Riječko gospodarstvo među vodećima u Hrvatskoj

Privatno poslovanje

„Javno se uvriježila pretpostavka kako Rijeka stagnira, kako zaostaje za
drugim gradovima u RH, i to je tema koja se vrlo često koristi u
dnevno-političke svrhe, a o tome je puno govora bilo i tijekom zadnje kampanje
za lokalne izbore“, ustvrdio je Obersnel te dodao kako je Rijeka na temelju
relevantnih podataka službenih institucija kao što su Financijska agencija
(FINA), nakon Zagreba vodeći grad u Republici Hrvatskoj prema ekonomskim
pokazateljima.

Najzanimljiviji podaci ekonomsko-financijskog poslovanja
poduzetnika prijavljenih u Gradu Rijeci pokazuju godišnji rast broja
poduzetnika, broja zaposlenih i ukupnih prihoda, a profit riječkih
gospodarstvenika u 2016. pratio je stopu rasta od 60% u odnosu na prethodnu
godinu. Za usporedbu, u gradu Splitu, koji ima pedesetak tisuća stanovnika više
i gotovo dvostruko veći administrativni teritorij od Rijeke, ostvareni profit
poduzetnika gotovo je četiri puta manji. Rast zaposlenosti u privatnim tvrtkama
s prijavljenim sjedištem u Rijeci u istoj je godini iznosio 4%, a prema
podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukupan broj radnika u
privatnom sektoru za 2016. iznosi 62445 osoba. Prema pokazatelju novostvorene
vrijednosti, prihodu od prodaje dobara i usluga umanjenom za troškove inputa,
riječki su poduzetnici u pretprošloj godini ostvarili 4.5 milijardi kuna.

Rijeka visoko kotira i kada se uzmu u obzir pokazatelji uspješnosti
poslovanja poduzetnika kao što su produktivnost (stopa profita po radniku) koja
u prosjeku iznosi 25.942 kune, ekonomičnost (odnos ukupnih prihoda i rashoda)
s omjerom od 105.34% te rentabilnost (odnos profita po uloženom vlastitom
kapitalu) koja bilježi stopu od 10.65%. Ove tri statistike pokazuju rast u
2016. godini, a riječki poduzetnici u konkurenciji poduzetnika većih gradova
prema prva dva kriterija zaostaju samo za zagrebačkima, dok su, što se tiče
rentabilnosti, na vrhu sa gotovo dvostrukom uspješnosti u odnosu na državni
prosjek.

Kao važan podatak Obersnel je istaknuo i pad broja nezaposlenih koji prema
službenim podacima Regionalnog ureda Rijeka pri Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje u 2017. godini doseže brojku od 4619 nezaposlenih osoba u Gradu
Rijeci. Grad ovdje slijedi državni trend pada broja prijavljenih na HZZ, pa
tako stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 7% za prethodnu godinu, a za
stopu nezaposlenosti osoba u dobi od 15 do 29 godina izračunat je podatak od
5%. Usporedbe radi, u Republici Hrvatskoj omjer nezaposlenih u odnosu na radno
sposobne jest 11 posto.

Obersnel je spomenuo i dvije velike investicije privatnika na području
Rijeke, pa je tako JTH Grupa iz Češke projicirala vrijednost radova na
turističkom resoru Costabella na 50 milijuna eura, a tvrtka Spar Hrvatska
trebala bi uložiti 53 milijuna eura u tri lokacije svog trgovačkog lanca, od
kojih će ona na Rujevici biti otvorena za dva tjedna. Premda iz riječkog
primjera to nije vidljivo, nezadovoljavajući rast nacionalnog BDP-a u zadnjem
kvartalu Obersnel je ocijenio kao rezultat nedovoljnih aktivnosti Vlade
Republike Hrvatske na provođenju reformi te nedovoljnih povlačenja sredstava iz
EU fondova na kojeg utječe i složena birokratska procedura organa Unije.

Javna ulaganja

Što se tiče velikih infrastrukturnih projekata u riječki prometni pravac
kojima rukovode državna poduzeća na području Grada Rijeke i riječke urbane
aglomeracije, Obersnel je izdvojio izgradnju Zapadnog lučkog terminala
(vrijednost investicije 70.6 milijuna eura), završeni terminal Škrljevo (46.7
milijuna eura) te nadogradnju željezničke infrastrukture luke Rijeka (33.7
milijuna eura). Ukupna vrijednost svih ovih investicija u tijeku iznosi 250
milijuna eura, a od toga je 109.7 milijuna eura sufinancirano iz sredstava
Europske unije preko Instrumenta CEF.

