Rijeka je početkom ožujka 2021. godine proglašena jednim od Europskih gradova sporta u 2022. godini.

Titulu Europskog grada sporta dodjeljuje organizacija ACES Europe (European Capitals and Cities of Sport Federation) i to temeljem trenutnih sportskih programa, infrastrukture i kapaciteta kojima gradovi raspolažu, čime je ova titula potvrda dosadašnje sportske orijentacije gradova kao i prilika gradu nositelju titule da u godini proglašenja dodatno razvija svoju sportsku orijentaciju.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kazao je kako je Grad Rijeka istaknuo kandidaturu u srpnju 2020. godine i to u kategoriji srednjih gradova od 25.000 do 500.000 stanovnika. Kriteriji za dobivanje titule bili su sportska infrastruktura, programi rekreacije i sporta namijenjeni građanima svih dobi i uzrasta, poticanje na bavljenje sportom, iskustvo organizacije prestižnih međunarodnih sportskih natjecanja, organizacija natjecateljskog sporta i klubova, te financiranje sporta. Kandidatura je prikazala važnost sporta kao sastavnog dijela života Riječana te je kroz sve tražene parametre pokazala da je sport u Rijeci prepoznatljiv s obzirom na kvalitetu, sportsku infrastrukturu i popularnost.

Dorotea-Pešić-Bukovac-Vojko-Obersnel-i-Slaviša-Bradić

Dorotea Peši Bukovac, Vojko Obersnel i Slaviša Bradićcna konferenciji za medije

“Ova titula ne iziskuje dodatne veće financijske izdatke jer se pri odabiru naglasak daje na izgrađenu infrastrukturu i stvaranje uvjeta koji omogućuju da se što više mladih može baviti sportom, a ne toliko na postignute rezultate vrhunskih sportaša. Rijeku je tim povodom posjetila i komisija ACES Europe koja se mogla uvjeriti u sve što je u Rijeci napravljeno”, rekao je Obersnel.

Predsjednica Riječkog sportskog saveza Dorotea Pešić Bukovac kazala je kako će se tijekom 2022. godine, u kojoj će Rijeka biti Europski grad sporta dodatno povećati dostupnost sporta građanima što uključuje poboljšanje postojećih sportskih programa i pokretanje novih. Također, povećati će se mogućnosti  usavršavanja stručnog kadra u sportu kroz trenerske seminare i poticanja zapošljavanja u sportu, a sportski klubovi i sportovi dobit će nove mogućnosti promocije i razvoja kroz sportska natjecanja i manifestacije. U planu je, između ostalog,  održavanje većeg broja međunarodnih sportskih natjecanja i manifestacija koje će u suradnji s Hrvatskim institutom za turizam točno prikazati utjecaj sporta na turističke i ekonomske aspekte razvoja.

Glavni tajnik Riječkog sportskog saveza Slaviša Bradić naglasio je kako je titula veliko priznanje za naš grad, ali i za riječke sportaše te prilika da se postojeći programi još više razviju, a sport još bolje pozicionira u gradu. “Među idejama koje ćemo nastojati realizirati su Sportski radio koji bi sportske vijesti emitirao na tri jezika, hrvatskom, talijanskom i engleskom te svojevrsna Kuća sporta u kojoj bi bili predstavljena povijest sporta u Rijeci”, dodao je Bradić.

Velik broj sportaša, klubova i sportskih disciplina

Kako je u kandidaturi grada navedeno, u Rijeci je registrirano 5529 sportaša i 195 klubova. Osim registriranih, Rijeka trenutno ima i 4590 neregistriranih sportaša dok se preko 2500 osoba, kroz klubove, rekreativno bave sportom. U Rijeci djeluje 400 sportskih ekipa u 49 sportskih disciplina. Kroz Javne potrebe u sportu obuhvaćen je rad  97 sportskih klubova.

Javne potrebe u sportu uključuju i sport osoba s invaliditetom, članova sportskih udruga učlanjenih u Sportski savez osoba s invaliditetom grada Rijeke, te praćenje djelovanja Riječkog sportskog saveza kao krovne sportske udruge u gradu Rijeci, i to kroz aktivnosti sufinanciranja treninga i natjecanja sportaša i rada gradskih saveza, praćenje, podupiranje i stipendiranje vrhunskih i perspektivnih sportaša, funkcioniranje sustava sporta, provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži, studenata i rekreativaca kao i  brojne druge aktivnosti.

Putem Javnih potrebe u sportu Grad Rijeka osigurava i održavanje oko 40-ak tradicionalnih i prigodnih sportskih manifestacija, sudjelovanje na značajnim međunarodnim natjecanjima, praćenje posebnih programa mlađih dobnih kategorija na nastupima u zemlji i inozemstvu, sportske programe u dječjim vrtićima, natjecanje gradske lige školskih sportskih klubova te studentska ligaška i turnirska natjecanja, sportsku rekreaciju građana, razne manifestacije poput festivala sporta i rekreacije na Korzu Homo si teć, jedriličarske regate Fiumanka i slično.

