Rijeka obilježava 300 godina od proglašenja Slobodnom kraljevskom lukom

Odlukom cara Karla VI. Rijeka je 1719. godine proglašena
Slobodnom kraljevskom lukom. To je za Rijeku, tadašnje malo lučko središte,
značilo jačanje gospodarskog i prometnog utjecaja te je imalo za posljedicu
stvaranje nove moderne luke u 19. stoljeću i utemeljenje značajnih brodara duge
plovidbe.

Predstavljajući program, u čijoj provedbi sudjeluje niz
institucija, udruga i medija, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je
kako je obilježavanje 300 obljetnice proglašenja Rijeke slobodnom lukom izvrsna
prilika da se više kaže o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti riječke luke.

„Kao što je prije tristo godina ovaj dokument bio poticaj za razvoj riječke
luke, tako vjerujem, unatoč poteškoćama s kojima se susrećemo, činjenica da je
EU prepoznala riječku luku kao jednu od luka smještenih na ishodištima dva od
devet najvažnijih europskih prometnih koridora važan element za daljnji razvoj
luke,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Isto kao što je i prije tri desetljeća razvoj riječke luke
ovisio o izgradnji infrastrukture na obali te prometnoj povezanosti sa zaleđem
prvom izgradnjom Karolinske ceste, a krajem 19. stoljeća i željezničke pruge,
tako i danas budućnost riječke luke zavisi o ulaganju u lučku te prometnu
infrastrukturu.

„Kotač povijesti se vrti i opet imamo tu povijesnu priliku
da zaista postanemo poznata, prepoznata, cijenjena luka unutar europskih i
svjetskih koridora. Nikad se nije više gradilo, nikad nije bilo više optimizma
na prometnom pravcu, a to ponekad bolje prepoznaju svijet i Europa nego mi sami.
Složio bih se sa riječkim gradonačelnikom – pred riječkom lukom je svijetla
budućnost i građani će to vrlo brzo vidjeti“, kazao je ravnatelj Lučke uprave
Rijeka Denis Vukorepa.

Za tri
godine potpuno novi izgled riječke luke

Tako bi do 31. svibnja trebala završiti 200 milijuna eura
vrijedan Rijeka Gateway projekt, budući da bi do tog datuma trebala biti gotova
izgradnja Zagreb Deep See kontejnerskog terminala do faze roh-baua, a početkom
rujna se očekuje i potpisivanje ugovora s budućim koncesionarom terminala, koji
će ga potom urediti prema svojim potrebama. Nova ravničarska pruga, istaknuo je
Vukorepa, gradi se od Zagreba do mađarske granice, dok je dionica od Zagreba do
Rijeke u projektiranju, a za koju godinu potpunom obnovom stara će pruga
postati konkurentna.

„U sljedeće tri godine riječke luka dobit će potpuno novu
dimenziju i izgled, a u nju će se uložiti, pored ovih 200 milijuna eura, novih
200 milijuna eura, koji će biti realizirani u naredne tri godine iz CEF
programa. Interes za Zagreb Deep See kontejnerski terminal je jako dobar, tako
da možemo zamisliti luku kako će izgledati za tri godine – imat ćete ulaz u
grad i riječku luku sa zapada cestom D403 na jedan moderan kontejnerski
terminal, a s istoka cestom D404“, kazao je Vukorepa.

Više o budućnosti riječkog prometno pravca bit će riječi na
svečanoj akademiji u organizaciji Grada Rijeke i Lučke uprave Rijeka, kojoj bi
trebao prisustvovati i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Davor
Butković, kao i na okrugom stolu u organizaciji Novog lista posvećenom
potencijalima riječke luke.

Znanstveni skup,
okrugli stol, predavanja i izložbe

Prošlosti će pak biti okrenuti znanstveni skup, okrugli
stol, tri predavanja te tri izložbe.

