Uokvirujući
dijelove Aristofanove komedije istinitom pričom o nesretnom stradanju jedne
studentice, prema tekstu Nikole Petkovića, predstava propituje uvijek aktualne
probleme nemoći pojedinca nasuprot moći države i vlasti te posljedice uspostave
utopijskog društva. Iako više tisućljeća udaljena od društvene problematike
Aristofanovog vremena, već i samom dramaturgijom brišući kategorije prošlosti i
sadašnjosti, predstava svjedoči o neprestanom ponavljanju opće ljudske
povijesti, gluposti, nepravdi i naivnosti, ali i pitanjem o vječnoj nadi i
nekom boljem sutra. Kao što na vremenskoj razini preslikava prošlost u
sadašnjost, predstava na kulturalnoj razini isprepliće i približava temelje
azijske i europske tradicije s elementima popularne kulture, posebice vidljive
u koreografskim i glazbenim elementima predstave. Ovdje gdje sekunda opisuje
vječnost, hijerarhija olimpskih bogova poistovjećena je s hijerahijom suvremene
političke scene, i dok ptičja krila postaju jednaka tromosti ljudskih nogu,
tragedija i komedija još jednom pokazuju svoju bliskost. Aristofan nas podsjeća
kako „od rođenja je čovjek nepostojani stvor, sav himbe pun…“ .
Predstava
je kreirana u suradnji sa studentima Akademije
primjenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod vodstvom prof. Žarka
Violića, te studentima poslijediplomskog studija Glazba u zajednici Sveučilišta
u Edinburghu, na čelu s profesorom Nigelom Osborneom, koji je uz Damira Urbana
ujedno i skladao glazbu za predstavu.
Dramaturgiju
i režiju potpisuje prof. Rade Šerbedžija, u čemu su mu pomogli Aleksandar
Cvjetković i Lenka Udovički. Prof. dr. Nikola Petković i studentice
“Glume, medija, kulture” Valentina Lončarić i Jelena Graovac napisali
su dodatne tekstove. Za koreografiju predstave su zaslužni Staša Zurovac i
Svebor Zgurić, a dio tima je i gost iz Belgije Gert Terny, učitelj Lessacove
metode.
Sveučilišni
poslijediplomski specijalistički studij “Gluma, mediji, kultura” pokrenut je
ujesen 2011. godine pod vodstvom prof. Rade Šerbedžije. Studentima su, među
ostalim, predavali prof. Nigel Osborne (Sveučilište u Edinburghu), doc. dr.
Sanja Bojanić (Institut za humanističke znanosti u Beču), prof. emeritus Karpo
Godina (Sveučilište u Ljubljani), prof. dr. Nikola Petković (Sveučilište u
Rijeci), doc. Robin Carr (Sveučilište Južnog Mississippija), doc. Deborah
Kinghorn (Sveučilište u New Hampshireu).
Deborah
Kinghorn je dobitnica Fulbrightove stipendije za predavanje na Sveučilištu u
Rijeci gdje će boraviti u ljetnom semestru akademske godine 2012/2013.
Podijeli na društvenim mrežama