Može li Grad Rijeka pojasniti i objaviti ugovor koji je imao s Raiffeisen Consulting-om za zemljište na Preluci i tko je novi vlasnik kompleksa?

Tko vam sada šalje uplatnice, jeste ga pitali misli li raditi hotel?

Naime, razni mediji pišu o ovoj aferi kako je grad na sumnjiv način uzeo u najam zemljište na Preluci, dio odgovora zašto je uzeto u najam nalazi se i ovdje
https://www.rijeka.hr/councillor-question/76895/

Možete li objaviti i (ne) naplaćeni dug Karting centra, tvrtke koja je otišla u stečaj i izbrisana iz sudskog registra a imala u podnajamam prostor.

Grad Rijeka na najam Preluka spiskao 21 milijun kuna, novi vlasnik i dalje im šalje račune

Ugovor o najmu zaključen je s otežavajućim odredbama za Grad, koji nije pronašao investitora koji bi preuzeo gradske obveze i nadoknadio uložena sredstva. Nekretnina je prodana, a Grad je izgubio 21 milijun kuna pa je jasno da se nije postupalo po načelima dobrog financijskog upravljanja

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Grad-Rijeka-na-najam-Preluka-spiskao-21-milijun-kuna-novi-vlasnik-i-dalje-im-salje-racune

Je li bilo dozvoljeno da Raiffeisen Consulting d.o.o. na vlastitim web stranicama od 2012. kao i ostalim, cijelo vrijeme ima oglase da se nekretnina prodaje?
https://web.archive.org/web/20170615152245/http://izlog.limun.hr:80/default.aspx?stanId=569

https://web.archive.org/web/20121004090709/http://izlog.limun.hr/default.aspx?stanId=569

Kontakti su bili prodajnih agenata RBA.
Nakon što je prodan, oglas je izbrisan.

Naime, na web stranicama archive.org, web stranice koja sprema povijeni pregled web stranica jasno je vidljivo, da je društvo cijelo vrijeme htjelo prodati taj teren, navodeći


Građevinsko zemljište Rijeka – Preluk
58.439 m2
Cijena na upit
Raiffeisen Consulting d.o.o., Magazinska cesta 69, 10 000 Zagreb

Nekretnina je građevinsko zemljište ukupne površine zemljišta 58.439 čm, u naravi autokamp sa pratećim objektima nadzemne i podzemne infrastrukture te pristupna prometnica. Zemljište se sastoji od izravnatog platoa površine 30.415,00 čm i dijela zemljišta površine 27.542,00 čm na vertikalnom zasjeku (litici). Područje autokampa se proteže od magistralne ceste Rijeka – Opatija do kosog zasjeka obližnjeg brda. Izravnati plato je uređen za smještaj turista te su izgrađene interne prometnice. Pristupna prometnica je u suvlasništvu u idealnoj ukupnoj površini od 169,00 čm.

Dok prema vašim navodima nisu smjeli prodavati bez vaše dozvole?

Kao što je navedeno, zbog važnosti tog zemljišta, ocijenjeno je iznimno važnim imati nad njime mogućnost kontrole kako bi u budućnosti izbjegli potencijalne probleme u razvoju područja Preluka kao cjeline i otklonili mogućnost da taj, najatraktivniji dio zemljišta postane predmet ucjena budućih investitora. Stoga je donesena odluka da se prihvati ponuda Raiffeisen Consultinga d.o.o. i Raiffeisen Leasinga d.o.o

Možete li pojasniti kako je “mogućnost kontrole” zemljišta na Preluku bitna za Grad, da je napravio takav ugovor i kako je mogla biti “predmet ucjene budućih investitora”?

Zašto je dozvoljeno da cijelo vrijeme godinama Raiffeisen Consultinga d.o.o. ima oglase o prodaji tog zemljišta i na kraju prodao, kada je koliko ja shvaćam upravo radi toga i sklopljen ugovor koji svi kažu da je jako nepovoljan i nelogičan?

