titanic carpathia

Predstavljanje
proširenja postava započelo je u 12,50 sati, točno u vrijeme kada je prije 103
godine brod Carpathia napustio mjesto pomorske nezgode i s preživjelim
stradalnicima Titanica krenuo prema New Yorku.

Nakon što je
prošle godine stalni postav Pomorskog fakulteta obogaćen njegovom maketom broda
Carpathia, Milan Vičević, inače bivši student fakulteta, izradio je maketu
Titanica. Iako je, s obzirom na to da postoji više podataka o brodu, maketu
Titanica bilo lakše izraditi, iza Vičevića se nalazi višemjesečni trud na
maketi, a koliko je napora trebalo uložiti u njezinu izradu najbolje govori
činjenica da je bilo potrebno izraditi više od 600 prozora.

titanic carpathiaOsim makete,
u stalnom postavu od danas se nalazi i brončana medalja koja je 1912. godine
dodijeljena Hrvatu Marku Komandiću, kao jednom članu posade broda Carpathia za
zasluge u spašavanju preživjelih putnika Titanica. Naime, kako je kazao dekan
Pomorskog fakulteta Serđo Kos, jednu četvrtinu posade Carpathije činili su
stanovnici naših krajeva, a upravo će ova medalja svjedočiti o herojstvu i
humanosti hrvatskih pomoraca. Zlatnu medalju za herojski čin dobio je
zapovjednik Carpathije, srebrne su uručene časnicima, a brončane posadi.

“Cilj
stalnog postava Titanic – Carpathia je da bude trajan spomen na povijesne
događaje koji su predstavljali prekretnicu u pomorskom prometu, a u kojima su
veliku ulogu odirali i naši ljudi, ali i da bude inspiracija i poticaj svim
sadašnjim i budućim nastavnicima i studentima Pomorskog fakulteta,” kazao
je dekan Kos, ujedno se zahvalivši Josipu Peroviću što je posudio medalju za
potrebe postava.

Kako je
kazao Perović, njegov praujak Marko Komandić nikada nije govorio o tome da je
bio dio posade koja je spasila preživjele sa Titanica. O njegovoj ulozi u ovom
povijesnom događaju saznali su tek nakon njegove smrti, pretražujući njegovu
ostavštinu. Da se radilo o traumatičnom događaju, o kojem su sudionici nerado
govorili, potvrdila je i Sonja Žiganto, unuka jedne od putnica Carpathije.
Naime, na brodu se nalazila i njezina nona Zora Sušanj sa sinom, koja je u tom
trenutku bila trudna i koja nakon puta iz New Yorka do Rijeke i Rukavca više
nikada nije stupila na brod.

Carpathia je
bio jedan od putničkih prekooceanskih brodova u vlasništvu tvrtke Cunard, na
kojima je, prema procjenama, od 1904. do 1912. iz Rijeke otputovalo oko 300
tisuća iseljenika. Izbijanjem rata između Velike Britanije i Austro-Ugarske ta
je linija ubrzo ukinuta, a posljednji Cunardov brod koji je napustio Rijeku
bila je upravo Carpathia, 22. srpnja 1914. godine.

Svečanosti
predstavljanja novih izložaka stalnog postava prisustvovali su i pročelnik
Odjela za kulturu Ivan Šarar te ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović.