Može li grad Rijeka i gradonačelnik obrazložiti razlog povećanja cijena grijanja u prosnicu?

Za mali stan u Cavtatskoj 2 koji koristi toplanu Energa od oko 30m2 za prosinac je došao račun od 740kn. Volio bi pokazati račun zainteresiranima.
Ovaj račun me jako iznenadio, zamislite kako je živjeti i plaćati tako velike račune, po ljeti su isto veliki i oko 300-400kn iznose samo za Energo.

U njemu boravi jedna osoba, troši se minimalno tople vode i radijatori su do pola uključeni.

Smatra li grad da je ovo prihvatljivo? Smatra li grad da je ovo realna i ekonomski opravdana cijena?

Cijene energenata u svijetu konstantno padaju, nema razloga povećanju i ovim cijenama.

Godine 2011. je bilo poskupljenje za više od 30% i nije bilo obrazloženja.
Sada opet, ali čemu? Stranice Energa netransparentne, nema objašnjenih stavki računa, detaljnog cjenika, ničeg.
A sada porazna istina, usporedba sa Zagrebom koji na web stranicama ima jasno definiran cjenik. Cjenik preuzet s HEP TOPLINARSTVA;
-stavka Energija 1kwh ; RIJEKA 50 lipa, Zagreb: 16 lipa
-stavka Snaga 1KW; RIJEKA 20kn, Zagreb 13,47 kn

Još 2011. smo bili u cijeni grijanja na centralno najskuplji, a obrazloženje iz Energa zašto Zagreb ima jeftinije je bilo da oni imaju drugačiju (bolju) tehnologiju. To nije istina.
U Zagrebu je taj sustav još gori, imaju stare cijevi (nedavno je u medijima bilo kako i pucaju) i nema nikakve logike da Riječani plaćaju tako skupo.

Cjenik Zagreb; http://www.hep.hr/toplinarstvo/kupci/cijene/CJENIK_CTS_ZAGREB.PDF

Predsjednik skupštine Energa i gradonačelnik grada Rijeke je potpisao i odobrio novo povećanje cijena u prosnicu.

Molim obrazloženje zašto i je li ono bilo legalno budući da korisnici nisu bili pisano obavješteni o promjeni.
Možemo li slati prigovore Energu/gradu?

Priloženi dokumenti

M / 13.01.2015.

Poštovani,

Energo je prilikom podnošenja zahtjeva za promjenu Tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije, dostavio Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji sve relevantne podatke kako bi opravdao korekciju cijene, odnosno dokazao opravdanost varijabilnih troškova za proizvodnju toplinske energije. Prilikom podnošenja zahtjeva, Energo je dužan pridržavati se zakonske regulative koja jasno definira način i uvjete podnošenja zahtjeva.

Troškovi goriva za proizvodnju toplinske energije izračunavaju se uzimajući u obzir utrošeno gorivo za proizvodnju toplinske energije, i utvrđuju se kao prosjek utrošenog goriva u prethodnom petogodišnjem razdoblju, te uzimajući u obzir prošlu godinu i četiri godine koje prethode prošloj godini te prosječnu cijenu goriva za mjesece koji prethode mjesecu podnošenja zahtjeva za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki.

Energo je još početkom 2014. godine, sukladno zakonskoj regulativi, dostavio sve utrošene količine i fakture za nabavljeno/kupljeno gorivo i temeljem toga opravdao učinjene varijabilne troškove i traženu cijenu za proizvodnju.

Činjenica je da smo svjedoci promjena u cijeni sirove nafte, no važno je napomenuti da one prvenstveno utječu na pogonska goriva na benzinskim postajama, ali ne i na loživo ulje i prirodni plin koji se koristi u proizvodnji toplinske energije. Također, formiranje cijena toplinske energije koje se baziraju na (prethodno) ostvarenim razdobljima – dakle, uz vremenski odmak, očito je da će se pravi utjecaj na promjenu cijene toplinske energije dogoditi tek u narednim razdobljima, uz uvjet da se ovakav silazni trend kretanja cijene sirovine nastavi u dužem vremenskom razdoblju, odnosno više od godinu dana.

Kad govorimo o rastu cijena energenata, treba istaknuti da je to povećanje od 2005. godine pa do danas premašilo prosjek od 80%. Kako bi se omogućila sigurnost opskrbe toplinskom energijom, Energo je bio prisiljen korigirati cijene toplinske energije. U protivnom, dogodio bi se kolaps sustava centralnog grijanja. Sličan scenarij dogodio se nedavno u Vukovaru gdje distributer više nije bio u mogućnosti kupovati energente, što je rezultiralo hladnim radijatorima u tamošnjim kućanstvima. Vjerujemo da takvo što nitko ne želi u Rijeci.

Uvidom u kretanje cijena energenata od 2010. godine, a temeljem kojih je izvršena korekcija cijena sa 01. siječnja 2012. godine, dakle ne u 2011. godini kako tvrdite, kada je Energo posljednji put izvršio korekciju cijene sa 0,23 kn/kWh na 0,37 kn/kWh, cijena nabave osnovnog energenta je konstantno rasla. I tada, kada su cijene korigirane, javnosti i nadležnim državnim tijelima, Energo je dao potpunu analizu svih troškova temeljem kojih je i zatraženo povećanje cijena. Nakon više od četiri godine, nabavne cijene lakog lož ulja porasle su za 34%, ekstra lakog lož ulja za 30%, dok su cijene prirodnog plina porasle za 21%. Stoga je Energo bio primoran korigirati cijene toplinske energije sa 0,37 kn/kWh na 0,50 kn/kWh. Izvršene su korekcije cijene energije, dok se cijene za snagu nisu promijenile. Naravno, kako sam već i naglasio, Energo je pritom dostavio Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji zahtjeve sa svom popratnom dokumentacijom koja sadrži i fakture za nabavljeno/plaćeno gorivo a temeljem čega su mu odobrene nove cijene za proizvodnju i distribuciju.

