Predstavljen Jonjićev projekt ‘vrijedan’ 1,76 milijuna eura

Riječ je o projektu “Jačanje stečene imunosti putem prirođene imunosti: poticanje imunološkog odgovora posredovanog CD8 limfocitima T korištenjem liganda NKG2D iskazanoga putem herpervirusnog vektora”, koji je voditelj projekta Stipan Jonjić danas približio novinarima, a na njegovu su predstavljanju bili i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanovića te njegov pomoćnik za znanost i tehnologiju Saša Zelenika.

Prije predstavljanja projekta ministar Jovanović izjavio je novinarima da je profesor Stipan Jonjić prvi hrvatski znanstvenik iz domovine koji je dobio projekt vrijedan 1,76 milijuna eura u konkurenciji najistaknutijih znanstvenika svijeta. Do sada su sredstva iz toga fonda dobili samo hrvatski znanstvenici koji žive i rade u inozemstvu, poput Ivana Đikića i Nenada Bana.

Jovanović smatra kako uspjeh profesora Jonjića i njegova tima pokazuje da Hrvatska ima izuzetno kvalitetne stručnjake te se nada da to neće biti i posljednji put. Podsjetio je da je Hrvatska iz EU fondova povukla 48,5 posto više sredstava nego što je uplatila, odnosno da je uplaćeno oko 40 milijuna eura, a povučeno oko 60 milijuna eura.

“Uz kvalitetan rad, hrvatska Vlada poticat će i dalje znanost, a u proračunu je za znanost iduće godine osigurano jednako sredstava kao i ove, što je negdje oko 1,1 milijarda kuna”, izjavio je Jovanović.

Njegov pomoćnik Saša Zelenika također je istaknuo da će mjerodavno ministarstvo, unatoč disonantnim tonovima, poticati razvoj znanosti.

Uz napomenu da ima zahtjevnu zadaću približiti projekt široj javnosti, profesor Jonjić rekao je kako je sretan što je za njega dobio maksimalne ocjene, a to je doživio kao poruku da se u malim zemljama može raditi velika znanost.

Podsjetio je da je taj uspjeh rezultat tri desetljeća sustavnoga rada i velike umreženosti izvrsnih hrvatskih znanstvenika u području imunologije. Jonjić je rekao i kako Hrvatska ima veliki znanstveni potencijal u biomedicini te je siguran da će barem 10-ak hrvatskih znanstvenika dobiti slične projekte.

Siguran je da Hrvatska treba izdvajati više novca za znanost, ali smatra kako novac sam po sebi neće učiniti sve što je potrebno nego se i znanstveni sustav treba restrukturirati po uzoru na svjetske standarde.

Govoreći o projektu, Jonjić je podsjetio da ljudski imunološki sustav ‘nadzire’ virusnu infekciju na raznim linijama obrane – ranim i kasnim. Odnosno, objasnio je, nakon što dobijemo cjepivo naš imunološki sustav najprije daje slab odgovor, ali on postaje snažniji zahvaljujući tzv. imunološkom pamćenju.

Ali, upozorio je, i virusi ‘pamte’ te razvijaju subverzivne mehanizme borbe protiv našeg imunološkog sustava. Njegov istraživački tim radio je pak na tome da ‘prevari’ virus ugradnjom imunosubverzivnog receptora. Budući da je imunološki odgovor na tu ‘prevaru’ bio bolji nego prije, naš istraživački tim došao je na novu ideju da se istražuje i modificira vektor virusa herpesa te prati kako te modifikacije utječu na modifikaciju samoga virusa.

Iako je, kako je rekao Jonjić, istraživanje bazično eksperimentalno, vjeruje da bi se ono u budućnosti moglo primijeniti i na ljude.