Kako je navedeno, u osnovi ovog programa leži otvaranje pitanja o samopoimanju grada. Postavljanje pitanja o tome koliko su Rijeku sile moći gradile, koliko rušile i koliko je u svemu prešućenih, a koliko nabildanih emocija.
Što Rijeka danas može dati Europi?
“Grad na razmeđi civilizacija, rijedak dio svijeta koji je uvijek bio kolonizirana točka na EU mapi, to je
Rijeka. I ovaj trenutak povijesti, suvremenosti, je prvi u kojem se Rijeka razvija iznutra, iz lokalnog. No, koliko god ranije epohe bile neljubazne prema domicilnom stanovništvu, mi danas koristimo fizičko i infrastrukturno nasljeđe tih epoha. Činjenica jest da su svi vladari našeg grada kroz povijest izgradili nešto u čemu danas uživamo”, tako je kontekst i okvir programskog pravca Doba moći predstavio Ivan Šarar, naglašavajući da se radi o snažnoj cjelini u EPK programu koja donosi povijesne i suvremene teme moći i bavi se, koliko destruktivnom, toliko i kreativnom moći pojedinaca i sistema.
Emina Višnić, direktorica Rijeke 2020, pojasnila je da ovom programskom cjelinom Rijeka najsnažnije poručuje Europi sve što joj ima ponuditi.
“Neka pitanja za koja smo možda mislili da pripadaju prošlosti poput pitanja granica, odnosa prema drugom i drugačijem, pitanja međusobnih odnosa, ponavljaju nam se i danas i sva ta pitanja potrudit ćemo se sagledat kroz programe ovog pravca. Odgovori i poruke koje šaljemo Europi nalaze se u ovom programu”, naglasila je Višnić.
Programski pravac Doba moći inspiriran je Rijekom kao svojevrsnim laboratorijem europske povijesti
Zahvalivši se svim, brojnim uključenim partnerima, direktorica projekta EPK je posebno ukazala na atraktivne programe koji slijede u 2020., kao što su Needcompany festival u sklopu kojeg će jedna od najboljih svjetskih kazališnih družina odigrati tri važne predstave, ali i dojmljivu audiovuizualnu instalaciju Anakrono kupalište jednog od najvažnijih svjetskih autora suvremene glazbe Heinera Goebbelsa. Višnić napominje da je u programske aktivnosti uključeno više ustanova i organizacija, poput primjerice, Art kina koje 2020. donosi filmski festival kojim prati temu Doba moći ili pak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji program obogaćuje dvjema velikim konferencijama pod nazivom Vremenske kapsule.
Intendat HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević odgovarajući na pitanje što Rijeka ima reći Europi izdvojio je predstavu o kultnoj predstavi Vježbanje života koja upravo govori o odnosima moći i granicama. Istaknuo je kako je riječ o predstavi koja govori o društvenom, povijesnom i kulturnom kompleksu grada Rijeke, a koja je u svom prvotnom obliku obilježila tranzicijsku povijest ovog grada. Riječ je o kultnoj predstavi koja će se po drugi puta postaviti na našu pozornicu i to ponovo nakon čak 30 godina.
Blažević je spomenuo i balet Plamteća voda Andonisa Foniadakisa koji se bavi utjecajima moći u sferi ekologije, postavljanje opere Tristan i Izolda u režiji Anne Bogart, te predstavu Odletjet ćemo oboje ako ti kažem što se desilo Janeza Janše o ravnatelju slovenskog baleta koji se bavio preprodajom oružja.
Postav na Galebu neće postavljati pitanje Tita kao junaka ili zločinca, već kao čovjeka koji je jednu malu zemlju učinio važnom i prepoznatljivom u svjetskim razmjerima – Ervin Dubrović.
Tema granica bila je u središtu izlaganja Nikoline Radić Štivić, ravnateljice Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja koje je istakla da je program Doba moći zapravo već počeo jer je 12. rujna otvorena izložba D’Annunzijeva mučenica, a najavila je i drugu izložbu Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona koja će se otvoriti 6. prosinca. U Kresnikovu čast, a zahvaljujući pomoći Generalnog konzulata Republike Italije u Rijeci, na izložbi će između ostalog pored 11 Kresnikovih violina biti izložene i Stradivarijeve. Radić Štivić je zaključno najavila i veliku izložbu pod nazivom Granice između reda i kaosa koja nas očekuje u svibnju 2020.
Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke predstavio je budući stalni postav u Palači šećera koji će se baviti poviješću grada s naglaskom na noviju povijest od 18. stoljeća kada se stvarala gospodarska moć grada. Dubrović je govorio i o postavu na brodu Galeb koji će moć obrađivati kroz temu širenja utjecaja jedne male zemlje u svjetskim okvirima.
“Postav na Galebu neće postavljati pitanje Tita kao junaka ili zločinca, već kao čovjeka koji je jednu malu zemlju učinio važnom i prepoznatljivom u svjetskim razmjerima”, naveo je Dubrović.
Ivo Matulić, v.d. ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti govorio je o programima koji se u okviru pravca Doba moći realiziraju u organizaciji MMSU-a, poput velike izložbe 90-e: Ožiljci koja se bavi likovnom umjetnošću devedesetih godina prošlog stoljeća u istočnoeuropskim zemljama, najavio je i 3. bienale industrijske umjetnosti i brojne umjetničke intrevencije koje nas očekuju. Među brojnim programima izdvaja se još i retrospektivna izložba Sanje Iveković, jedne od najvažnijih umjetnica u Hrvatskoj i široj regiji, Dokumenti 1977. – 2019. koja će se otvoriti u siječnju 2021. godine i na kojoj će se predstaviti njezini radovi od 70-ih godina do danas.
Matulić je ujedno podsjetio da je MMSU u sklopu pretprograma već predstavio radove Tomislava Gotovca, Gorana Trbuljaka i Vlade Marteka, a u pripremi je i izložba Goran Petrcola.
Europsko ogledalo
Programski pravac Doba moći predstavlja ne samo riječko ogledalo, nego i ogledalo Europe u kontekstu mnogih odnosa moći. Moguće da je ovaj pravac programima najbogatiji jer publiku vodi u temu Doba moći mnogim i različitim izvedbama: od povijesnih i umjetničkih izložbi, preko vrhunskih
kazališnih, plesnih i opernih predstava do umjetničkih intervencija i konferencija.
„Pred nama je velika zadaća da realiziramo zahtjevan projekt“, naglasila je Emina Višnić, direktorica Rijeke 2020, a javnu priliku iskoristila je i da čestita svima uključenima u EPK projekt na nedavno osvojenoj nagradi Melina Mercouri u iznosu od 1,5 milijuna eura koju je Rijeci dodijelio stručni žiri Europske komisije koji prati provedbu projekta EPK.
Podijeli na društvenim mrežama