Riječki Green Talks, kojeg je u suradnji s partnerima
organizirao Hrvatski savjet za zelenu gradnju, obuhvatio je prije svega
predstavljanje nZEB regulative, odnosno Direktive o energetskoj učinkovitosti
zgrada, koja predstavnicima javnog sektora postavlja obvezu da od 2019. godine
sve zgrade javne namjene moraju biti izgrađene po principu gotovo nulte
energije, dok obveza energetske obnove za sve ostale po nZEB principima na
snagu stupa početkom 2021. godine. Također, na simpoziju je bilo riječi o
financiranju energetske obnove zgrada kroz EU, o čemu su govorili predstavnici
Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, dok su predstavnici Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost govorili o iskustvima u provedbi
projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Edukativne radionice održane su uz podršku Grada Rijeke,
inače člana Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, u čije ime je sudionike Green
Talksa pozdravio Marko Filipović zamjenik gradonačelnika Rijeke, najuspješnijeg grada u energetskoj obnovi zgrada u
Hrvatskoj.
Rekordna obnova višestambenih zgrada
„Grad Rijeka snažno se zalaže za ekološki održiv razvoj pa
tako sve svoje projekte planira uzimajući u obzir i energetsku učinkovitost.
Slijedom toga, svi novi objekti koje gradi Grad Rijeka visoko su energetski
učinkoviti, a već tri godine provodimo projekt energetske obnove objekata u
vlasništvu Grada, prvenstveno zgrada osnovnih škola i vrtića, za što su
povučena i značajna sredstva iz EU fondova. Dio zgrada već je obnovljen, dio je
u tijeku, a dio tek predstoji. Riječ je obnovi čak 21 objekta odnosno investiciji
“teškoj” oko 100 milijuna kuna od čega se gotovo 49 milijuna kuna
odnosi na bespovratna sredstva. Iste ciljeve prepoznali su i građani Rijeke što
pokazuje najveći broj
obnova višestambenih zgrada – od ukupno obnovljene 141 zgrade na području
PGŽ-a, čak 91 se nalazi u Rijeci. Od 596 odobrenih prijava na području cijele
Hrvatske u 2017. godini do sada je 123 ugovora potpisano za višestambene zgrade
na području grada Rijeke,“ kazao je dogradonačelnik Filipović.
Problemi u praksi
Predsjednika
Društva arhitekata Rijeka Gordan Resan istaknuo je da se prilikom radova na
obnovi mijenjaju pročelja zgrada, čime se bitno utječe na vizuru grada, prije
svega na arhitektonske autorske radove arhitekata koji su djelovali u prošlom
vremenu. Ističući da se radi o tome kojoj se ne pridaje dovoljno važnosti,
naglasio je kako bi za očuvanje arhitektonskih značajki zgrada bilo poželjno da
investitori kontaktiraju izvornog autora zgrade.
Tajana Jukić Neznanović iz Odjela za gospodarenje imovinom
Grada Rijeke održala je prezentaciju na temu „Energetska obnova objekata grada
Rijeke“, ističući kako se projektirane
uštede toplinske energije, jer će se stvarne uštede znati tek nakon tri godine
korištenja objekata, procjenjuju na visokih 67%.
U sklopu simpozija održan je i okrugli stol na temu „Obnova
zgrada u gradu Rijeci i okolici, Rijeka grad kulture – prilika za arhitekturu.
Glavne teme okruglog stola bile su programi sufinanciranja rekonstrukcije u
svrhu energetske obnove te kako riješiti probleme koji se pojavljuju u praksi.
Edukativne i promotivne prezentacije održale su tvrtke Velux
Hrvatska, Fibran Nord, Tece, Gealan i Mapei Croatia.
Simpozij se održao uz podršku Grada Rijeke, Ministarstva
graditeljstva i prostornoga uređenja RH, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
RH, Hrvatske udruge energetskih certifikatora, Društva arhitekata Rijeka,
Hrvatske komore arhitekata, REA-e Kvarner i Riječke razvojne agencije Porin.
Podijeli na društvenim mrežama