Nova zgrada Gradske knjižnice

Kaže Živko: “ne može se novac namijenjen za sport utrošiti u zdravstvo”. Ne može se ni novac namijenjen za sanaciju Viševca utrošiti u bazen pa je ipak upravo to gradonačelnik napravio pa sad za vratom ima kaznenu prijavu. 🙂

No, šaču na stranu. Slažem se s LPRI da je nova knjižnica nasušna potreba grada. Sramota je da grad s ovoliko stanovnika ima centralnu knjižnicu od 390 m2!

Evo dobar članak na tu temu: http://tinyurl.com/66gxq3e

Novi dom za knjige i dalje neostvarena riječka želja

Posljednjih godina u svim krajevima svijeta prisutan je trend izgradnje knjižnica, posebno javnih. Osim što su narodne knjižnice vrijedne i nezaobilazne ustanove koje jamče i osiguravaju demokratski pristup informacijama za sve građane, one su prepoznate i kao važan urbani resurs koji pridonosi identitetu grada. Zato se danas knjižnice nastoji graditi na uočljivim pozicijama, da budu vizualno prepoznatljive te da dobrom razradom prometnih veza budu što dostupnije korisnicima. Zgrade suvremenih knjižnica svjesno se grade kao mjesta susreta i druženja korisnika orijentiranih na cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje. Sukladno tim promjenama organizira se i prostor knjižnice. Nova arhitektura knjižnica nastaje kao hibrid između zgrada supermarketa (samoposluživanje zbirkom otvorenog postava), uredskih zgrada, zgrada za visoko obrazovanje te virtualne arhitekture računala.

Nedavno objavljeni zbornik radova s 5. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, čija je glavna tema bila »Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost: koncepti – arhitektura – tehnologija«, potvrđuje da se svjetskom trendu procvata knjižnica polako pridružuje i Hrvatska. Tako je u posljednjih desetak godina niz zgrada preprojektirano, rekonstruirano, prilagođeno i prenamijenjeno u lijepe i funkcionalne gradske knjižnice. Mnoge javne knjižnice dobile su novi dom.
Među njima, nažalost, još uvijek nema Gradske knjižnice Rijeka koja bi trebala dobiti novu zgradu na Klobučarićevu trgu. Prema informaciji koju je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel iznio na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća, nova knjižnica mogla bi se početi graditi do kraja 2010. godine, ako se osigura financiranje i riješe papiri. Iz Odjela za kulturu Grada Rijeke i pročelnice Ivanke Persić dobili smo odgovor o trenutačnom stanju projekta izgradnje nove Gradske knjižnice u Rijeci:
– Grad Rijeka kao osnivač Gradske knjižnice uvidio je potrebu za bitnom izmjenom i poboljšanjem prostornih uvjeta u kojima ona posluje, ponajviše zbog korisnika kao i njezinih djelatnika. Projekt izgradnje nove Gradske knjižnice proglašen je prioritetnom i strateškom investicijom u razvojnim programima Grada Rijeke. Tijekom posljednjih godina Grad je ulagao i izdvajao znatna sredstva, osobito u obnovu postojećih i izgradnju novih knjižničnih ogranaka, primjerice Turnića, Drenove ili posljednjega suvremenog ogranka u Centru Zamet, primjerenog svim uzrastima – od vrtićke do treće dobi. Grad trenutačno s knjižnicom traži adekvatan prostor za smještaj jednoga ogranka na području Sušaka, Trsata i Vežice, budući da je zbog imovinskopravnih problema postojeći sušački ogranak prestao raditi.

