Proslavljeno 70 godina kulturnog djelovanja Slovenaca u Rijeci

Čestitku na značajnom jubileju svim članovima društva na čelu s predsjednikom Zvonimirom Stipetićem uputio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

„KPD Bazovica osnovano je kako bi pripadnicima slovenske
nacionalne manjine u Rijeci omogućilo njegovanje svojih običaja i jezika, no
postalo je mnogo više od toga. Bazovica u svom radu nije ostala zatvorena u
okvirima slovenske kulture, već je duboko je utkana u vrijednosti našeg grada i
njegovih stanovnika, na što smo izuzetno ponosni,“ kazao je gradonačelnik
Obersnel.

Gradonačelnik je izdvojio fotografsku izložbu i kuharicu
tradicionalnih jela, kojima je KPD Bazovica okupila pripadnike drugih
nacionalnih manjina na projektima koji različitosti slave kao bogatstvo. Na
bogatstvo različitosti ukazao je i projekt „Razlike među ljudima“, koji je
rezultirao izradom slikovnice „Različiti, a isti“, te je proglašen za jednu od
Naj-akcija za djecu u 2016. godini u sklopu akcije Gradovi i općine –
prijatelji djece.

„Zajedno smo krenuli u veliki poduhvat, projekt Rijeka –
Europska prijestolnica kulture 2020. godine koji se odvija pod motom „Luka
različitosti“ te vjerujem da ćemo kroz njega najbolje predstaviti naše
različitosti koje doživljavamo kao bogatstvo,“ poručio je gradonačelnik.

U svom radu KPD Bazovica ima veliku podršku ne samo Grada
Rijeke već i drugih institucija, pa su svečanosti prisustvovali i ministar
Slovenije za Slovence izvan granica i po svijetu Gorazd Žmavc, veleposlanica
Republike Slovenije u Hrvatskoj Smiljana Knez, zamjenik župana Primorsko-goranske
županije Petar Mamula te predsjednik Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj
Darko Šonc.

U kulturno-umjetničkom programu nastupile su sekcije KPD
Bazovica – Mješoviti pjevački zbor te folklorna i glazbena skupina, a publiku
su Kekčevom pjesmom razveselili najmlađi članovi društva. U atriju HKD-a ovom
je prilikom bila postavljena izložba o društva.

U Rijeku su se nakon Drugog svjetskog rata i priključenja
Zone B Jugoslaviji u potrazi za poslom i boljim životom doselili brojni
Slovenci iz pograničnih krajeva Primorske i Notranjske. Želja za očuvanjem
jezika i običaja okupila ih je i na inicijativu Zore Ausec osnovali su
kulturno-prosvjetno društvo i izborili se za četverogodišnju osnovnu školu na
slovenskom jeziku.

Društvu su nadjenuli ime Bazovica, u spomen na mjesto kraj
Trsta gdje su 1930. godine ubijena četiri mlada antifašista, koji su žarko
željeli da se slovenski krajevi ispod fašističkog jarma udruže u slobodi.

Od 1950. godine do danas društvo Bazovica djeluje u prostoru
Slovenskog doma na Podpinjolu. Dobrovoljnim radom i donacijama zgrada sa
okolicom se kroz godine pretvorila u pravu ljepoticu, a aktivnim članovima
omogućuje uspješan rad. U društvu danas djeluje već treća generacija Slovenaca
u Rijeci, čiji se službeni broj s dvadesetak tisuća smanjio na nešto više od
tisuću. U društvu danas aktivno djeluju i domaći ljudi, Hrvati kojima je bliska
slovenska kultura.

Nacionalni identitet, jezik i običaji te kulturni i drugi
interesi Slovenaca izražavaju se kroz djelovanje različitih amaterskih skupina.
Od osnivanja društva do danas, cijelih 70 godina, djeluje mješoviti pjevački
zbor. Druge sekcije, poput glumačke i folklorne grupe ii glazbenih sastava,
gasile su se i bivale ponovno osnivane.

U prostorima Slovenskog doma djeluju savjeti slovenske
nacionalne manjine za Rijeku i Primorsko-goransku županiju te riječka
podružnica instituta za etničke studije, koja se bavi istraživanjem povijesti i
položaja nacionalnih manjina u društvu.

Slovenski dom ujedno je i mjesto dugogodišnjeg izvođenja
nastave slovenskog jezika i kulture, a mladima se omogućuju i druge aktivnosti
koje je ih povezuju sa Slovenijom. Zajedno sa savjetima za manjine u gradu i
županiji u školama i vrtićima izvodi se nastava i programi na slovenskom
jeziku.