Promocija monografije “Igraonica za odrasle Polet 1976. – 1990.”

Knjiga sveučilišnog profesora, publiciste i novinara Željka Krušelja bavi se  objašnjenjem političkih okolnosti kasne faze komunističke Hrvatske i Jugoslavije u kojima je u Zagrebu izlazio omladinski tjednik Polet. Autor na temelju uvida u svih 426 brojeva lista, kao
i opsežnu arhivsku dokumentaciju te razgovore s nizom sudionika tih zbivanja,
dokazuje da je list nastao kao aktivistička potreba rukovodstva Saveza
socijalističke omladine Hrvatske, masovne organizacija koja je promovirala
interese vladajućeg Saveza komunista. Polet
se po prvotnom konceptu nije bitno razlikovao od omladinskog tiska u drugim
jugoslavenskim republikama, ali i zemljama istočnoga bloka.

Ovaj list koji je djelovao u razdoblju od 1976. do
1990. ne može se, ipak, smatrati nastavljačem dotadašnjih trendova. Bilo je to prvo
omladinsko glasilo „mladih za mlade“, čiji je pristup temama u usporedbi s
ostalim tiskovinama bio otvoreniji, provokativniji i neposredniji, ponajprije
zbog korištenja „jezika ulice“. Polet
je napravio iskorak u pokretanju niza svjetonazorskih pitanja, zalažući se za
širenje prostora sloboda različitih društvenih skupina, pogotovo alternativnih.
Na taj je način među mladima stekao kultni status, u Zagrebu ali i u cijeloj
Hrvatskoj, s obzirom da je često izmicao političkoj kontroli, naglašavajući
zapadne vrijednosti. S druge strane, list nije trajno zabranjivan ni ukinut,
jer je u političkim temama bio puno suzdržaniji. Mahom je ostajao u zadanim
ideološkim okvirima samoupravnog socijalizma. Naklada lista u prosjeku se
kretala oko 25-30 tisuća primjeraka, s kratkim uzletom do 80-ak tisuća
primjeraka.

Polet
je imao široku bazu suradnika i dopisništava a jedno takvo bilo je u Rijeci. Važna
je bila veza Poleta i Rijeke, Poleta i Vala. Čitav niz autora iz Rijeke surađivao je u Poletu (Darko Glavan, Vladimir Cvitan,
Slavenka Drakulić, Zvonimir Pliskovac, Goran Lisica Fox, Ljiljana Domić, Koraljko
Pasarić, Ivica Župan, Bojan Mušćet, Giancarlo Kravar, Ljubiša Drageljević,
Majda Jurić, Vladimir Mrvoš, Goran Ogurlić, Dragan Ogurlić, Davor Štimac, Boris
Zakošek, Tamara Opačak, Srđan Vrančić, Boris Lešić i brojni, brojni drugi…)., a neki su bili i članovi uredništva
(Fernando Soprano, Edi Jurković, Ivan Molek, Velid Đekić, Nikola Petković).
Knjiga uz omladinski list Polet prati
i scenu omladinskih listova u Hrvatskoj, među kojima istaknuto mjesto ima
riječki Val i cijela riječka
subkulturna scena.

Polet
je u povijesti hrvatskih tiskovina ostao zapamćen po potpuno novom pristupu
novinskom prijelomu i dizajnu, načinu korištenja fotografija i po inovativnom
pristupu prodaji lista. Najprije je snažno promovirao strip, konkretno skupinu Novi kvadrat, nakon toga i glazbeni Novi Val. Puno je učinio i za afirmaciju
hrvatske književnosti, kazališta i filma. Važna je njegova uloga u postupnoj
demokratizaciji medijskog prostora, a postao je i najveći „rezervoar“ zanatski
osposobljenih kadrova u hrvatskim medijima. Ugašen je u kaotičnim okolnostima
raspada komunističkog sustava, jer se kao proračunski projekt nije uspio
transformirati na tržišne uvjete poslovanja.