Klasa i klasni identitet danas
„Klasa“ kao pojam marginalizirana
je od kraja osamdesetih, tj. početka devedesetih od pada velikih
socijalističkih sustava, no danas se „klasa“ ipak polako vraća na mala vrata.
Možemo li danas uopće govoriti o „klasnom identitetu“? Kao pojam koji često
nosi negativnu konotaciju i veže se uz nasljeđe marksizma i socijalizma, u
današnjem društvenom imaginariju
globalizacije i ekonomske eksploatacije koji je itekako klasno obilježeno,
zašto je „klasa“ nevidljiva?
Psihodrama
Polaznicama i polaznicima će se
predstaviti psihodrama – grupna terapijska metoda, njeni teorijski koncepti,
mogućnosti primjene kao i poveznice psihodrame i kazališne umjetnosti.
Psihodrama je specifična po tome jer ne upotrebljava samo razgovor kao
terapijsku metodu, već se koncentrira na djelovanje, odnosno na praktično
istraživanje problema kroz akciju. Objasnit će se psihodramski koncepti
spontanosti i kreativnosti te će se prezentirati i osnovne psihodramske
tehnike.
Također, bit će moguće
sudjelovati u iskustvenim psihodramskim vježbama.
Što je to identitet
O čemu govorimo kada govorimo o
identitetu? Što se krije „iza identiteta“?
Predavanje će nastojati probuditi
znatiželju za propitivanjem identiteta dajući uvid u identitetske politike.
Definirat će identitet (kao pojam i kao koncept) iz filozofijske tradicije te
raspraviti razliku između identiteta i identifikacije i to na primjerima iz
kulture, politike, etnosa, nacije, rase, roda, spola… te definirati razliku
subjektivnog i objektivnog identiteta.
Krleža i kolonijalizam
Predavanje će tematizirati
Krležinu tvrdnju da se Hrvatska nakon Nagodbe, kada ju je Austrija de facto predala u ruke Mađarima, ne bi
li tako pacificirala njihove nacionalističke i teritorijalne aspiracije, našla
u subkolonijalnoj poziciji: dvaput kolonizirana (postoji esej u knjizi „Deset
krvavih godina“ koji je i naslovljen „Kolonijalni motivi“). Istovremeno, dok se
s gorčinom odnosi prema tako nezasluženo nezavidnoj poziciji tadašnje Hrvatske
unutar Monarhije, slijep je na vlastitu kolonijalnu retoriku koju koristi
opisujući, za njega, tragično stanje u kojemu se konkretno nalazi Zagreb. Zašto
Krleža, unatoč njegovim otvorenim esejima gdje suosjeća s kolonijalnim
dinamikama današnjeg Zaira, ipak smatra da je kolonijalno stanje bijede, za
neke zemlje, ‘prirodno’.
Opojmljivanje emocija
Emocije su temeljna sastavnica
ljudskog života. Bez emocija nije moguć opstanak tijela ni razumijevanje
okoline. One su motivacija za djelovanje.
Predavanje će predstaviti
suvremene spoznaje o temeljnim biološkim podlogama za emocije, problemima
kategorizacije afektivnih stanja i pitanje opojmljivanja riječi za emocije u
hrvatskome jeziku.
Žene i muškarci – zakopčane/i u
spolne/rodne uloge
„Feminizam“ kao pojam često je
negativno nabijen i budući da živimo u
vremenu u kojem su se žene formalno izborile za svoja prava, često mu se mjesto
nalazi u ropotarnici prošlosti. Jesu li žene danas zaista ravnopravne
muškarcima? Kakve se spolne i rodne uloge ženama nameću danas u vremenu koje je
itekako obilježeno snažnim neokonzervativizmom. Što je „feminizam“ i je li
potreban danas?
O kakvim muškostima danas
govorimo? Kakve se konstrukcije identiteta nameću muškarcima? Ni muškarci nisu
pošteđeni spolnih/rodnih uloga koje im se nameću. Koje su dominantne muškosti
danas i je li vrijeme za neke nove muškosti? Što bi bila „feministička muškost?
Povijest suvremene prakse yoge
Preoblikovanja sustava u
globaliziranom svijetu. Znanstvena istraživanja o učinku i primjene.
Yoga je praksa smirenja uma, kaže
tradicionalni priručnik Yoga-sutra iz 3 st.p.n.e. Može li se reći da je
suvremena praksa yoge vezana uz smirenje uma ili služi za poboljšanje izgleda i
povećanje produktivnosti? Radi li se o nesporazumu ili razvoju tradicije?
Predavanje će izložiti temeljne postavke tradicionalne yoge te kratko izložiti
njezin razvoj u posljednjih nekoliko desetljeća na zapadu i brojna znanstvena
istraživanja. Uz teorijski dio pružit će se kratki uvod u jednu od praksi
meditacije.
Etika i znanost – Korištenje
izvora na Internetu
Predavanje će ponuditi kratki pregled
promjena do kojih dolazi u doba Interneta, što knjige i druge izvore smješta u
kontekst distributivne protočnosti te ekonomije obilja. Zatim će se postaviti
pitanje etike pristupa pisanim izvorima na Internetu, te navesti primjere i
slučajeve znanstvenog zakidanja i restrikcija koje su posljedica načina
proizvodnje i reprodukcije uvjeta proizvodnje u doba kasnog kapitalizma. Na
kraju, predavanje će u praktičnom smislu ponuditi odgovore na pitanja kako se
koristiti Internetom u obrazovanju i samoobrazovanju.
Novi jugoslavenski film i
društvena kritika
Predavanje će predstaviti
društveno-politički kontekst, produkciju i kritiku tzv. „crnog vala“ unutar
jugoslavenske kinematografije 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Pobliže će se
analizirati dominantne interpretacije „crnog vala“, polivalentan karakter
„crnih“ filmova (kako u sadržaju tako i u formi) te odnosi između ideologije,
umjetnosti i jugoslavenskog socijalističkog sistema.
Permakultura i ekologija:
promjena odozdo i odgovorno življenje
„Permakultura“ je u cirkulaciji od sredine 1970-ih kao
izvedenica iz sintagme „permanentna agrikultura“. Permakultura nadilazi uzgoj
hrane i stoji za pokret koji obuhvaća održive načine dizajniranja životnih
prostora u skladu s prirodom, Zemljom i njenim ograničenim resursima. Poznata
antropologinja Margaret Mead jednom je rekla da nikad ne valja sumnjati u to da
mala grupa domišljatih i posvećenih građana može promijeniti svijet; zapravo
oni jedini i jesu mijenjali stvari. Koje promjene pojedinac može donositi na svakodnevnoj
razini i pritom biti snažan akter promjene?
Društveno poduzetništvo: razmjena
znanja i vještina
Društveno poduzetništvo uzima
maha i u Hrvatskoj. Za razliku od klasičnog poduzetništva, društveno
poduzetništvo, osim profita, rukovodi se i temeljnom idejom društvenog
razvitka. Pripadnici i pripadnice „treće dobi“ čine
populaciju koja ima veliko iskustvo iza sebe – koja su znanja i vještine koje
možete ponuditi i razmijeniti?
Podijeli na društvenim mrežama