Zasluge za
medijsku aktualizaciju ove teme idu ponajprije Aleksandru Stankoviću koji je
pola svoje emisije Nedjeljom u 2. potrošio na pitanja o Darwinu i Bogu,
propitkujući ministrove sumnje u službenu teoriju struke o postanku vrsta. No
bila je to samo uvertira u širu javnu polemiku koja je razotkrila jasniju sliku
o stanju znanstvenog duha u Hrvata. Od svih zanimljivih razmišljanja izdvajam
jedno, meni osobito blisko: Darvinizam je
postao religija! (genetičar Ivan Jurić)
Znao sam da je
samo bilo pitanje vremena kada će netko iz krugova bliskih znanosti ovu
rečenicu konačno izgovoriti naglas. Po meni je to i sasvim logično. Jer ova
službena verzija istine o postanku vrsta odavno je postala ono što niti jedna
znanstvena teorija ne smije biti: DOGMA. To je crta na kojoj prestaje znanost i počinje religija.
Rezolucija Vijeća Europe
A dokle se
došlo u toj dogmatskoj (znanstveno) religijskoj praksi, možda najbolje
svjedoči, ovih dana često spominjana, Rezolucija Vijeća Europe o kreacionizmu,
ideji koja (prema službenom stavu Brisela)
prijeti znanstvenoj stabilnosti europskog obrazovanja. Iz cijelog, poprilično
opširnog teksta izdvajamo sukus poruke o brizi za čuvanjem znanja:
– Parlamentarna skupština Vijeća Europe
zabrinuta je zbog mogućih loših utjecaja širenja kreacionističkih ideja kroz
naše obrazovne sustave i posljedicama na našu demokraciju. Ukoliko ne budemo
oprezni, kreacionizam može postati prijetnja ljudskim pravima, što je ključna
briga Vijeća Europe.
– Svjedoci smo širenja modela
razmišljanja koji dovode u pitanje utvrđeno znanje o prirodi, evoluciji, našem
porijeklu i našem mjestu u svemiru.
– Kreacionizam sadrži mnogo proturječnih
aspekata. Ideja „inteligentnog dizajna”, koja je najnovija, prerađena
verzija kreacionizma, ne poriče određeni stupanj evolucije. Ipak, inteligentni
dizajn na ublaženi način nastoji predstaviti kreacionizam kao znanstveni
pristup, i u tome leži opasnost.
–
Kreacionizam tvrdi da je utemeljen na znanstvenom principu. U
stvarnosti, metode koje kreacionisti koriste spadaju u sljedeće tri kategorije:
čisto dogmatsko uvjeravanje; iskrivljena upotreba znanstvenih citata, ponekad
ilustrirana prekrasnim fotografijama; i potvrda od manje-više poznatih
znanstvenika, od kojih većina nisu stručnjaci za ta područja. Na taj način,
kreacionisti se obraćaju nestručnima i unose sumnju i zabunu u njihove umove.
– Skupština pozdravlja činjenicu da je
27. akademija znanosti država članica Vijeća Europe u lipnju 2006. godine
potpisalo deklaraciju o podučavanju evolucije i poziva one akademije koje to
još nisu učinile, da potpišu tu deklaraciju. (cijeli članak možete pročitati ovdje)
Što je, dakle,
u tome religiozno?
Sadržaj teksta
zvuči doduše poprilično racionalno i teško je u njemu na prvi pogled dokučiti vjersko-religijska
obilježja. No izrečenu tvrdnju o skretanju znanosti u vjeru potkrepljujemo
jednom drugom rezolucijom:
Rezolucija Katoličke crkve
– Kao nikada do sada u svojoj povijesti,
u drugoj polovici XX. stoljeća Crkva se suočava sa snažnim prodorom novih
religioznih pokreta – sekti koji u nekim krajevima predstavljaju ozbiljnu
zapreku za uspješnu evangelizaciju.
– Mnogi religijski pokreti pokušavaju na
jedan nov način sakralizirati bračnu, zajednicu, svakodnevni život, obitelj,
društvo, čitavu prirodu, svemir…
– Ocjenjujući nove religiozne pokrete
pod teološkim i pastoralnim vidom kao pravi izazov Crkvi, kardinali jednodušno
drže da se Crkva mora s njima suočiti s puno evanđeoske ljubavi, ali isto tako
i apostolske hrabrosti. Prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda kardinal
Josef Tomko istaknuo je, s teološke točke gledišta, opasnosti doktrinarnih
smutnji i zabuna koje sa svojim djelovanjem unose novi religiozni pokreti.
– Ova velika opasnost navlastito vreba
iz New agea, iz spiritističkih sekti. Sve to upućuje na to da država, kao
zakoniti čuvar reda i općeg dobra građana, ima pravo i dužnost stanovitog
nadzora nad djelatnošću novih religioznih pokreta. (Zbornik
radova sa znanstvenog simpozija o novim religijskim pokretima, FTI 1997.)
Jesu li ove
dvije rezolucije slične ili samo sukladne, neka ostane svakome na procjenu. U
ovome času čini mi se važnijim razložna argumentacija konačne odluke o potpisu
na ovu prvu. Pritisci Darvinista i dalje rastu, zato je dobro imati zdrave
argumente koji su ZA i PROTIV. Po čemu se ravnati?
Očuvanje
zdravog, razumnog znanstvenog duha u školskim učionicama i sveučilišnim
katedrama nije uopće sporno. Slijedom toga želio bih postaviti dva
zdravo-razumska pitanja:
Kako bi
izgledala znanost kada bi iz nje odstranili kreacioniste – one kojima ideja
inteligentnog dizajna uopće nije bila strana?
Bi li ovu
Rezoluciju Vijeća Europe, kontra kreacionizma, htjeli potpisati Isaac Newton,
Albert Einstejn, Nikola Tesla, William Thomson Kelvin, Galileo Galilei, Nikola
Kopernik, Johannes Kepler, Rene
Descartes, Blaise Pascal…?
Nije možda neki
najbolji kriteriji, ali sigurno olakšava konačnu odluku.
Podijeli na društvenim mrežama