Rebalans proračuna: prihodi manji za 4,5 milijardi kuna, rashodi veći 898 milijuna kuna

Tako se i deficit proračuna s prvotno planiranih 8,6 milijardi kuna penje na
nešto više od 14 milijardi kuna ili 4,2 posto procijenjenog bruto domaćeg
proizvoda (BDP) u ovoj godini. Doda li se tomu i projicirani deficit
izvanproračunskih fondova od 0,2 posto BDP-a te 0,2 posto deficita lokalnih
jedinica, deficit opće konsolidirane države iznosio bi 4,7 posto BDP-a,
pokazuju podaci iz obrazloženja rebalansa.

Rebalans državnog proračuna rađen je na projekciji realnog pada BDP-a u
2010. godini od 1,6 posto.

Uz tu projekciju i dosadašnje ostvarenje prihoda proračuna, Vlada rebalansom
planira smanjenje prihoda za 4,5 milijardi kuna, pri čemu se najveći pad
očekuje kod poreznih prihoda i doprinosa.

Tako se prihodi od poreza planiraju u iznosu od 62 milijarde kuna što je u
odnosu na originalni proračun 3,5 milijardi kuna manje.

Pritom rebalans najveće izmjene bilježi kod PDV-a kod kojeg je planiran pad
prihoda za 937,2 milijuna kuna, na 37,9 milijardi kuna, dok se od poreza na
dobit planira prikupiti 6,3 milijarde kuna što je 2 milijarde kuna manje nego
li je prvotno bilo planirano.

Nove uredbe pak kojima bi se povećale trošarine na cigarete i bezolovni
motorni benzin utjecat će i na povećanje prihoda od trošarina koji su planirani
u ukupnom iznosu od 11,3 milijarde kuna, što je 302,2 milijuna kuna više nego
se prvotno planiralo.

Na prihodnoj strani veće smanjenje očekuje se i od doprinosa koji se s
originalno planiranih 40,3 milijarde kuna rebalansom smanjuju za 1,6 milijardi
kuna, na 38,8 milijardi kuna.

Vezano za rashodnu stranu proračuna premijerka Jadranka Kosor je i s
današnje sjednice Vlade poručila da se neće smanjivati plaće korisnika
proračuna, da se neće smanjivati mirovine, kao ni dječji doplatak, porodiljine
naknade, druga davanja usmjerena socijalno najugroženijima.

I u rebalansu se od ukupnih rashoda poslovanja u iznosu 120,3 milijarde kuna
najveći dio, 65,3 milijarde kuna ili 703,7 milijuna kuna više nego je prvotno
bilo planirano, odnosi na naknade građanima i kućanstvima (mirovine, zdravstvo,
socijalne naknade), a rashodi za zaposlene iznose 22,5 milijardi kuna.

Premijerka je istaknula i kako se “češljanjem proračunskih stavki”
u ministarstvima uštedjelo 1,5 milijardi kuna, ali za neke se rashode morao
odvojiti dodatni novac, što je dovelo do povećanja rashoda za 898,2 milijuna
kuna.

Rebalansom se tako osigurava dodatnih 356 milijuna kuna za mirovine, 386
milijuna kuna za nezaposlene, dodatnih 600 milijuna kuna za subvencije
poljoprivredi, 300 milijuna kuna za štete zbog elementarnih nepogoda, 100
milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o
izmjenama Zakona o radu.

Ta su povećanja vidljiva i u prijedlogu proračunskih stavki pojedinih
ministarstava, pa se tako kod Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u
čijoj su nadležnosti i mirovine i nezaposleni predviđa povećanje rashoda za
629,2 milijuna kuna ili za 1,6 posto, na ukupno 38,6 milijardi kuna.

Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi dobiti ukupno oko 4,6 milijardi kuna
što je 11,3 posto ili 466,5 milijuna kuna više nego je prvotno bilo planirano,
a u resoru financija rast ostalih izdataka države utječe i na rast ukupnih
rashoda tog ministarstva za 728 milijuna kuna, na ukupno 32 milijarde kuna.

Izdvajanja pak za provedbu referenduma oko izmjena ZOR-a planirana su kod
Državnog izbornog povjerenstva, odnosno Hrvatskog sabora čiji rashodi rastu za
158,5 milijuna kuna, na ukupno 416,5 milijuna kuna.

Među ministarstvima koja nakon rebalansa u ovoj godini mogu očekivati više
novca su i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa s porastom za 109,9
milijuna kuna, na 11,8 milijardi kuna, kao i Ministarstvo mora, prometa i
infrastrukture s rastom rashoda za 23,4 milijuna kuna, na ukupno 6,6 milijardi
kuna.

Ostale pak resore uglavnom očekuje smanjenje proračunskih stavki, pa bi
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ostalo bez 306,3 milijuna kuna i u
konačnici bi raspolagalo sa 26,3 milijarde kuna.

Na stavkama Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva predviđene su uštede od 169,3 milijuna kuna i ukupno se u tom
resoru predviđa 1,9 milijardi kuna.

Izdaci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
smanjuju se za 88,8 milijuna kuna, na 656,8 milijuna kuna, a Ministarstva
pravosuđa bi, uz uštedu od 40 milijuna kuna, na kraju imalo 2,6 milijardi kuna.

Ministarstvo unutarnjih poslova uštedjet će 33,5 milijuna kuna i ukupno će
raspolagati sa 4,7 milijardi kuna, a sa 4,7 milijardi kuna raspolagat će i
Ministarstvo obrane kojemu je proračun smanjen za gotovo 18 milijuna kuna.

Rebalans predviđa i smanjenje rashoda Ministarstva kulture za 28 milijuna
kuna, Ministarstva vanjskih poslova za gotovo 17,5 milijuna kuna, itd.

Proračun hrvatske Vlade smanjuje se pak za 29,4 milijuna kuna, na 237
milijuna kuna, dok bi Ured predsjednika dobio 3,1 milijun kuna više i
raspolagao bi sa 50,5 milijuna kuna.

Ured predsjednika po prestanku obnašanja dužnosti, kojemu je prvotno bio
planiran proračun od gotovo 2 milijuna kuna, rebalansom bi ostao bez 500 tisuća
kuna.

Nekoliko je pak resora koja rebalans neće zahvatiti, primjerice Ministarstvo
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kojemu proračun ostaje 4,1
milijardu kuna, Ministarstvo turizma sa 226,6 milijuna kuna, a neće se
mijenjati ni izdaci primjerice ureda pučkog pravobranitelja, pravobraniteljica
za djecu, za ravnopravnost spolova, za osobe s invaliditetom, Državnog ureda za
reviziju, itd.