Dok ostali gradjani udovoljavaju svim zakonskim propisima kada je u pitanju gradnja, “manjinama” se dopusta gradnja gradjevina upitne sigurnosti, kako staticke, tako i elektroinstalacijske, te vodovodnokanalizacijske.

Tim se gradjevinama dodjeljuju kucni brojevi, spaja ih se na elektricnu mrezu, salju im se racuni za komunalnu naknadu, te potrosnju vode.

Moze li Grad odgovoriti na pitanje temeljem kojih zakonskih propisa je to uopce moguce, te zasto se na ovakav ocit nacin vec desteljcima vrijedja sve ostale gradjane koji se drze svih pozitivnih propisa?

Zasto se Grad ne brine za svoje, odnosno nase vlasnistvo, te zasto dopusta bezakonje?
U prilogu nekoliko takvih lokacija.

Ne smetnimo sa uma da se zbog takvih lokacija rusi vrijednost nekretnina u blizini, prijeci daljnji komunalni razvoj, izgradnja prometnica, jer “u objektima zive ljudi”, mada mimo svih zakonskih dozvola.

Tužaković / 15.09.2022.

Poštovani,

provođenje nadzora nad građenjem i sudionicima u gradnji te postupanje u slučaju bespravne gradnje u nadležnosti je Građevinske inspekcije. Služba građevinske inspekcije, Područni ured Rijeka, ustrojena je unutar Državnog inspektorata Republike Hrvatske, na čiji rad i učinkovitosti Grad Rijeka, nažalost, ne može utjecati. Unatoč brojnim prijavama upućenih od strane Grada Rijeke, nezakonita gradnja nije zaustavljena. U Odjelu gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje ističu da je, donošenjem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, otvorena mogućnost legalizacije zgrada izgrađenih bez građevinske dozvole ili izgrađenih protivno dozvoli, a inspekcijski postupak se prekida. U postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju kojim se legalizira nezakonito izgrađena zgrada, a provodi se sukladno navedenom Zakonu, podnositelj zahtjeva nije u obvezi dokazati pravo vlasništva na zemljištu, niti se utvrđuje mogućnost i način priključenja na komunalnu infrastrukturu.

Po konačnosti rješenja vlasnici takvih zgrada u obvezi su riješiti imovinsko pravne odnose na zemljištu te platiti komunalni i vodni doprinos prema utvrđenim iznosima. Proces legalizacije zgrada zbog brojnih zahtjeva još uvijek je u tijeku.

Podsjetimo kako se Vijeće romske nacionalne manjine Grada Rijeke proteklih godina u nekoliko navrata, zbog bespravne izgradnje i zahtjeva za legalizaciju, obraćalo Vladi Republike Hrvatske, odnosno Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. U svojim odgovorima Grad Rijeka naglašavao je da su predstavnici romske zajednice odavno upoznati s postupcima i planovima Grada Rijeke, o čemu svjedoči i dopis koji je prethodni gradonačelnik uputio na adresu ovog istog Ureda i to kao odgovor na predstavku predstavnika Roma, što se i kasnije ponavljalo. U njemu je detaljno obrazložen urbanistički kontekst ovoga područja, njegova lokacijska vrijednost i stambeni potencijal za širu zajednicu. Te su pretpostavke sublimirane u Planu koji za područje obuhvata predviđa izgradnju višestambenih građevina s oko 2.300 stanova za oko 7.000 stanovnika, sa svim pratećim javnim, društvenim i poslovnim sadržajima koji su za takav broj stanovnika potrebni.

Realizacija Plana ne predviđa zadržavanje postojeće gradnje na području Rujevice, bez iznimke; neovisno o vrsti, veličini ili godini izgradnje, građevinskoj vrijednosti ili statusu legalnosti građevine i bez obzira na nacionalnu pripadnost vlasnika ili korisnika. Jedini izuzetak su dvije enklave s autohtonom izgradnjom, smještene rubno na cca 2% površine obuhvata.

Obraćajući se državnim institucijama, Grad Rijeka konstantno je naglašavao da su građani romske nacionalnosti u identičnom položaju, kao i građani većinskog naroda i svih ostalih nacionalnosti, pa će se i u realizaciji Plana prema svima jednako postupati, temeljem i sukladno propisima Republike Hrvatske.

S poštovanjem, Gradska uprava.

Poštovani, nastavno na Vašu tvrdnju:
“U postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju kojim se legalizira nezakonito izgrađena zgrada, a provodi se sukladno navedenom Zakonu, podnositelj zahtjeva nije u obvezi dokazati pravo vlasništva na zemljištu…”
želim istaknuti da u Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (pročišćeni tekst zakona, NN 86/12, 143/13, 65/17, 14/19)., članku 17, stavku 2, u postupku donošenja rješenja izričito navodi da je
“stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju ( u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada…”
Dakle, sasvim je jasno da stranka MORA biti vlasnik čestice na kojoj je nelegalno izgrađena građevina.
Molim pojašnjenje.

Odgovorite