Premijer Milanović obišao gradilište novog kontejnerskog terminala

Najveće gradilište u novijoj povijesti riječke luke
posjetili su premijer Zoran Milanović i ministar pomorstva, prometa i
infrastrukture RH, Siniša Hajdaš Dončić, u pratnji župana Primorsko –
goranske županije, Zlatka Komadine i gradonačelnika Grada Rijeke, Vojko
Obersnela, gdje su ih ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Vlado Mezak te
predstavnici izvođača radova, talijanskog konzorcija tvrtki: Grandi
Lavori Fincosit, Nuova Co.Ed.Mar. i Impresa Construzioni Giuseppe
Maltauro upoznali sa stanjem radova.
Rijeka Gateway Projekt,
povijesno najznačajniji projekt sveobuhvatne revitalizacije dijela
riječkog obalnog prostora u punom je zamahu. Kontejnerski terminal na
Zagrebačkom pristaništu, kao najzahtjevnija komponenta Rijeka Gateway
Projekta, planira se graditi u dvije faze koje će predstavljati
funkcionalnu cjelinu.

Novi kontejnerski terminal gradi se na
zapadnom dijelu riječke luke prema Petrolejskoj luci Mlaka. Širenjem
postojećeg kopna u more za 120 -130 m dobit će kontejnerski terminal
površine oko 10 ha, od koje će dio nove površine nastati nasipavanjem u
moru uz postojeće lučko zemljište i priključivanjem dijela teritorija
predviđenog za željeznički terminal, koji će u konačnici činiti jednu
cjelinu. Značajna pogodnost ove lokacije je dobra zaštićenost od
vjetrova te velika dubina mora koja će uz pristanište iznositi 20 m, što
će omogućiti pristajanje najvećih brodova.

Prva faza podrazumijeva izgradnju pristaništa u
dužini od 400 m koja će sa postojećim skladišnim prostorom Činiti ukupnu
površinu od 15 ha. Druga faza uključuje izgradnju dodatnih 280 m
pristaništa kao i opremanje terminala sa svim pratećim sadržajima.
Očekivani godišnji prekrcajni kapacitet u prvoj fazi izgrađenog
terminala je 400.000 TEU-a, dok bi izgradnjom druge faze kapacitet
dosegao mogućnost manipulacije do 650.000 TEU-a godišnje. 
 
Projekt
izgradnje novog Kontejnerskog terminala na Zagrebačkom Vlade Republike
Hrvatske proglasila je projektom od strateške važnosti za Republiku
Hrvatsku, zbog doprinosa hrvatskom gospodarstvu, koje kroz izgradnju i
modernizaciju riječke luke postaje dinamičnije i konkurentnije. Riječka
će se luka izgradnjom novog kontejnerskog terminala približiti cilju da
postane najveća kontejnerska luka u regiji i jedna od najvažnijih za
povezivanje Dalekog istoka i Srednje Europe.

Ugovor za projektiranje i izgradnju prve faze
Zagrebačkog pristaništa sa talijanskim konzorcijem tvrtki Grandi Lavori
Fincosit, Nuova Co Ed Mar, Maltauro potpisan je u travnju
2012. Financiranje je osigurano zajmom Svjetske banke i državnim
proračunom. Investicija prve faze izgradnje iznosi 88 mil. Eura, dok je
ukupna investicija, uključivo opremanje terminala, procijenjena na  300
mil. Eura.
 
Paralelno sa izgradnjom kontejnerskog terminala,
 planira se izgradnja nove ceste D-403 koja će terminal povezati sa
riječkom zaobilaznicom. Na zapadnom dijelu budućeg terminala bit će
izgrađen glavni ulazno-izlazni punkt u skladu sa Schengenskim pravilima.
Rekonstrukcijom željezničkog kolodvora Rijeka postići će se
kvalitetnija povezanost terminala sa ranžirnim kolodvorom Krasica koji
je sastavni dio planirane modernizirane pruge Rijeka – Zagreb – Botovo.

