Riječki učenici vrlo zadovoljni nastavom Građanskog odgoja i obrazovanja

Predstavljeni su rezultati dvogodišnjeg istraživanja provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja, koji su pokazali kako učenici vrlo su zadovoljni nastavom.

Grad Rijeka je školske 2016./2017. godine uveo Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) u svoje osnovne škole kao zaseban predmet, odnosno izvannastavnu aktivnost. Time je Rijeka postala prvi grad u Hrvatskoj koji je omogućio svojim učenicima kvalitetno građansko obrazovanje, a provedba cjelokupnog programa u potpunosti se financira iz gradskog proračuna.

Istraživanje je provedeno u suradnji s Centrom za primijenjenu psihologiju Odjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, s ciljem da se potvrde rezultati evaluacije provedene nakon prve godine provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja te na promišljen način pristupi daljnjem razvoju programa.

Učenici nastavu građanskog odgoja ocijenili peticom

Evaluacija se provodila metodom longitudinalnog istraživanja od 2018. do 2020. godine kroz dvije školske godine, a bilo je obuhvaćeno oko 400  učenika svake godine te 404 roditelja, 21 ravnatelj škola i 19 nastavnika – provoditelja programa. Kako je kazala doc. dr. sc. Barbara Kalebić Maglica, predstavnica Centra za primijenjenu psihologiju, istraživanje je pokazalo kako su učenici koji su pohađali Građanski odgoj i obrazovanje vrlo zadovoljni nastavom, ocijenivši nastavu s prosječnom ocjenom 4.53, dakle dodijelivši mu peticu.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako se vrijednost Građanskog odgoja može najbolje opisati kroz nekoliko jednostavnih riječi – razumijevanje, tolerantnost, solidarnost, prijateljstvo i informacija o društvu u kojem živimo.

„To su vrijednosti građanskog odgoja koje je prihvatio velik broj polaznika i nastavnika u osnovnim školama i veseli me što su rezultati dugotrajne i sustavne evaluacije jednako tako izvrsni kao i rezultati evaluacije eksperimentalne godine i pokazuju da smo bili na pravom putu kada smo se odlučili uvesti Građanski odgoj i obrazovanje“, rekao je Obersnel zahvalivši se svima koji su sudjelovali u istraživanju, a posebice učenicima i nastavnicima koji se odlučili učiti i poučavati građanski odgoj i obrazovanje.

Prezentaciji rezultata prisustvovala je Sanda Sušanj, pročelnica Odjela za odgoj i školstvo, koji koordinira aktivnosti vezane uz provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja.

Rezultati evaluacije

Dvogodišnje istraživanje je pokazalo kako učenici u većini slučajeva odabiru pohađati nastavu iz GOO zato jer žele iskusiti nešto drugačije (70 %), kako bi naučili biti bolji građani (66 %) te zato jer im se čini da se obrađuju zanimljive teme (62 %). Veliki broj učenika izrazio želju ili namjeru pohađati GOO i u sljedećoj školskoj godini, iako je upravo provođenje programa u 2020. godini već bilo opterećeno situacijom vezanom uz pandemiju koronavirusa.

Osobno iskustvo učenika nakon sudjelovanja u programu GOO jako je pozitivno. Preko 74 % učenika smatra da se nakon GOO-a može zauzeti za sebe bez da povrijedi drugu osobu, oko 79 % učenika se slaže da nakon GOO može lakše reći „ne“ ako u nečemu ne želi sudjelovati, oko 67 % učenika slaže se da se nakon GOO-a može lakše uživjeti u poziciju druge osobe te se 75 % učenika slaže da nakon GOO-a može lakše izreći ono što misli. Učenici ne samo što prepoznaju pozitivne efekte pohađanja GOO-a na vlastito ponašanje, već je utvrđeno da se pohađanje GOO-a pozitivno odražava i na znanje o relevantnim temama.

„Najnovija istraživanja pokazuju da djeca mogu oblikovati stavove svojih roditelja. Znači, ako djeca steknu neka znanja, počnu razvrstavati smeće, nauče kako se ponašati na društvenim mrežama, kako reagirati prema vršnjacima u kontekstu nasilja, učenici mogu poučavati roditelje da oni rade neke stvari puno drugačije“, kazala je Kalebić Maglica.

Većina roditelja smatra da GOO potiče aktivno sudjelovanje učenika u školi i/ili zajednici (64 %) i kritičko mišljenje (52 %).

Ravnatelji uviđaju važnost GOO-a za razvoj učenika te smatraju da je ovu izvannastavnu aktivnost moguće uklopiti u školski plan i program. Slažu se da će GOO potaknuti kritičko mišljenje kod učenika (61.9 %) te da bi GOO trebao biti obvezan predmet (48.6 %).

