Bespravna gradnja na općinskom i gradskom zemljištu

Poštovani,

prije svega, ispričavamo se zbog kašnjenja s odgovorom te Vas ljubazno molimo za razumijevanje. U Upravnom odjelu za komunalni sustav i promet navode kako je Zakonom o gradnji, kao i Općim uvjetima isporuke vodnih usluga Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka utvrđeno da se građevine izgrađene bez građevinske dozvole, kao i građevine za koje se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu, ne smiju priključiti na komunalne vodne građevine. Prema uputi Ministarstva poljoprivrede od 21. veljače 2014. godine, bespravno sagrađena zgrada koja je u postupku legalizacije može se privremeno priključiti na komunalne vodne građevine, tako da odobreni privremeni priključak može potrajati do okončanja postupka legalizacije, odnosno do donošenja rješenja o izvedenom stanju kada postaje trajni priključak. Dakle, Komunalno društvo ne odobrava priključenje nelegalnih objekata na komunalne vodne građevine, već samo onih građevina koje su u postupku legalizacije i to samo u slučaju ako je zahtjev za njihovu legalizaciju podnesen u zakonskom roku, prema spomenutoj Uputi.

Što se pak tiče plaćanja komunalne naknade, za istaknuti je da je Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisano da se komunalna naknada plaća za stambeni, garažni, poslovni prostor, građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište, a prema tom istom Zakonu komunalnu naknadu plaća vlasnik, odnosno korisnik iste nekretnine. Nadalje, Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisano je da obveza plaćanja komunalne naknade nastaje danom izvršnosti uporabne dozvole odnosno danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez uporabne dozvole; danom sklapanja ugovora kojim se stječe vlasništvo ili pravo korištenja nekretnine; danom pravomoćnosti odluke tijela javne vlasti kojim se stječe vlasništvo nekretnine te danom početka korištenja nekretnine koja se koristi bez pravne osnove.

Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju je podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

Također, sukladno istom Zakonu rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena.

Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, navode u Upravnom odjelu za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo, stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju je podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

Također, prema tom istom Zakonu rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena. Dakle, podnositelj zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ne mora u postupku ozakonjenja zgrade dokazati pravo vlasništva na zemljištu, nego po konačnosti rješenja o izvedenom stanju vlasnik ozakonjene zgrade mora riješiti imovinsko pravne odnose na zemljištu.

S poštovanjem,
Gradska uprava.