Uvidom u dosadašnje korekcije cijena vidljivo je da od 2005. godine do 2014. godine Energo nikada nije dobio adekvatnu cijenu za toplinsku energiju što je u konačnici rezultiralo gubicima u poslovanju. Energo vršenjem navedenih korekcija cijena ne može pokriti gubitke nastale u razdobljima od 2005. do 2012. godine, te od 2012. do 2014. godine, jer korekcija cijena ne omogućava na niti jedan način pokrivanje akumuliranih gubitaka iz prethodnih razdoblja. Do promjene cijene došlo je isključivo zbog povećanja cijena energenata iz kojih se toplinska energija proizvodi. Dio cijene koji se odnosi na poslovanje Društva je ostao nepromijenjen što znači da su troškovi poslovanja Energa apsolutno kontrolirani, te niz godina nepromijenjeni. Štoviše, poduzete su mnoge aktivnosti na racionalizaciji poslovanja samoga Društva, u namjeri da se u što manjoj mjeri teret povećane cijene energenata prebaci na korisnike.

Kada govorimo o HEP Toplinarstvu i cijenama toplinske energije koje plaćaju korisnici u gradu Zagrebu, treba uzeti u obzir činjenicu da se korisnici toplinske energije u gradu Zagrebu griju na račun otpadne toplinske energije koja nastaje kao nusprodukt proizvodnje električne energije, a koju plaćaju svi stanovnici u Republici Hrvatskoj. Drugim riječima, svi stanovnici u Republici Hrvatskoj, uključujući i stanovnike Rijeke, sufinanciraju grijanje korisnicima HEP Toplinarstva u gradu Zagrebu. Upravo iz tog razloga cijena toplinske energije u gradu Zagrebu nije ni u kojem segmentu usporediva sa cijenama toplinske energije u ostalim gradovima u RH. Pretpostavljam da s tom činjenicom niste bili upoznati, iako sam osobno, u mnogim medijskim istupima to isticao, jer sam svjestan da usporedbe sa Zagrebom bez poznavanja ove činjenice sigurno mogu izazvati nedoumice i revolt.

Što se tiče Vašeg konkretnog računa, predlažem Vam da se izravno obratite Službi za reklamacije Energa, na adresi Dolac 14/I, soba 108 ili na telefon 051/353-015, svakim danom od 08.00 do 15.00 sati. Naime, jedino tako ćete moći dobiti odgovor na pitanje je li konkretan račun točan. Međutim, napominjem da ukoliko zgrada u kojoj živite ima ugrađene razdjelnike, raspodjelu, odnosno obračun potrošnje unutar same zgrade, obavlja tvrtka kojoj su taj posao povjerili sami stanari.

Želim ovom prilikom podsjetiti i na činjenicu da se 2010. godine Grad Rijeka s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uključio u projekt ugrađivanja razdjelnika. Projekt se provodi putem Energa, a do danas provedena su tri kruga natječaja za sufinanciranje ugradnje razdjelnika. Ukupna je vrijednost ugrađene opreme 14 milijuna kuna, od čega je Grad Rijeka sufinancirao oko 20%, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost oko 30%, . Prva faza projekta provedena je u iznosu od 3,3 milijuna kuna, pri čemu je sufinanciranje ugradnje opreme iznosilo 49,33%. Od toga je Grad Rijeka sufinancirao iznos od 21%, a dodatnih 28,33%, dok su preostali iznos od 50,67% financirali sami korisnici toplinske energije. Godine 2011. krenulo se i u drugu fazu natječaja. Ukupna vrijednost ponuda tada je iznosila 4,7 milijuna kuna, od kojih je 46,5% sufinancirano od strane Fonda s 25,5% i Grada Rijeke s 21%. Temeljem ugovora o sufinanciranju ugradnje razdjelnika između Fonda i Grada Rijeke, Energo d.o.o. je u svibnju 2013. godine objavio i treću fazu natječaja, s budžetom od 6 milijuna kuna i sufinanciranjem ugradnje predmetne opreme u iznosu od 48,33%. Pritom je Grad Rijeka sufinancirao iznos od 16,66%, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodatnih 31,67%.

Razumijem Vašu ogorčenost činjenicom da je do poskupljenja toplinske energije u Rijeci došlo u zaista nepovoljnom trenutku i u općem kontekstu loše ekonomske situacije u zemlji. Osobno bih bio, naravno, najsretniji, kada ne bih morao prihvatiti zahtjeve za povećanjem bilo koje od gradskih komunalnih usluga. Uvjeravam Vas da se prije donošenja takve odluke razmotre sve druge mogućnosti, kojih nažalost, sada nije bilo. Na kraju, želim napomenuti da su promjene cijena toplinske energije u našem gradu, iako nepovoljne, zaista realne i opravdane, te da su svi potezi Grada Rijeke i Energa učinjeni sukladno propisima i pod stalnim nadzorom Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Svjestan sam da je sustav centralnog grijanja koji je građen pred više od 30 godina postao preskup i neodrživ u ovakvim uvjetima tržišne ekonomije i cijene energenata. Iz tog razloga u suradnji s Energom pripremamo određene izmjene koje će uskoro biti predstavljene.

Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke

Odgovorite