Preventivni programi za karcinome mogu spasiti život

Na
Konferenciji su pored ministra sudjelovali ravnateljica Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo Tamara Poljičanin, ravnateljica Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje Tatjana Prenđa-Trupec, zamjenik riječkog
gradonačelnika Marko Filipović, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra
Rijeka Davor Štimac te predstavnici Primorsko-goranske županije,
povjerenstava za provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka
vrata maternice, raka debelog crijeva, raka dojke, liječnici te
predstavnici civilnog društva.
 
Ministar zdravlja Varga istaknuo
je kako je načelno zadovoljan provođenjem preventivnih nacionalnih
programa, osvrnuvši se u prvom redu na vrlo mali odaziv građana na
sudjelovanje u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog
crijeva te je istaknuo kako u budućnosti valja unaprijediti mehanizme za
povećanje odaziva građana, primjerice da umjesto pisanog poziva na
pregled, građani dobiju direktni telefonski poziv zdravstvenog
djelatnika.
 
Stoga je na druženju s građanima, organiziranom na
riječkom Korzu nakon konferencije, ministar uputio poziv građanima da
se odazovu na besplatne preglede i na taj se način aktivno uključe u
očuvanje svoga zdravlja. Na štandovima su promotivne materijale dijelili
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Liga
protiv raka Primorsko-goranske županije, Klub žena liječenih od
ginekoloških malignih bolesti “Mirta”, Udruga žena operiranih od raka
dojke “Nada” Rijeka i Savez invalidskih Ilco društava Hrvatske.

Nositelj
Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i
vrata maternice je Ministarstvo zdravlja, a za praćenje provedbe
zadužena su tri stručna povjerenstva, za svako od tri sijela raka.
 
Maligne bolesti jedan su od vodećih
javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj te se prema podacima iz
2013. godine na ljestvici smrtnosti nalaze na drugom mjestu s udjelom
od 27,8 postoDr.
Poljičanin, ravnateljica HZJZ-a, podsjetila je da se Program probira za
rano otkrivanje raka dojke provodi u Hrvatskoj od 2006., za rak debelog
crijeva od 2008., dok se program za otkrivanje raka vrata maternice
provodi od 2010. godine.
 
Maligne bolesti jedan su od vodećih
javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj te se prema podacima iz
2013. godine na ljestvici smrtnosti nalaze na drugom mjestu s udjelom
od 27,8 posto.
 
Cilj preventivnih programa je smanjiti pobol i
smrtnost navedenih sijela raka, doći do što većeg broja građana i
potaknuti ih da se odazovu na pregled kada dobiju poziv za neki od tri
preventivna programa, ali i motivirati ih da i inače aktivno sudjeluju u
očuvanju i unaprjeđenju svog zdravlja. 
 
Preventiva i rano
otkrivanje bolesti dokazano su najuspješnije metode u borbi protiv
malignih bolesti i pridonose smanjenju broja oboljelih i smrtnosti od
raka.

Kako
bi programi pokazali svoj učinak te opravdali uložena financijska
sredstva potrebno je postići zadovoljavajući odaziv (rak dojke 70 posto,
rak debelog crijeva 45 posto, rak vrata maternice 85 posto).
 
Preventiva i rano
otkrivanje bolesti dokazano su najuspješnije metode u borbi protiv
malignih bolesti i pridonose smanjenju broja oboljelih i smrtnosti od
rakaU
okviru programa prevencije raka dojke žene u dobi između 50 i 69 godina
se pozivaju na besplatni mamografski pregled svake dvije godine.
Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti promjene
na dojci i do dvije godine ranije od pojave kliničkih simptoma.
 
Nacionalnim
programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaćene su sve žene i
muškarci u RH u dobi od 50 do 74 godine. U okviru programa žene i
muškarci se pozivaju da provedu  testiranje na nevidljivo krvarenje u
stolici svake dvije do tri godine, a pozitivne osobe se zatim pozivaju
na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka krvarenja.
 
Od
raka vrata maternice godišnje u Republici Hrvatskoj umre više od sto
žena, a kako je istaknuto na konferenciji, radi se o bolesti od koje ne
bi trebala umrijeti niti jedna žena. Programom ranog otkrivanja raka
vrata maternice obuhvaćene su žene u dobi između 25 i 64 godina, koje na
kućnu adresu dobivaju poziv na Papa test svake tri godine.