Zemljište je na kraju godinama objavljujući oglase Raiffeisen Consultinga d.o.o. uspio prodati tek za 3.35 milijuna eura odnosno oko 25.5 milijuna kuna, slično kao što je samo Grad za “ugovor” imao izdatak od 20.96 milijuna kuna.

Prema citatu” odredba iz ugovora prema kojem Grad Rijeka treba dobiti 50% razlike u cijeni između cijene po kojoj je Reiffeisen Consulting kupio zemljište, odnosno prodao zemljište”
Po kojoj cijeni je RBA kupio zemljište i koliko je 50% dobio grad, jer i da je kupio za 1kn, grad bi dobio tek 10 milijuna kuna.

Navodite da je svojevremeno prije krize zemljište bilo procijenjeno na 130 Eura po m2, koje točno godine? Da li cijela površina ili kako?
Cijena mi se čini nerealna, jer se uz površinu nalazi stanica za tehnički pregled i napušten autokamp što umanjuje vrijednost uz manje izglede izgradnje kompleksa hotela.

Članci u medijima govore o drugim prosječnim cijenama, gdje tek u Dalmaciji se dobiva ta cijena

U najskupljim županijama na Jadranu, cijene zemljišta dodatno su porasle, a najviše vrijednosti i dalje drži Dubrovačko-neretvanska županija. Za kvadratni se metar tamošnjih građevinskih zemljišta u prosjeku tražilo 170 eura, što u usporedbi s prošlom godinom predstavlja porast od 11,1 posto.

Godišnji porast od 2,8 posto zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj se prosječna oglašavana cijena kvadrata zemljišta popela na 148 eura. Po cijeni od 126 eura za kvadratni metar oglašavana su u svibnju zemljišta u Šibensko-kninskoj županiji, što na godišnjoj razini predstavlja porast od 0,8 posto. Na području Zadarske županije svibanjske cijene su ostale jednake kao i lani u istom mjesecu te su iznosile 121 euro po kvadratnome metru.

U oglasniku Crozilla.com tijekom svibnja su mnoga područja uz more zabilježila pad traženih vrijednosti. Tako su u Primorsko-goranskoj županiji prosječne oglašavane cijene građevinskih zemljišta pale za 3,1 posto i spustile se na 94 eura po kvadratnome metru.

Niže godišnje vrijednosti zabilježene su i na području Istarske županije, gdje su pale za 2,8 posto, a za kvadrat se u prosjeku tražilo 69 eura. Pad od 11,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, gdje je prosječna oglašavana cijena kvadratnog metra građevinskog zemljišta iznosila 47 eura.

No, sveukupno grad je na kraju jako puno novaca izgubio, nema hotela ni ničega, piše da se vode sudski postupci, kako napreduju, jesmo li do sada što dobili/izgubili, koji odvjetnik zastupa Grad Rijeku?

Tko će odgovarati?

Kako napreduje sudski postupak za izvlaštenje za cestu na Drenovi, zašto toliko traje godinama, koji to odvjetnik vodi, jer meni, laiku se čini kao da je nekom odvjetniku koji zastupa grad nije toliko bitno koliko postupak traje, možda dobije i veću naknadu, broj sati ako se postupak oduži, jeste promišljali o promjeni odvjetnika?

D-K / 11.05.2020.

Poštovani,

uz isprike zbog kašnjenja odgovora, obavještavamo Vas o sljedećem.
Ugovor o najmu zemljišta sklopljen je 29. studenoga 2006. godine temeljem Zaključka Poglavarstva Grada Rijeke od 11. srpnja 2006. godine. Kao što je i ranije bilo isticano, budući da su sudski postupci u tijeku, objava ugovora mogla bi prouzročiti neravnopravan položaj jedne od strana u tijeku samoga postupka.

