Predstavljen dvobroj Sušačke revije

U travnju ove godine, kazala je Morić na
konferenciji za novinare, Klub Sušačana obilježio je 20. godišnjicu od
osnutka, a iduće godine Sušačka će revija svečano proslaviti 20 godina
kontinuiranog tiskanja. Novi broj revije, rekao je Čemeljić, donosi 25
priča Sušačana, Riječana, Primoraca i Gorana. Za Sušačku reviju u ovom
broju govori uvaženi hrvatski geopolitičar Radovan Pavić koji kaže kako
prebrzo i olako opraštamo, iako je ljudski praštati, a isto tako olako
rasprodajemo sve što vrijedi. I pritom upozorava kako nije u pitanju
prodaja već rasprodaja, dakle dajemo ono što imamo ispod cijene.

“Da
nismo učili iz povijesti, pokazuje i primjer Rijeke, koja je
gospodarski procvjetala s izgradnjom pruge 1873. godine i koju, takvu
staru i lošu, još uvijek koristimo, iako će i ugledni Financial Times,
čiji tekst prenosimo, napisati kako je s novom prugom pred Rijekom i
Hrvatskom velika perspektiva. Možda jednom, skeptičan je naš autor Goran
Moravček, u najboljem slučaju kada budemo obilježavali 150-tu
obljetnicu ove stare koju gradiše Mađari”, navodi Čemeljić.

U međuvremenu, od industrijskog postadosmo
sveučilišnim gradom, poručuje dr. Emanuel Hoško, dobitnik gradske
nagrade za životno djelo. I razvijamo uz pomoć sveučilišta nova
zanimanja, te živimo potpuno drugačije od života kakav nam je u Novom
listu predskazan 1906., godine kada je riječki list objavio kako ćemo
početkom 21. stoljeća imati 200 tisuća stanovnika, kako će industrija
biti gospodarskom perjanicom razvoja grada i kako ćemo gradske parkove i
trgove s tržnicom i kazalištem graditi na sred Kvarnera.

“Mi,
nažalost, ne uspijevamo urediti ni ove postojeće kao što je s onim Pul
Vele crikve oko kojeg arhitekti sukobiše svoja mišljenja, a i parkove
imamo samo one što nam ostaviše generacije prije Drugog svjetskog rata, o
kojima nam piše Igor Žic. Kako su nekada izgledali, možete vidjeti na
brojnim fotografijama koje objavljujemo u ovom broju Sušačke revije”,
kazao je Čemeljić dodavši da je na naslovnici ovoga broja upravo mozaik
pronađen na lokalitetu Pul Vele crikve koji građani još uvijek ne mogu
vidjeti.

Početkom ljeta pratili smo na Europskom prvenstvu
u Ukrajini i Poljskoj igre hrvatske nogometne reprezentacije u kojoj
nije bilo niti jednog Riječanina, i to 50 godina nakon slavnog
pobjedonosnog gola Pere Radakovića Nijemcima na Svjetskom prvenstvu u
Čileu. Legenda o Peri Radakoviću s vremenom je rasla i ostala zauvijek
zapisana u riječkoj sportskoj povijesti, za razliku od nekih drugih
sličnih priča kao što je ona o najboljem američkom vrataru sredinom
prošlog stoljeća kada se tim epitetom mogao podičiti Riječanin Gino
Gardassanich. Ne, naravno, samo u sportu.

Te davne 1962.
godine kada smo slavili Peru Radakovića, navodi Čemeljić, u Kvarneru je
izgorio ribarski brod Pastrica, a kod Trstenika nastradalo je
petnaestoro učenika putujući za prvomajske praznike s Lošinja na Rab.
Novi broj donosi i priču o  brodu Rex, nekoć najbržem brodu na Atlantiku
na kojem je svojevremeno plovio i Riječanin Maks Peč, a kojeg i slavni
Federico Fellini spominje (Rex, a ne Peča) u glasovitom Amarcordu.
Brodske priče znaju biti izuzetno zanimljive, a jedna od takvih je i ona
o parobrodu VIS koji je pripadao kompaniji Oceanija iz Sušaka i činilo
se da su mu zvijezde naklonjene jer je za vrijeme Drugog svjetskog rata
plovio na sigurnom od Kube do Kanade, da bi stradao nadomak matične luke
1946. godine.

Koraljko Pasarić i Valter Veljak ovom su prigodom
promovirali CD Kvarteta Veljak koji će čitatelji dobiti uz ovaj novi
broj Sušačke revije. Pasarić je podsjetio na osmogodišnju tradiciju
poklanjanja CD-a uz dvobroj revije, dok je Veljak poručio da CD donosi
sjajne skladbe koju mnogi rado pjevuše.