Proračun Grada Rijeke za 2016. uvećan za 33 milijuna kuna

Govoreći
o postignutim rezultatima u prvih šest mjeseci, gradonačelnik je
naglasio kako želi istaknuti nekoliko ključnih postignuća. Prije svega,
činjenicu da je nakon nekoliko godina opsežnih priprema i kvalitetnog rada,
Grad Rijeka, u konkurenciji devet hrvatskih gradova pobijedio u odabiru za
Europsku prijestolnicu kulture 2020., što je velika čast i obaveza, jer je to
prvi put da će neki hrvatski grad biti prijestolnica kulture, a ta godina se
ujedno poklapa s predsjedanjem Hrvatske Europskom unijom. Drugo važno
postignuće je strateški dokument razvoja Urbane aglomeracija Rijeka i izrada
opsežne Prijave za Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma ITU
odnosno provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja, koja je 13.
svibnja predana Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske
unije.

Svakoj urbanoj aglomeraciji namijenjen je određeni
dio sredstava za one djelatnosti i projekte koji će biti interesa za sve
članice. Sada očekujemo rezultat tog poziva. Da nije bilo priče s Tehničkom
vladom to bi već bilo riješeno. Prijavnica Urbane aglomeracije Rijeka
zadovoljila kriterije prihvatljivosti prijavitelja i prijave, čime je
zadovoljen preduvjet da se kroz mehanizam integriranih teritorijalnih
ulaganja povuče između 40 do 50 milijuna eura nepovratnih sredstava, koja
će se utrošiti na području Rijeke i ostalih članica UAR.
Treća stvar koju je gradonačelnik također naglasio je pregled slike
riječkog poduzetništva, koji pokazuje drugačije stanje od onog koje
se pokazuje u dnevno-političke svrhe. “Osim što je rastao broj zaposlenih,
rasli su i prihodi u odnosu na 2014. g. za 12% i iznose ukupno 18, 3
milijarde kuna. Velik rast prihoda bilježi se od prodaje u inozemstvu, a riječ
je o 4 milijarde kuna ili 21% više nego u 2014. Zabilježen je i rast i od prihoda
od prodaje u zemlji za 8 % te rast dobiti poduzetnika. Sve to ukazuje na
oporavak riječkog gospodarstva kojim dominiraju mali poduzetnici, koji imaju
53% zaposlenih a ostvaruju 43% prihoda”, kazao je gradonačelnik,

Rebalans kojim se proračun Grada Rijeke povećava za 33.398.000 kuna
Vijećnici su
većinom glasova prihvatili prijedlog prvih izmjena i dopuna Proračuna Grada
Rijeke za 2016. godinu i izmjene projekcija za 2017. i 2018. godinu, kao i
izmjene Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Rijeke za 2016. godinu. Kako je
pojasnio gradonačelnik Vojko Obersnel, povećanje prihoda poslovanja od poreza i
prireza na dohodak, prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi,
komunalnog doprinosa i komunalne naknade omogućilo je povećanje proračuna Grada
Rijeke za 33.398.000 kuna odnosno za 3,7% u odnosu na početni proračun.
Rasprava koja se oko te točke vodila, svela se na kritike upućene
gradonačelniku koje se ponavljaju svaki put kada se donose temeljni dokumenti,
poput Proračuna ili Rebalansa, pri čemu su vijećnici oporbe naglašavali kako ni
ovaj put neće prihvatiti predloženi rebalans, jer se projekti koji se godinama
najavljuju, ne realiziraju, a predložene brojke ne pokazuju stvarno stanje
gradskog proračuna.

Vijećnici Hrvatske narodne stranke, premda su koalicijski partner SDP-a, kazali
su kako će prilikom glasovanja o rebalansu biti suzdržani, na što im je
gradonačelnik odgovorio kako pri izglasavanju temeljnih dokumenta biti suzdržan
znači isto što i biti protiv. Usprkos tome, rebalans je nakon poduže rasprave
usvojen većinom glasova.

Usvojene su i Izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi Grada
Rijeke za 2016. godinu, premda su se tijekom rasprave povremeno javljali i
povišeni tonovi, za koje je zaslužan nezavisni vijećnik Hrvoje Burić, koji je
govoreći o stanju u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, povezao
glasovanje o povećanju sredstava za Kazalište sa sanacijom krova Dječje bolnice
Kantrida, koju su prema njegovom navođenju, vijećnici svojedobno odbili, dok za
Kazalište koje nikome ne podnosi izvješće o svom radu, bez problema daju novac,
što je ocijenio sramotnim. Dobar dio rasprave i na ovoj se sjednici vodio se
oko statusa Motornog broda Galeb.