U odnosu na upit u vezi najma nekretnina na području autokampa Preluk, Grad Rijeka posljednji je takav račun platio za svibanj 2018.

Naime, Grad Rijeka je putem svojih punomoćnika dopisom od 4. lipnja 2018. godine, trgovačkom društvu Raiffeisen Consulting d.o.o. raskinuo Ugovora o dugoročnom najmu nekretnina na području autokampa Preluk. Slijedom činjenice da je Grad Rijeka izjavom raskida Ugovora o dugoročnom najmu nekretnina prestao biti najmoprimac i korisnik predmetnih nekretnina, prestala je postojati i osnova za knjiženje i naplatu računa prema Gradu Rijeci te su svi pristigli računi nakon toga vraćeni punomoćniku vlasnika nekretnina.

Novi vlasnik se pak, ni osobno, niti putem opunomoćenih predstavnika, nije obratio Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem vezano za program moguće izgradnje i provjere mogućnosti realizacije u pogledu planskih odredbi.

Dug od Karting centra d.o.o u stečaju naplaćen je 14.3.2019. temeljem Rješenja Općinskog suda u Rijeci i to prodajom stana fizičke osobe koja je bila jamac – hipotekarni dužnik po Ugovoru o zakupu. Naplaćeno je 364.800,00 kn.

Nadalje, bilo je dozvoljeno da Raiffeisen Consulting oglasi prodaju nekretnine, no prije prodaje trebali su kontaktirati Grad Rijeku.

Također, u odgovoru na vijećničkom pitanju iz 2018. godine koje i spominjete, pojašnjeno je da je o kakvim se mogućnostima radi te da je riječ o zemljištu i zoni koja je izuzetno vrijedna za Rijeku. Naime, prostorno-planskim dokumentima Grada Rijeke, tj. Prostornim planom uređenja Grada Rijeke te Konačnim prijedlogom Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke, čiji je prijedlog već bio u tijeku procedure, a usvojen je sjednici Gradskoga vijeća Grada Rijeke u veljači 2007. godine, područje Preluka namjenski je utvrđeno kao područje ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, planske oznake T1, unutar koje je, osim građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hotela) moguće planirati građevine za zabavu, sport, rekreaciju, kao i sve ostale građevine u funkciji turizma.

Navedeno zemljište na Preluku bilo je ponuđeno na prodaju u stečaju tvrtke Trgovačko Opatija d.d. S obzirom da je područje Preluka atraktivan prostor s velikim turističkim potencijalom, pa tako i važan prostorni resurs u smislu daljnjeg razvoja grada, promišljajući koncept uređenja cijele zone Preluka, Grad Rijeka smatrao je vrlo bitnim kontrolirati najatraktivniji dio tog područja, a to je upravo zemljište koje se prodavalo u spomenutom stečaju Trgovačkog poduzeća Opatija. Odluku je zbog takvih okolnosti bilo potrebno donijeti u vrlo kratkom roku.

No, zbog velikog investicijskog ciklusa u kojem je tada bio Grad Rijeka, a tijekom kojeg su, primjerice, izgrađeni Bazeni Kantrida, Centar Zamet, Atletska dvorana, Astronomski centar, kilometri nove plinske mreže ili pak novih cesta, u proračunu, u trenutku kada se prodavalo zemljište, nije bilo slobodnih sredstava za kupnju tog atraktivnog zemljišta. Stoga je Grad Rijeka odlučio iskoristiti priliku kada je tvrtka Raiffeisen Consulting ponudila da će kupiti zemljište, uz uvjet da Grad Rijeka plaća najam zemljišta dok se ne nađe investitor za razvoj cijele zone Preluka.
Naime, Grad Rijeka primio je 5. lipnja 2006. godine, Pismo iskazivanja interesa konzorcija tvrtki Raiffeisen Consulting d.o.o. i Raiffeisen Leasing d.o.o. o objedinjavanju i pripremi projekta izgradnje budućeg poslovno-turističkog kompleksa na Preluku. Raiffeisen Consulting izradio je Studiju opravdanosti ulaganja – Projekt Preluk prema kojoj je cijena zemljišta iznosila 130 Eur/m². Kao što je navedeno, zbog važnosti tog zemljišta, ocijenjeno je iznimno važnim imati nad njime mogućnost kontrole kako bi u budućnosti izbjegli potencijalne probleme u razvoju područja Preluka kao cjeline i otklonili mogućnost da taj, najatraktivniji dio zemljišta postane predmet ucjena budućih investitora. Stoga je donesena odluka da se prihvati ponuda Raiffeisen Consultinga d.o.o. i Raiffeisen Leasinga d.o.o.