Izgradnja novog Kontejnerskog terminala na
Zagrebačkom pristaništu prepoznata je od strane Vlade Republike Hrvatske
koja je projekt proglasila od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku
zbog doprinosa hrvatskom gospodarstvu koje kroz izgradnju i
modernizaciju riječke luke postaje dinamičnije i konkurentnije. Riječka
će se luka izgradnjom novog kontejnerskog terminala približiti cilju da
postane najveća kontejnerska luka u regiji i jedna od najvažnijih za
povezivanje Dalekog istoka i Srednje Europe.
 
Izvedba radova
započela je 19. kolovoza 2014. i to u Brindisiu (Italija), a u Rijeci od
21. kolovoza 2014. Do sada je završena izvedba 3 kesona, a 4. keson je u
završnoj fazi izvedbe. Dva 2 kesona od ukupno potrebna 4 komada već su
dopremljena iz Brindisia i postavljena na projektiranu poziciju na
privremenom nasipu, a služit će kao lukobran za proizvodnju preostalih
45 kesona. Po završetku proizvodnje i ugradnje kesona, ta će se 4 kesona
sa privremene pozicije premjestiti na mjesto trajne ugradnje na
Bratislavsko pristanište. Nakon uspješno provedenih testiranja opreme i
tla počeli su radovi na izvedbi šljunčanih pilota promjera 600 mm kojih
je do sada izvedeno 11.

U narednom periodu očekuje se transport preostala
dva kesona iz Brindisia u Rijeku, nastavak izvedbe privremenog nasipa
kao i nastavak izvedbe šljunčanih pilota  nakon čega slijedi ugradnja
geomreže na području izvedenih šljunčanih pilota i proizvodnja
preostalih kesona te početak izvedbe stalnog podmorskog nasipa.  
Nakon
što se provede pred-opterećenje stalnog podmorskog nasipa uslijedit će
ugradnja kesona na trajnu poziciju, izvedba tzv. jet grouting stupnjaka
 ugradnja pred-gotovljenih pred-napregnutih nosača preko kesona te
betoniranje ploče iznad nosača i kesona i opremanje obale. Kako je rekao
ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Vlado Mezak radovi bi trebali biti
gotovi za tri godine, a za očekivati je da se do 2020 cjelokupni
terminal bude u punom pogonu. Za prvih 400 m Zagrebačkog pristaništa
sredstva su osigurana, dok se za preostalih 280 traži investitor.
Istovremeno Lučka uprava raspisala je i natječaj za koncesionara.

Premijer Milanović je rekao da Rijeka ima sjajne
uvjete za najveće brodove, a što su brodovi veći, to je veća i zarada.
„Ovdje će zbog velike dubine pristaništa moći uploviti najveći brodovi,
koji ne mogu uploviti u Kopar. Da bi se zaradilo mora se uložiti, a
ovdje se radi o ulaganju od 300 milijuna eura osiguranih kreditom
Svjetske banke. Radi dosta naših tvrtki što je također dobra stvar.
Gradnju terminala pratit će izgradnja ceste vrijedne 750 milijuna kuna
koja izlazi na zaobilaznicu na Škurinju, a uz to ide i reorganizacija
željezničke pruge, koja i ovakva kakva je, uz manje preinake može
poslužiti za prijevoz tereta. Sada smo u EU i roba putuje brže i za to
je važno ulaganje u riječki prometni pravac. Radi se o jednom od
krupnijih investicijskih zahvata, ne samo što se tiče iznosa već i svega
onoga što slijedi“, rekao je premijer Milanović.
Riječki
gradonačelnik Vojko Obersnel je u kraćoj izjavi rekao kako je porast
tereta trend o kojem se govorilo, a ovo ulaganje u zagrebačko
pristanište prvi korak daljnjem dizanju konkurentnosti riječke luke.
Obersnel je kazao kako je Rijeka ucrtana kao ishodišna točka jednog od
Europskih koridora stoga očekuje i ulaganja u obnovu željezničke
infrastrukture, što je preduvjet da Riječka luka bude konkurentna na
svjetskom tržištu.