekle godine priznaje se polovica tog iznosa.

 

Nisu to sve novosti. Iduća novost odnosi se na nove porezne
stope koje se primjenjuju od 1. srpnja prošle godine (12, 25 i 40 posto). Kod
godišnjeg obračuna za 2010. primjenjivati će se prosječne porezne stope, i to 13,5 posto do 43.200 kuna; 25 posto iznad 43.200 do 108.000
kuna; 30 posto iznad
108.000 kuna do 129.600 kuna; 37,5
posto iznad 129.600 do 302.400 kuna; te 42,5 posto iznad 302.400 kuna.

 

Da istaknemo još jedan detalj, porezni obveznici koji imaju
obvezu podnošenja porezne prijave dužni su iskazati dohodak za koji je ta
obveza propisana, ali ne i dohodak iz ostalih izvora osim dohotka od
nesamostalnog rada. No, ako iskažu bilo koji dohodak iz ostalih izvora, obvezni
su iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.

 

Sve informacije, obrasce, detalje i odgovora na eventualna
pitanja slobodno potražite direktno na stranicama Ministarstva financija: http://www.mfin.hr/hr/porezi ili na
stranicama porezne uprave: http://www.porezna-uprava.hr/
. I pripazite na datume, 28. veljača je ponedjeljak, te prijavu možete do  tog datuma poslati poštom preporučeno na
adresu Porezne uprave.

 

Kako je to u Americi ? Sudeći prema podacima IRS iz 2006.
godine 1% najbogatijih amerikanaca uplaćuje skoro 40% američkog poreznog
prihoda. Zanimljivo je stanje u Njemačkoj. Tamo je još prije dvije godine
Državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv tisuću svojih građana koji su
preko raznih zaklada u Lichtensteinu pronevjerile poreza u ukupnom iznosu od 4
milijarde eura.

 

A kad smo već kod poreza i dok se čudimo kako je to naše
gospodarstvo u krizi spomenimo i porezne olakšice koje je Europa uvela svojim
građanima još 2009. godine. Ima li šanse da naša Vlada učini isto ? Dok se
zabavljaju svojim internim preslagivanjima, unutarnjim problemima i svađama
bojim se da su šanse da u bilo kojem trenutku pomisle na potrebe svojih građana
samo utopija.