Obzirom da bi svi mi htjeli vidjeti više turista u Rijeci (manje je skoro pa nemoguće), a da mi se čini da Rijeka sporo napreduje u usporedbi sa ostalim sličnim gradovima na moru, imam pitanja vezano za broj noćenja, točnije koeficijent broja noćenja u odnosu na broj stanovnika. Taj koeficijent je realniji pokazatelj od apsolutnog broja noćenja. Pa da vidimo na kojem je sada mjestu Rijeka u odnosu na konkurentne europske pomorkse gradove na MEditeranu, a na kojem je cilj da budemo do 2020. godine.
1. Koliko je u Rijeci koeficijent broja noćenja u odnosu na broj stanovnika, a koliki u sličnim gradovima u Italiji koji se nalaze na moru? Bilo bi najbolje da se daju podaci za sve europske pomorske gradove na Mediteranu, da vidimo točno gdje je tu Rijeka. Ali ako se nema sve te podatke, pod slične gradove do 300.000 ljudi mislim npr. u Italiji Trst, La Spezia, Livorno, Salerno, Pescara. Normalno da Venecija nije za usporedbu dobar primjer.

2. Koji su planovi/ciljevi broja noćenja, tj. koeficijenta noćenja po broju stanovnika gradske uprave i TZ-a za period do 2020. godine, na koju se svi pozivaju pa postoji čak i stranica? Pokušao sam naći tamo te podatke, ali bez uspjeha.

Kljuc / 04.05.2013.

U nastavku u cijelosti prenosimo odgovor Turističke zajednice grada Rijeke:

Poštovani,

Kvantitativni kriteriji za razvrstavanje gradova u turističke razrede provode se na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku temeljem više kriterija, a ne samo koeficijenta intenziteta turističkog prometa. Stoga se osim navedenog koeficijenta intenziteta turističkog prometa sagledava petogodišnji prosjek ostvarenih turističkih noćenja u gradu, koeficijent specifičnoga turističkog prometa te petogodišnji prosjek ostvarenog broja turističkih noćenja u gradu po krevetu ili smještajnoj jedinici.
Osim toga, nikako ne smijemo zanemariti kvalitativne kriterije grada pri određivanju turističkih razreda. Na temelju tih pokazatelja gradovi se svrstavaju u turističke razrede A,B,C,D.
Grad Rijeka je od 01.01.2008. godine upravo zahvaljujući rastu svih koeficijenata kao i rastu broja noćenja prešao iz B razreda u A razred.
Podaci za 2012. godinu bit će objavljeni tijekom lipnja 2013. godine u publikaciji “Turizam u primorskim općinama i gradovima u 2012. godini” koji izdaje Državni zavod za statistiku. Inače svi službeni pokazatelji mogu se pratiti na službenim stranicama Državnog zavoda za statistiku http://www.dzs.hr
Iako je naveden komentar da turistički promet ne može biti manji, moramo napomenuti da posljednjih godina turistički promet u stalnom rastu, pa je tako usporedbom 2012. s 2000. godinom turistički promet povećan za 110%, odnosno sa 64.554 na 135.580 noćenja. O broju posjetitelja, odnosno jednodnevnih izleta u Rijeku ne moramo ni govoriti jer ih do prije desetak godina nije ni bilo. Također moramo napomenuti da se broj smještajnih jedinca u gradu Rijeci nije značajnije povećao posljednjih godina i nemoguće je očekivati veći rast bez novih hotelskih kapaciteta.
Vezano za usporedbu s gradovima Italije odgovor je isti kao i u gore navedenom odgovoru. Nemoguće se uspoređivati temeljem samo jednog pokazatelja bilo noćenja ili nekog koeficijenta. Za Vašu informaciju Benchmarking Europskih gradova već niz godina provodi Modul University iz Beča u suradnji s Europskim udruženjem turističkih gradova, čiji smo i mi član, i sadrži podatke 111 gradova. Međutim usporedba se radi na temelju brojnih pokazatelja, od toga devet ključnih. Jedan od pokazatelja je i prosječna cijena obroka u restoranu, cijena izleta i sl.. Tu nema pobjednika, već je cilj usporediti rezultate svih 111 gradova, pratiti trendove, kretanje stranih tržišta i standarde turističke ponude u Europskim gradovima.

Vezano uz drugo pitanje Glavni plan razvoja turizma Kvarnera, odnosno dio plana vezan za subregiju Rijeka postavio je ciljeve daljnjeg razvoja do 2015. godine. Cijeli plan možete naći na mrežnim stranica http://www.tz-kvarner.hr. Plan razvoja turizma uvelike ovisi o realizaciji smještajnih objekata, atrakcija, razvoju zračne luke te ostalim sadržajima na području grada. Naime, rast turističkog prometa bez realizacije zavisnih planova, kao recimo izgradnje hotela u sklopu marine u Porto Barošu, hotelu u prostoru Rikarda Benčića kao i ostalih sadržaja na tom prostoru, kongresne- multifunkcionalne dvorane, zone Preluk i sl., ne možemo očekivati kao niti rast noćenja niti bilo kojeg koeficijenta turističkog prometa.

Stoga intenzivno radimo upravo na tim projektima koji će bitno pridonijeti daljnjem razvoju urbanoga turizma u Rijeci.

Srdačan pozdrav,
Turistička zajednica grada Rijeke

Odgovorite