Naime, u tom su razdoblju u tijeku bili pregovori s nekoliko hotelskih kuća zainteresiranih za realizaciju projekta na Preluku i utemeljeno se očekivalo se da će taj interes vrlo brzo rezultirati konkretnim rezultatima. Nažalost, 2008. godine nastupila je globalna financijska kriza, čiji intenzitet i trajanje u trenutku sklapanja ugovora s Raiffeisen Consultingom nitko nije mogao predvidjeti te do konačne realizacije projekta nije došlo.

O važnosti projekta dodatno govori i činjenica da je u listopadu 2010. godine na 80. sjednici tadašnje Vlade Republike Hrvatske pod predsjedanjem Jadranke Kosor, donesena odluka kojom je projekt revitalizacije Preluka proglašen investicijskim projektom od interesa za Republiku Hrvatsku.

Grad Rijeka je od trgovačkog društva Raiffeisen Consulting d.o.o. dana 25. svibnja 2018. godine pisanim putem obaviješten da je trgovačko društvo Raiffeisen Consulting d.o.o., u svojstvu prodavatelja, prodalo zemljište koje je bilo predmet Ugovora o dugoročnom najmu nekretnina i da su od 25. svibnja 2018. godine prava i obveze trgovačkog društva Raiffeisen Consulting d.o.o., kao vlasnika i najmodavca predmetnih nekretnina, prešle na novoga vlasnika. Budući da je Grad Rijeka putem svojih punomoćnika (Odvjetničko društvo Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka) već i ranije, dopisom od dana 12. travnja 2018. godine, trgovačkom društvu Raiffeisen Consulting d.o.o. ukazivao na ugovornu obvezu iz članka 8. Ugovora o dugoročnom najmu nekretnina o tome da isto nije ovlašteno prenositi ili ustupati svoja ugovorna prava i obveze bez prethodne pisane suglasnosti Grada Rijeke, jasno je da je prodajom bez suglasnosti Grada Rijeke kao najmoprimca grubo povrijeđena obveza iz Ugovora.