Od projekata Grada i gradskih poduzeća sufinanciranim sredstvima iz
europskih fondova, Obersnel je naveo kako se iščekuje pozitivno rješenje za
projekt izgradnje kanalizacijske i vodovodne mreže u Rijeci i okolnim općinama
u vrijednosti od 237 milijuna eura. Za ovaj projekt, kojemu su nositelji
Vodovod i kanalizacija te Grad Rijeka, iz europskih je sredstava izdvojeno
preko 200 milijuna eura, dok će ostatak pokriti domaća izdvajanja. Novi
proizvodni park na području bivše tvornice Torpedo, energetska obnova objekata
javne namjene te obnova broda Galeb i Palače Šećerane, investicijski su
projekti koji su također potpomognuti europskim novcem, a njihova ukupna
vrijednost iznosi 28 milijuna eura.

Što se tiče Urbane aglomeracije Rijeka, ističu se četiri kapitalna projekta
ukupne vrijednosti 59.17 milijuna eura. U okviru Operativnog programa
„Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Europskog fonda za regionalni razvoj
osigurana su sredstva kojima će se sufinancirati izgradnja novog inkubatora za
kreativne industrije u bivšoj Energani Hartere (5 milijuna eura), obnova
toplinarstva u Rijeci (23.7 milijuna eura), obnova voznog parka Autotroleja
(8.85 milijuna eura) te izgradnja Dječje kuće u Ciglenom objektu i Gradske
knjižnice u T-objektu (21.6 milijuna eura).

U Rijeku se ulaže i kada je u pitanju cestovna infrastruktura: u proteklih
su godinu dana započeti radovi na cestama i javnim površinama za koje je Grad
iz proračuna izdvojio više od 16 milijuna kuna, a u narednom periodu Grad će
sudjelovati sa 40 milijuna kuna u opsežnoj rekonstrukciji Krešimirove i
Adamićeve ulice te izgradnji tri rotora, a još 50 milijuna kuna investirat će
ViK i Hrvatske ceste. HC bi, prema obećanju resornog ministra Olega Butkovića,
za izgradnju državne ceste D-403 do kraja godine trebao raspisati natječaj u
vrijednosti od pola milijarde kuna.

Gradonačelnik je usporedio i nefinancijsku imovinu najvećih hrvatskih
gradova te zaključio kako prema podacima Državnog ureda za reviziju Grad Rijeka
u ovoj stavki posjeduje oko 6.7 milijardi kuna, što je više od Grada Splita,
dok se procjena nefinancijske imovine Grada Zagreba vrti oko 11 milijardi kuna usprkos
tome što taj grad ima četiri puta više stanovnika od Rijeke.

Turizam, migracije stanovništva i indeks razvijenosti

Iz pokazatelja Turističke zajednice grada Rijeke, u 2017. godini iščitava
se rast dolazaka na području Grada Rijeke od 17% te 27% u odnosu na 2016. i
2015. godinu. Kad su u pitanju noćenja, tu se bilježi rast od 28% u odnosu na
2016. godinu, a čak 57% više noćenja zabilježeno je u 2017. godini u usporedbi
s 2015. Podatke o ukupnim turističkim prihodima za 2017. godinu FINA tek treba
objaviti, a od dostupnih podataka Obersnel je napomenuo rast od 10% u 2016.
godini.

Grad Rijeka bilježi pad broja stanovnika u proteklih nekoliko godina, no
vrlo velik broj migranata odlazi u ostale gradove i općine Primorsko-goranske
županije. Budući da prostorna ograničenost Grada onemogućava značajnu
ekspanziju u stanogradnji, Obersnel navodi da je logično da se stanovništvo iz
centra seli na periferiju. Prema podacima koje je iznio gradonačelnik, veliki
udio stanovnika iz okolnih općina i gradova, ponegdje i preko 50%, na dnevnoj
bazi odlazi u Rijeku na posao, a u obzir treba uzeti i putujuće studente i
srednjoškolce iz PGŽ-a.

Za kraj, gradonačelnik je obavijestio kako je Grad Rijeka prema indeksu
razvijenosti, temeljenom na Odluci o razvrstavanju jedinice lokalne i
regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti, svrstan u osmu,
najrazvijeniju skupinu jedinica lokalne samouprave, a za izračun ovog indeksa
korišteni su pokazatelji kao što su prosječan dohodak po stanovniku, prosječna
stopa nezaposlenosti i stupanj obrazovanosti stanovništva. Obersnel je
zaključio kako će radi prioritetnijih državnih ulaganja u manje razvijene
sredine Grad Rijeka ubuduće morati izdvajati nešto veći postotak vlastitih
sredstava u planirane projekte.