Opće je poznato da je problematika ograničenog prostora poslovanja Gradske knjižnice kompleksna i da će se riješiti realizacijom strateškog projekta – izgradnjom nove zgrade Gradske knjižnice, čime će se povezati svi knjižnični odjeli u jedan centar – središnju knjižnicu kao logističko i infrastrukturno središte mreže svih gradskih ogranaka i bibliobusnih službi. Atraktivnost takva središnjeg odjela to je važnija zbog toga što Gradska knjižnica obavlja i matičnu službu za Primorsko-goransku županiju. Kompleksna namjena nove zgrade knjižnice, a nadasve njezina lokacija u središtu grada na Klobučarićevu trgu, bila je izazovom arhitektima koji su se natjecali za izradu idejnog arhitektonskog rješenja. Kao što je poznato, autor prvonagrađenog idejnog rješenja je Hrvoje Njirić i njegov ured Njirić plus arhitekti d.o.o. Autor projekta knjižnice Hrvoje Njirić sa suradnicima je završio velik dio posla na izradbi projektne dokumentacije, tako da je na idejni projekt izdana lokacijska dozvola u svibnju prošle godine, a u međuvremenu izrađen je i glavni projekt nakon čega slijedi izradba završne faze izvedbenog projekta.
Budući da i naš Grad u pogledu financijske situacije dijeli sudbinu drugih gradova i općina u Hrvatskoj, gradska uprava pokušava pronaći adekvatni model za financiranje izgradnje nove knjižnice, pa je tako, između ostaloga, projekt predložen za financir
Svijetli primjer zadarske knjižnice

Vezano uz temu novih knjižnica u Hrvatskoj, Gradska knjižnica Zadar još uvijek je jedan od najboljih primjera. Podsjetimo, Zadar je o novoj knjižnici počeo sanjati u iznimno teškim ratnim vremenima. Za novom lokacijom krenulo se u potragu 1991. godine, dok je 1993. samo tristo metara od neprijateljskih položaja pod motom »kulturom i knjigom protiv rata« otvorena područna knjižnica. Nakon dugotrajna lobiranja knjižnica je dobila na raspolaganje prostor bivše vojarne.
Kad je 1997. godine konačno određena lokacija, još dvije godine stručni tim sastavljen od predstavnika iz Hrvatske i inozemstva radio je na konceptu knjižnice. Zamišljena kao knjižnica mediteranskoga tipa, Gradska knjižnica Zadar zaprema ukupnu površinu od 2.500 metara kvadratnih i ima 17.000 korisnika. U sklopu knjižnice nalaze se prostran atrij i pozornica, multimedijalna dvorana, specijalan odjeljak za djecu… U prostoru knjižnice redovito se održavaju različiti programi, pa je ona tako u relativno kratkom vremenu postala središte informacijskoga i kulturnoga života grada.
anje putem strukturnih fondova Europske unije. Očekuje se i sufinanciranje iz fondova Ministarstva kulture, koje uz Grad Rijeku izgradnju Gradske knjižnice u Rijeci vidi kao projekt od nacionalnoga interesa – kažu u riječkom Odjelu za kulturu.