Grad Rijeka pokrenuo je odgovarajuće postupke za zaštitu svojih prava koji uključuju i sudsku procjenu vrijednosti nekretnine, budući da je, prema saznanjima Grada Rijeke, ugovorena kupoprodajna cijena niža od tržišne vrijednosti prodanih nekretnina, a što je zaključeno temeljem postignutih kupoprodajnih cijena u kontaktnim zonama u kojima je Grad vršio prodaju zemljišta drugim kupcima.
U tom smislu, pred nadležnim Trgovačkom sudom u Rijeci pokrenut je izvanparnični postupak radi osiguranja dokaza kojim se od strane grada Rijeka predlaže izvođenje dokaza vještačenjem od strane ovlaštenog vještaka radi utvrđivanja tržne vrijednosti nekretnine na lokaciji Preluka. Trgovački sud 2018. godine donio je Rješenje kojim se prihvaća prijedlog osiguranja dokaza i određuje osiguranje dokaza očevidom na licu mjesta uz prisustvo vještaka geodetske i građevinske struke. Osiguranje dokaza se traži radi radi mogućeg ostvarenja zahtjeva za naknadom štete po Ugovoru o dugoročnom najmu nekretnine budući je, prema stajalištu Grada Rijeke, kupoprodajna cijena značajno niža od stvarne tržne vrijednosti nekretnine, čime je grad izravno oštećen za uskraćeni primitak na koji bi imao pravo, u slučaju da se nekretnina proda po tržnoj cijeni. Temeljem ugovora Grad Rijeka treba dobiti 50% razlike u cijeni između cijene po kojoj je Raiffeisen Consulting kupio zemljište, odnosno prodao zemljište. Podsjećamo da je Studija opravdanosti ulaganja – Projekt Preluk procijenila zemljište na iznos od 130 EUR/m². Također u obzir treba uzeti i visinu komunalnoga doprinosa i komunalne naknade koju bi budući investitor platio Gradu Rijeci, kao i prihode koji bi se ostvarili od poreza na dohodak novozaposlenih u turističkom kompleksu, kao i ostvareni prihod od poreza na prodaju alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Što se tiče pitanja izvlaštenja na Drenovi, u trasi ceste A na Boku, u postupcima izvlaštenja stranke Grad Rijeku ne zastupa odvjetnik, već po punomoći Gradonačelnika, djelatnica Grada Rijeke zadužena za isto. Još 9. veljače 2016. godine pokrenuti su postupci izvlaštenja za sve nekretnine na lokaciji koje nisu otkupljene. Nakon niza postupaka 2018. godine donesena su rješenja o izvlaštenju nekretnina, ali je jedan od vlasnika podnio žalbe i time je cijeli postupak nastavljen i još uvijek nije okončan. Vezano uz stupanje u posjed, 19. kolovoza 2019. godine Grad Rijeka podnio je Uredu državne uprave u PGŽ-u, zahtjev za stupanje u posjed, budući da Zakon o izvlaštenju predviđa mogućnost da Grad Rijeka kao korisnik izvlaštenja, a zbog činjenice da se gradi infrastruktura od javnoga interesa, i dok traje postupak izvlaštenja može podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nekretnina. Uz zahtjev su podneseni svi potrebni dokumenti i izvršen polog novaca za izvlaštenika. Više od godinu dana kasnije, 14. studenoga 2019. donesena su rješenja kojima se Gradu Rijeci odobrava stupanje u posjed svih nekretnina izvlaštenika.

Međutim, 5. prosinca 2019 rješenjima odgođeno je izvršenje radi zahtjeva odvjetnika vlasnika zemljišta za izuzećem voditelja postupaka, dok upravno tijelo ne odluči o tom zahtjevu. U veljači 2020. bila su zakazana nova izvršenja predaje u posjed nekretnine, tj. zemljišta, no vlasnik zemljišta i dalje koristi sve raspoložive pravne mogućnosti kako se stupanje u posjed ne bi provelo. Napominjemo da je Grad Rijeka učestalo slao požurnice nadležnome sudu, kako za postupanje u postupcima izvlaštenja, tako i vezano za stupanje u posjed.

U tom smislu, nastavak gradnje ovog dijela ceste može se realizirati tek kad Grad Rijeka odlukom nadležnoga suda stupi u posjed preostalog dijela zemljišta. Istovremeno vlasnik tog zemljišta svoj je stambeni objekt izgradio pomaknuvši ga prema trasi ceste u odnosu na postojeću dokumentaciju za gradnju te za isti vodi postupak za legalizaciju, a pri tome od Grada Rijeke traži naknadu za umanjenu vrijednost svoje nekretnine zbog prolaska ceste uz samu građevinu. Vjerujemo da smo ovime barem dijelom pojasnili što to sprječava završetak ove investicije od koje bi korist imali svi građani Rijeke, ali nažalost, postojeći zakonski propisi takve postupke omogućavaju, unatoč činjenici da se radi o javnom interesu.

S poštovanjem,

Gradska uprava

Odgovorite