Grad Rijeka, također, financira projekt Rijeka pliva kojim je godišnje obuhvaćeno preko tisuću učenika drugih razreda iz osnovnih škola Grada Rijeke a provodi se od 2008. godine. U suradnji Grada Rijeke, Riječkog sportskog saveza i riječkih osnovnih škola, u svibnju 2017. godine započet je projekt Ri Move koji promiče sport, zdrav život i bavljenje aktivnostima među najmlađima, uključivanje djece u sport, porast njihovih psihofizičkih sposobnosti te stjecanje elementarnih znanja i vještina o sportu. Od 2018. godine u Rijeci djeluje i sportska ambulanta, u kojoj se godišnje besplatno pregleda oko 3.000 registriranih sportaša grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka je za Javne potrebe u spotu u gradskom proračunu za 2020. godinu izdvojio preko 14 milijuna kuna.

Više od 370 milijuna kuna kapitalnih ulaganja u sportske objekte

U kandidaturi za Europski grad sporta bitna su bila i ulaganja u sportsku infrastrukturu. Grad Rijeka brine o preko 40 objekata sporta i tehničke kulture osiguravajući visoke standarde održavanja i opremljenosti u cilju omogućavanja svih potrebnih uvjeta za provedbu programa sporta.

Brojni Riječani danas koriste sportske objekte od kojih su mnogi izgrađeni u proteklih desetak godina: Atletska dvorana Kantrida, Bazeni Kantrida, Boćarski centar Podvežica, Centar Zamet, Dvorana Dinko Lukarić, Dvorana mladosti, Dvorana za borilačke sportove Sušak, Stadion Kantrida, Nogometno igralište Krimeja, Nogometno igralište Robert Komen, Otvoreno igralište Kampus, Sportsko rekreacijski centar Belveder, Sportsko rekreacijski centar Mlaka, Sportsko rekreacijski centar 3. maj, Sportsko-rekreacijski centar Zamet kao i brojne školske i kvartovske sportske terene koji se kontinuirano uređuju. Time se Rijeka nadovezuje na svoju sportsku baštinu i omogućuje nastavak postizanja vrhunskih sportskih rezultata.

Atletska dvorana Kantrida

Atletska dvorana Kantrida

Od 2000. do 2020. godine Grad Rijeka je u izgradnju sportskih objekata uložio više od 370 milijuna kuna, odnosno, čak 13 puta više nego u razdoblju od 1997. do 2000. godine.

S 19 najvažnijih i najvećih sportskih objekata upravlja trgovačko društvo Rijeka sport d.o.o. koje je u 100% vlasništvu Grada Rijeke. Sredstva za upravljanje i održavanje objekata djelomično osigurava TD Rijeka sport kroz vlastitu djelatnost, a preostala potrebna sredstva osiguravaju se Proračunom Grada Rijeke. Za održavanje i izgradnju sportskih objekata u proračunu Grada Rijeke u 2020. godini izdvojeno je više od 53 milijuna kuna.

Promocija sporta kao načina života

Grad Rijeka kontinuirano promovira sport kao način života. Čini to kroz sinergiju sporta i zdravlja, kroz vlastite projekte i programe te kroz projekte i programe koji se realiziraju u suradnji s vanjskim partnerima. Grad Rijeka je od 2013. godine član europske mreže gradova za sport i fizičke aktivnosti (“European Network of Cities for Sport and Physical Activity”), čiji je cilj poticanje fizičke aktivnosti i aktivnog načina života svih članova zajednice prilagođeno starosnoj dobi i mogućnostima. Kao jedan od europskih gradova prijatelja sporta Grad Rijeka aktivno radi na uspostavi zajedničke suradnje i promicanju vrijednosti te razmjeni iskustava vezano za cjeloživotno bavljenje sportom, uz poseban naglasak na poticanje fizičke aktivnosti i aktivnog načina života svih članova zajednice.

Osvojena titula – priznanje Rijeci, ali i ostalim gradovima koji dokazuju svoju sportsku orijentaciju

Sve navedeni pokazatelji vezani uz sport i sportske aktivnosti Rijeka je prikazala u svojoj kandidaturi za Europski grad sporta 2022.

ACES Europe, koja je Rijeci dodijelila ovu titulu prema prijavljenoj kandidaturi, neprofitna je organizacija smještena u Bruxellesu. Ona svake godine dodjeljuje sljedeća priznanja: Svjetska prijestolnica sporta, Europska prijestolnica sporta te titule Europske regije, otoka, zajednice i grada sporta. U kategorijama Svjetska prijestolnica sporta, Europska regija sporta i Europska prijestolnica sporta svake godine proglašava se po jedan nositelj titule, a u ostalim kategorijama proglašava se više titulara. Titule se dodjeljuju prema načelima odgovornosti i etike, poboljšanje kvalitete života, psihofizičkog blagostanja i potpune integracije unutar zajednice.