Zašto se na Pećinama, gdje je puno manje opterećenje prometa, gdje se ne stvaraju gužve, nije toliko opasna situacija, čak su bile i peticije građana protiv gradnje rotora, ide u 2021. graditi rotor koji košta 3 milijuna kuna.

Dok gdje se svakodnevno rade velike gužve, na semaforima kod obilaznice na izlazu Škurinje, koji uopće ne rade po senzorima nema novaca, niti je u planu gradskog proračuna za 2021?
Kontaktirao sam HC, koji su rekli da u sklopu izgradnje D403 ovdje nisu predviđeni rotori i da pitam Grad Rijeku, budući da državna cesta završava kod tog semafora.

Pa da li se pogoduje i veći je prioritet Pećine, gdje nema gužve nego svakodnevne na Škurinjama?

Kada će se izgraditi ovdje rotor?

ArmadaRI / 31.12.2020.

Poštovani,
prema očitovanju Odjela gradske uprave za komunalni sustav, oba raskrižja dijelovi su državnih cesta. Rotor na Pećinama dio je državne ceste D8, a raskrižje na Škurinjama dio je državne ceste D403. Njima upravljaju Hrvatske ceste d.o.o. te su one i nadležne za rekonstrukcije i sanacije pojedinih dijelova ceste.
Hrvatske ceste su tijekom 2018. godine izradile Studiju opasnih mjesta na državnim cestama i to prema utvrđenoj Metodologiji za identifikaciju opasnih mjesta na prometnoj mreži koju je izradilo Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, za područje cijele Republike Hrvatske, sve u skladu s Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, s ciljem smanjenja prometnih nezgoda na cestama.
Prema tim dokumentima na području Grada Rijeke definirano je više opasnih mjesta, među kojima je identificirano i raskrižje Plumbum. Raskrižje na Škurinjama je semaforizirano te kao takvo nije ušlo u program sanacije opasnih mjesta. Ono ima problem protočnosti prometa radi velikih prometnih volumena, ali s obzirom na sigurnost prometa nije u kategoriji opasnih mjesta.
Raskrižje Plumbum na D8 je opasno mjesto koje je kao takvo ušlo u nacionalni program sanacije opasnih mjesta koja su u realizaciji do 2023. godine. Nacionalni program sanacije opasnih mjesta utvrđuje se na razini države, financira se iz fondova Europske unije te Grad Rijeka ne donosi odluke o ovim zahvatima. Prema dostupnim podacima, realizacijom nacionalnog programa sanacije poboljšat će se sigurnost prometa na više utvrđenih opasnih mjesta, od čega je planirana sanacija do 2023. godine na čak šest mjesta na području Primorsko – goranske županije, od kojih je više njih na području Grada Rijeke.
Što se tiče sanacije raskrižja na Škurinjama i prilaza na autocestu A7, Hrvatske ceste su upoznate sa stanjem na raskrižju i njegove protočnosti. Izgradnjom nove dionice ceste D403 do Zagrebačke obale, čija je izgradnja u tijeku, doći će do nove preraspodjele prometa. Za sada je na snazi privremeno prometno rješenje za vrijeme izgradnje ceste D403.
Način sanacije koje treba obuhvatiti i građevinske i prometne elemente dvaju semaforiziranih raskrižja na Škurinjama te režim prometa na prilazu obilaznici mora se utvrditi između upravitelja obilaznice ARZ-a, Hrvatskih cesta i Grada Rijeke za što tek predstoje dogovori po izgradnji ceste D 403.
S poštovanjem, Gradska uprava.

Odgovorite