Da je gradu veličine Rijeke doista više nego potrebna nova knjižnica govori u prilog sadašnja situacija koja je u mnogim segmentima daleko ispod zadovoljavajućih standarda. Premda je smještanje središnjeg odjela knjižnice u prizemlje zgrade »Palazzo Modello« sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća trebalo biti tek privremeno rješenje, Gradska knjižnica Rijeka i danas se nalazi u istom prostoru. U međuvremenu, broj stanovnika Rijeke povećao se nekoliko puta, a danas knjižnica opslužuje oko 23.000 članova na približno 470 metara kvadratnih središnjeg odjela, uključujući i periodiku. Zajedno s ograncima ukupna je površina 1.878 metara kvadratnih, čime Gradska knjižnica Rijeka ostvaruje tek 39 posto standarda. Uz projekciju potreba za sljedećih dvadesetak godina optimalni program zahtijevao bi prostor od 8.640 metara kvadratnih, no tijekom rada na izradi idejnog projekta nove knjižnice došlo se na 5.700 metara kvadratnih.
– Preseljenjem u novu zgradu ostvarili bi se neusporedivo bolji uvjeti za rad u odnosu na sadašnje stanje – ističe ravnateljica GKR-a Gorana Tuškan Mihočić. Ni mnoge druge narodne knjižnice u Hrvatskoj ne ostvaruju standarde, ali se barem približavaju nekom minimumu u pogledu površine i broja zaposlenika. Nove knjižnice otvorene su, primjerice, u Šibeniku, Splitu, Puli i Karlovcu. U tim gradovima rad knjižnice prati se i u svim drugim aspektima. To znači da nisu zbog velikih ulaganja u zgrade zakinuti na drugim poljima. Na primjer, Grad Šibenik kao osnivač šibenske knjižnice izdvaja veća sredstva za nabavu knjižnične građe nego Rijeka, a u Karlovcu je broj zaposlenih jednak onome koji Grad Rijeka plaća u Gradskoj knjižnici Rijeka, s time da mi još imamo i ogranke. U Splitu se zajedno sa središnjom knjižnicom otvorio i čitav niz novih knjižničnih ogranaka i zaposleni su novi ljudi. Rezultat toga je da su knjižnice u tim gradovima zaista postale mjesta u kojima ljudi provode vrijeme, koriste usluge, posjećuju programe – ističe Gorana Tuškan Mihočić.
S obzirom na postojeće stanje, Gradska knjižnica Rijeka suočava se s problemom da više neće imati mogućnosti za daljnji razvoj usluga. Zbog manjka prostora sve je teže naći mjesto za knjige na policama, pa se velik broj knjiga smješta u spremišta. U središnjem odjelu čitaonički je dio toliko skučen da je u njemu često gotovo nemoguće raditi. Unatoč okolnostima, knjižničari se trude u okvirima mogućnosti udovoljiti korisnicima i ponuditi zanimljive programe.
Još do pred koju godinu s velikim teškoćama suočavale su se i knjižnice u Puli i Splitu, no stvari su se u međuvremenu bitno promijenile. Udomljavanje Gradske knjižnice i čitaonice Pula u zgradi nekadašnje austro-ugarske vojarne, odnosno Tiskare, počelo je 2001. godine, da bi se s radovima završilo 2004. godine. Tako su nakon 47 godina zatvorena vrata stare knjižnice i otvorena vrata nove – u duhu modernog knjižničarstva, a korisnicima su pruženi multikulturalni sadržaji. Novom knjižnicom povećao se i broj članova, posuđene građe, informacija, korištenja interneta, dok je svojom kulturnom ponudom pulska knjižnica obogatila kulturni život grada. Split je pak uslijed spleta okolnosti 21. stoljeće dočekao gotovo bez knjižnice, a danas Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu raspolaže s 5.750 metara kvadratnih i mrežom od 10 knjižnica, dok je broj članova 2008. godine bio 32.000.

Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« u Šibeniku dala je novi život Vitićevu zdanju. Šibenska knjižnica od sredine 60-ih godina radila je na jedva petstotinjak četvornih metara, a kad se taj prostor pokazao neprikladnim za složene zahtjeve suvremenog knjižničarstva, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća poduzete su mnoge aktivnosti na senzibiliziranju šibenske javnosti za preseljenje knjižnice. No zbivanja u Domovinskom ratu odgodila su ozbiljnije rasprave o tom problemu. Tek 2001. godine objavljivanjem atraktivnog promidžbenog kataloga »Area librorum« kreće se u »osvajanje« prostora na šibenskoj Poljani, u samome središtu grada. Riječ je o samostalnom objektu, izvanrednom ostvarenju hrvatske moderne arhitekta Ivana Vitića, koji će, uspješnim projektom obnove arhitekta Tomislava Krajine, u dijalogu s Vitićem, dobiti jednu novu dimenziju sadržajnosti i korisnosti.
U novu gradsku vizuru uklopila se i Gradska knjižnica »Ivan Goran Kovačić« u Karlovcu. Projekt arhitekta Mladena Vodičke, suvremeno arhitektonsko djelo, bio je umjetnička vizija prostora knjižnice jednog arhitekta 20. stoljeća za 21. stoljeće. Bila je to prva namjenski građena narodna knjižnica u Hrvatskoj, savršeno uklopljena u prostor. U novije vrijeme ostvareni su veliki i mali projekti narodnih knjižnica u cijeloj Hrvatskoj – od Viškova, Bakra i Novog Vinodolskog, do Virovitice, Požege, Benkovca, Siska i Zagreba.