Kako je istaknula dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci
Ines Srdoč-Konestra, akademska zajednica, odnosno predstavnici Filozofskog i
Pravnog fakulteta, Državni arhiv u Rijeci te Zavod za povijesne i društvene
znanosti HAZU u Rijeci će kroz okrugli stol „Istraživački potencijal arhivskoga
gradiva o Rijeci 18. stoljeća“ potaknuti sustavno istraživanje povijesti Rijeke
utemeljeno na arhivskoj građi. „Želja nam da je radove dogodine, u sklopu
projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, koja se odvija pod krilaticom
‘Luka različitosti“, prezentirati kao neku vrstu zbornika koja bi doprinijela
cjelini EPK s jednim povijesnim aspektom“, kazala je Srdoč-Konestra.

Uz okrugli stol, a u organizaciji Državnog arhiva u Rijeci
postavit će se izložba „Arhivski portret grada Rijeke 1719. godine“ na kojoj će
Riječani imati jedinstvenu priliku vidjeti jedini poznati primjerak dokumenta
kojim je Rijeka proglašena Slobodnom kraljevskom lukom, koji se čuva u
Zemaljskog arhiva Štajerske u Grazu. Kako je kazao ravnatelj Državnog arhiva u
Rijeci Goran Crnković, pored tog privilegija, javnosti će biti podastrijeti i
najvažniji dokumenti tog razdoblja, a građanima će zasigurno najzanimljiviji
biti zemljovidi i crteži Rijeke, koje javnost rijetko ili čak nikada nije imala
priliku vidjeti.

Izložbu pod nazivom „Od malog porta do prekooceanske luke“ priprema
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja s eksponatima iz fundusa muzeja.
Ravnateljica Nikolina Radić Štivić istaknula je kako će na izložbi kustosa
Nikše Mendesa javnost priliku po prvi put vidjeti nedavno restauriran plan
riječke luke sa sidrištima iz 1843. godine, kao i plan iz 1842. godine koji
predstavlja jedan od najstarijih nacrta koji se nalazi u muzejskoj zbirci.

Na postamentima na Korzu će u organizaciji Muzeja grada
Rijeke biti postavljena izložba „Riječka luka – pregled povijesnog razvoja
povodom 300. obljetnice slobodne luke Rijeka“. Kustosica Rafaela Ban prikazat
će poveznice grada sa svojom lukom kroz čak dvije tisuće godina riječke
povijesti.

Prof.dr.sc. Željko Bartulović Bartulović s Pravnog fakulteta
u Rijeci održat će predavanje „Državni i pravni aspekti akta o proglašenju
Rijeke slobodnom lukom“, dok će u organizaciji Muzeja grada Rijeke Nenad Labus
održati predavanje „Počeci Slobodne luke Rijeka u 1719. godini“.

„Labus će upozoriti Riječane na tragove koji podsjećaju na taj
veliki događaj od prije tristo godina koje možemo vidjeti na riječkim ulicama,
a vrlo često prolazimo pored njih a da ih nismo svjesni. Primjerice, jedan od
njih je lik cara Karla VI. koji se nalazi na ulazu u Stari grad, na Gradskom
tornju, a drugi je piramida, obelisk koji se nalazi na sušačkoj strani grada, a
podsjeća nas na trenutak proglašenja riječke luke slobodnom lukom i na početak
funkcioniranja Karolinske ceste, a koja je ustvari prva poveznica riječke luke
s njegovim zaleđem,“ kazao je Velid Đekić, u ime Muzej grada Rijeke.

Udruga Slobodna država Rijeka i Muzej grada Rijeke organizatori
su znanstvenog skupa „300 godina proglašenja Rijeke slobodnom lukom“, koji će
kroz niz zanimljivih predavanja sudionike voditi kroz povijest izgradnje
riječke luke.

Obilježavanje 300 godina od proglašenja Rijeke Slobodnom
kraljevskom lukom uključuje i dvije besplatne radionice za djecu u Pomorskom i
povijesnom muzeju Hrvatskog primorja te predstavu „I zvijezde štucaju“ autorice
Laure Marchig. Radi se o višejezičnoj predstavi za djecu o gradu koji je uvijek
prihvaćao razlike nastaloj u suradnji sa Zajednicom Srba Rijeka, Osnovnom
Školom „San Nicolò“, Talijanskom Zajednicom Rijeka, te uz potporu Talijanske
drame HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke Gradskog kazališta lutaka Rijeka.

Cjelokupni program dostupan je OVDJE.