PGZ

Na temelju izvješća o
stanju sigurnosti u Dini, skupština je jednoglasno zaključila da
„postoji realna ugroza za zdravlje i život ljudi zbog prisustva opasnog i
otrovnog otpada koji se nalazi izvan kontrole operatera Dine.“ U
zakljkučcima je naglašeno da je županija uključena u taj problem, ali i
da je Dina privatna tvrtka te da su za nadzor i praćenje stanja u
postrojenjima nadležna državna tijela i inspekcijske službe.

Procjenjeno je da bi u slučaju akcidenta u postrojenjima Dine
mogle nastupiti teške posljedice za stanovništvo, okoliš i materijalna
dobra, pa će županija financijski poduprijeti angažiranje vatrogasnih
postrojbi, uspostavu dežurstava radi obilaska pogona i nadzora nad
spremnicima tehničkih plinova i cjevovoda.

Osim toga, županija će osigurati 240.000 kuna za rad mjerne
stanice zadužene za monitoring kakvoće zraka u okruženju Dine, kao i
dodatna sredstva Vatrogasnoj zajednici Primorsko-goranske županije.

Vjerovnicima Diokija sa skupštine je upućen zahtjev da se
ponašaju društveno odgovorno te da razriješe predstečajnu nagodbu tako
da omoguće nastavak djelatnosti Dine.

U višesatnoj raspravi vijećnici su postavljali pitanja o
nadležnosti i o načinu zbrinjavanja, cijeni postupka, tražili odgovore
na pitanja tko je kriv za stanje u Dini, tko je što propustio učiniti i
tko treba rješiti problem.

Predsjednik Uprave Dine Fabio Giacometti obećao je da će ponovno
uputiti Ministarstvu zaštite okoliša zahtjev za sanaciju opasnih
kemikalija, a predstavnik tog ministarstva Hrvoje Buljan rekao je da se
osobno obvezuje da će poduzeti sve mjere prema zakonu o zaštiti okoliša,
napomenuvši da bi u zahtjevu trebalo navesti sve opasne tvari koje
treba zbrinuti.

Naime, Giacometti je tijekom rasprave rekao da je još u ožujku
2013. uputio takav zahtjev, a Buljan da je, nakon primitka zahtjeva, iz
Dine bilo zatraženo da se aktivnosti ministarstva stave u mirovanje.

Giacometti je još rekao da kao inženjer, smatra da se klor izvan
Dine ne može zbrinuti, a da je Dina izgubila pravo zbrinjavanja, kao i
ekološku dozvolu.

Pojasnio je da Uprava nije dala zahtjev za povlačenje
predstečajne nagodbe i pokretanje stečaja, jer da je smatrala da ima
potencijalnih kvalitetnih ulagača. Ocijenio je da je Dina žrtva državne
političke igre.

U Dina Petrokemiji proizvodnja je prestala 2011., preostalih
50-ak radnika 30 mjeseci ne prima plaću, a u spremnicima se nalaze
velike količine opasnih tvari, prije svega klora. Pokrenut je postupak
predstečajne nagodbe, a prema riječima Giacomettija, britanski fond
Devon, iza kojeg stoji državna naftna kompanija iz Kazahstana, još je
zainteresiran za ulaganja u tvrtku. Dina petrokemija dio je Dioki grupe,
koja je, pak, u stečaju

Iz MUP-a su na skupštini izvijestili da situacija u Dini više
nije nimalo benigna, da ophodnje policije i vatrogasaca više nisu
dovoljne, da angažirani zaštitari ne mogu nadzirati sav prostor Dine te
da je to ministarstvo pripravno surađivati na rješavanju problema.

Načelnica Omišlja Mirela Ahmetović je pozvala na provedbu
potrebnih mjera, a povjerenik Sindikata radnika Dine Predrag Mihaljević u
pismu je ocijenio da su mjerodavne službe odavno trebale intervenirati,
a račun ispostaviti vlasniku.

Sudionici rasprave navodili su da država, ako postoji realna
opasnost za građane, može odmah reagirati, ukazivali su da Dioki
mjesecima nije reagirao na dobivene ponude ulagača, Neki smatraju da bi
ili bivši vlasnik ili Hypo banka kao najveći vjerovnik Dine svojim
novcem mogli zbrinuti opasne kemikalije, a neki da će se u slučaju Dine
teško „poklopiti“ interesi mogućih ulagača, vjerovnika-banaka i
države.