Nastavnici koji provode program procjenjuju da su djeca dobro prihvatila provedene aktivnosti, da je način rada primjeren uzrastu djece ta da su Priručnik i Smjernice za provođenje dobro pripremljeni. Također, ostvarenost planiranih ishoda procjenjuju visoko za skoro sve teme te dodatno prepoznaju GOO i za poticanje različitih pozitivnih vještina kod učenika.

Riječki model na postavkama progresivnog društva

Riječki model Građanskog odgoja i obrazovanja koncipiran je na postavkama progresivnog društva građana koji razumiju svoju ulogu u političkim procesima i institucijama s ciljem stvaranja pravednijeg i solidarnijeg okruženja za svih, odnosno, osnovni cilj uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja bio je doprinijeti ostvarenju vizije razvoja informiranog, aktivnog i odgovornog građanstva.

Uvođenje GOO-a u škole tako predstavlja važan iskorak u jačanju društvene i političke participacije građana, poštivanju ljudskih i radničkih prava, osnaživanju međukulturalnog razumijevanja i demokracije, razvoju volonterstva i aktivizma te međuljudskih odnosa i održivog razvoja.

Ova izvannastavna aktivnost provodi se jednom do dva puta tjedno, s fondom sati do 70 sati godišnje. Nastava je iskustvena, terenska i praktična te u središte procesa stavlja učenike i njihov kognitivni, socijalni, psihološki i emocionalni razvoj. Kako je GOO interdisciplinarno područje tako  i učitelji provoditelji dolaze iz različitih struka; profesori, učitelji, pedagozi, povjesničari, psiholozi, filozofi, sociolozi i edukacijski rehabilitatori. Svi učitelji provoditelji prolaze obveznu opsežnu edukaciju koja je za njih besplatna.

GOO u doba pandemije Covid-19

Sredinom ožujka 2020., zbog pandemije korone, donesena je odluka da se u školama privremeno prestaju provoditi izvannastavne aktivnosti koje, poput GOO-a, podrazumijevaju, između ostaloga, terensku nastavu, heterogene skupine i bliske socijalne kontakte.

No, početkom tekuće školske godina prilagodba na ‘novo normalno’ je završila te se započelo s pripremama za nastavak provođenja aktivnosti u školama, na siguran, ali ponešto izmijenjen način.

Priručnici, web stranica, video…

Podsjetimo da su za nastavu GOO-a izrađena dva priručnika: Priručnik „Učenik građanin“ namijenjen učenicima 5-ih i 6-ih razreda te Priručnik „Učenici građani: informirani, aktivni i odgovorni“ za učenike sedmih i osmih razreda.

Također je izrađen i video Građanski odgoj i obrazovanje u Rijeci – YouTube te stranica www.gradanskiodgoj.rijeka.hr na kojoj se nalaze sve nastavne teme iz oba tiskana priručnika, ali i niz drugih informacija o Građanskom odgoju i obrazovanju, kao i primjeri rada iz same prakse u školama.

Svi materijali besplatni su za učenike i učitelje, a prevedeni su i na talijanski jezik.

Grad Rijeka uložio je do sada u implementaciju GOO-a i popratne aktivnosti na edukacije učitelja, izradu i tisak materijala za učenike i učitelje, honorare učitelja provoditelja GOO-a, promotivne materijale, istraživanje uspješnosti programa i provedbe uložio ukupno 1.795.149,83 kune.

Također, Grad Rijeka je besplatno ustupio sve materijale za provedbu riječkog modela Građanskog odgoja i obrazovanja školama, gradovima i županijama koji su prepoznali njegovu vrijednost i  provode ga na svom području. To su gradovi Pula, Pazin, Umag, Labin, Poreč, Rovinj, Sisak, Osijek i Opatija, zatim Istarska, Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska županija te Osnovna škola Ludina iz Sisačko-moslavačke županije.

Priznanja riječkom modelu GOO-a

Kvalitetu riječkog GOO-a prepoznao je i Središnji koordinacijski odbor akcije Gradovi i općine – prijatelji djece dodijelivši mu nagradu Naj akcije 2017. godine. Iste godine Udruga gradova, u sklopu dodjele priznanja pod nazivom INpuls, proglasila je „riječki model” najboljim u kategoriji „Grad građana”.

U 2018. godini Europska komisija objavila je analizu politika obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja u zemljama članicama EU-a, a u dijelu analize koji se bavi Hrvatskom posebno je istaknut „riječki model“ GOO-a. Hrvatski pravni centar i Udruga gradova, izradili su Indeks „Gradovi za jednakost” namijenjen gradovima koji žele unaprijediti svoju praksu u području promicanja jednakosti. Grad Rijeka je za svoj model GOO-a tako 2019. godine dobitnik nagrade „Gradovi za jednakost“ kao najbolje ocijenjen grad za osobito istaknutu praksu u tom području.