Predstavljeni novopronađeni glagoljski kastavski fragmenati

Ova dva najnovija fragmenta pronađena su u istočnom dijelu
gradskih zidina, a prema natpisu na njima utvrđeno je da se radi o fragmentima
koji datiraju iz 16. stoljeća, za jedan je točno utvrđeno da se radi o 1608.
godini, dok se za drugi pretpostavlja da datira iz druge polovice 16. stoljeća.
Fragmenti su trenutno pohranjeni u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog
primorja.

O ovom važnom i vrijednom otkriću govorili su akademik Petar
Strčić, voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci; mr.
sc. Branko Kukurin, iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci;
Ranko Starac, arheolog i kustos iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog
primorja; konzervator Željko Bistrović iz Konzervatorskog odjela u Rijeci
Ministarstva kulture i izv. prof. dr. sc. Sanja Zubčić s Odsjeka za kroatistiku
Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Na samom početku predstavljanja okupljenima se obratio akademik
Strčić koji je čestitao svima koji su sudjelovali u procesu pronalaska i
istraživanja spomenutih fragmenata naglasivši kako je glagoljaška baština jedna
od najtrajnijih znanstvenih i umjetničkih vrijednosti.

Gotovo svi govornici današnjeg predstavljanja spomenuli su
Branka Fučića, vodećeg stručnjaka i promicatelja glagoljaške baštine koji je u
svom djelu „Glagoljski natpisi“ iz 1982. godine obradio oko 1200 glagoljskih
natpisa, među kojima su i dva kamena s glagoljskim natpisima za koja se smatralo
da su izgubljena, međutim prije nekoliko godina su pronađena.

Kako je naglasio Bistrović, u Hrvatskoj nažalost ne postoji
sustavna evidencija glagoljaških spomenika, na čijoj bi realizaciji u
budućnosti svakako trebalo raditi. „Budući da je od 1982. godine odnosno objave
Fučićevih „Glagoljskih natpisa“ pronađeno oko 300 novih glagoljskih natpisa, a
neki od postojećih evidentiranih u knjizi su nestali, a neki su uništeni, trebalo
bi napraviti reviziju svih  glagoljskih
natpisa“, naglasio je Bistrović.

Svi okupljeni su se složili kako je potrebno raditi na
očuvanju glagoljaške baštine te kako je za to potrebna suradnja povjesničara,
konzervatora, arheologa i filologa baš kao što je bio slučaj i na ovim otkriću
fragmenata za koje je planirano da ih se vrati i izloži u Kastvu.