Ljubo Kuntarić (foto: V. Đekić)
Odgovor
na to pitanje vuče nas u krilo priče o riječkom VIS-u Sonori. Uz dobre svirke i
posjećene nastupe sastava tijekom 60-tih, kada je djelovao, same po sebi
dovoljne za smještaj u gornji dom gradskih „električara“, jedna radna epizoda
Sonora čita se iz vizure cijele riječke rock-scene kao neobično značajan datum.
Sonori su potpisnici prvog diskografskog zapisa riječkog rocka. Glavna zvijezda
tog izdanja je skladba Fešta na palubi. Njezin je glazbeni autor Ljuboslav
Kuntarić Ljubo, u to doba već cijenjen skladatelj zabavnih melodija s
liburnijskog prostora, a tekst potpisuje Blanka Chudoba. Sonorima je stigla s
Kuntarićeva skladateljskog stola da bi je premijerno izveli na festivalu
Melodije Kvarnera 65. Prema festivalskim uzusima, kompozitor nije odlučivao tko
će izvoditi njegovu temu, nego organizator festivala, tragom čega je skladba
završila u rukama Sonora.
Zbog
zauzetosti drugim obvezama – Kuntarić je kruh svagdanji u to doba zasluživao
radeći kao građevinski inženjer – aranžerskog dijela posla prihvatio se
gitarist Sonora Damir Kopajtić. On možda nije imao formalno glazbeno obrazovanje, ali je, zahvaljujući ocu koji je svirao
u Trsatskoj glazbi, uglednoj gradskoj „limenoj“ bandi, s glazbom živio od malih
nogu, što znači bio u grupi notno najpotkovaniji. Mnogi su ga držali i
glazbenim srcem Sonora. Primjer koji bi potkrijepio takav status? Kada je s
bubnjarom Galetovićem noću osluškivao program Radio Luxembourga da bi u
repertoar Sonora uključili najnovije strane uspješnice, Galetović je bio
zadužen za skidanje teksta, a Kopajtić je, poput profesionalca, pisao na papir
akorde onoga što je čuo. S Feštom na palubi u rukama, njezin je prvotni ritam aranžerski
ubrzao, ucijepio mu notu žestine,
prerađujući temu u ono što se naziva surf rockom.
Poslušajte: Sonori – Festa na palubi
Kuntarić
je dan prije javne izvedbe došao na probu i našao se mrvu iznenađen, ali mu se
nov, moderniji ritam dopao. Prisjeća se i danas: „Dečki su to dobro napravili!“ Glazbenom face liftingu vlastitog
materijala dao je zeleno svjetlo.
Prvi
učinak? Nakon festivalskih izvedbi 19. i 20. svibnja u dvorani kina Neboder, treća
nagrada publike. Budi rečeno i to kako je drugu večer snimala RTV Zagreb, a
snimka se u večernjim satima dan potom, 21. svibnja, našla u programu Jugoslavenske
televizije, iz čega valja zaključiti kako je Fešta na palubi postala prva
televizijski emitirana skladba riječkog rocka. Sljedeći učinak? Stigao je poziv
za snimanje iz Jugotona. To u praksi znači da su dečki – Damir Kopajtić (solo
gitara), Milan Marčan (ritam gitara), Davor Plešković (bas), Ratko Galetović
(bubnjevi) – snimili u Radio Rijeci instrumentalni dio skladbe, sa slušalicama
na ušima, ne vidjevši snimatelja Izidora Čubranića
iza studijskog stakla. Sugestijama je pripomogao glazbeni urednik Radio Rijeke,
Nikola Kobetić. Prema uzusima vremena, skladbu su snimili dva puta, pa izabrali kvalitetniji zapis. Potom je na scenu stupio
pjevač Šuster, ali ne u Rijeci, nego u Zagrebu, gdje se zaputio u Jugotonov
studij, da bi snimci naknadno pridodao vokalni dio.
Fešta
na palubi objavljena je početkom srpnja 1965. na Jugotonovu EP-iju Zvuci
domovine, s još tri tuđe nerockerske teme. Upućuje li naziv izdanja kako je ono
bilo izvorno namijenjeno našim ljudima na radu izvan domaje? Bilo kako bilo,
već sredinom veljače sljedeće godine objavljena je ponovo, na EP-ju Melodije
Kvarnera 65. Slušajući snimak gotovo pet desetljeća potom, godine 2011, ostaje
neshvatljiv podatak kako Sonori svoju jedinu skladbu kojoj su bili originalan
izvođač, poslije Melodija Kvarnera, na standardnim gradskim i ostalim
plesnjacima, nisu nikad izvodili.
Fešta na palubi nije bila početak Kuntarićeva
očijukanja s rockom. Već na prethodnom festivalu, MIK-u 64, što znači prvom MIK-u
uopće, Kuntarić je surađivao s pjevačicom Višnjom Korbar, što je ujedno značilo
suradnju s premijernim rock-sastavom Jugoslavije, riječkim Uraganima. Dečki iz
tog sastava bili su zaduženi za instrumentalnu pratnju vokalistice u
Kuntarićevoj skladbi Plavi twist. Da je sve ispalo kako treba, potvrđuje druga
nagrada publike Plavom twistu. Povrh toga, Kuntarić se 1981, u suradnji s još
nekim riječkim glazbenicima, prihvatio skladanja rock-opere Karolina Riječka, u
sklopu repertoara tadašnjega Narodnog kazališta Ivana Zajca.
G.
Kuntariću, ako su doista tako umni kako se to za njih tvrdi, sveci Vam neće
zamjeriti na rocku. Mi, zemni ljudi, još manje!
Podijeli na društvenim mrežama