Sljedeća godina ključna za riječku kulturu

Šarar je istaknuo kako je Odjel za kulturu na raspolaganje
dobio najveći proračun od svih gradskih odjela za 2019. godinu, nakon što je na
posljednjoj
sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke izglasan njegov najvažniji godišnji akt.
Taj će proračun iznositi 298 milijuna kuna, budući da iduća godina predstavlja
krucijalno razdoblje kada je u pitanju završavanje radova na infrastrukturnim
objektima koji će zauzeti centralno mjesto riječkog projekta Europske
prijestolnice kulture 2020. godine. To dokazuje i činjenica da se čak 159
milijuna kuna odnosi na kapitalna ulaganja u europske projekte rekonstrukcije
Palače Šećerane i motornog broda Galeb (službenog naziva „Turistička
valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“) te
„Revitalizaciju kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt”, kojim će se ovi objekti
prenamijeniti i postati Dječja
kuća, odnosno sjedište
nove Gradske knjižnice.

Uskoro početak radova na Dječjoj kući

Pročelnik je naveo kako sve aktivnosti idu u svom
predviđenom roku, što uključuje projekte i radove koji trebaju tek krenuti.
Obnovljeni Palača Šećerane i brod Galeb svoje otvorenje trebali bi dočekati do
sredine 2020. godine. Dok će izvođač radova na brodu Galeb biti poznat u
veljači, idućeg mjeseca trebao bi biti potpisan ugovor s izvođačem radova na
Dječjoj kući, čije je otvorenje zakazano za osamnaest mjeseci. Osvrćući se na
reakcije Gradskog vijeća o tijeku projekta revitalizacije Benčića, Šarar je
kazao kako je riječ o specifičnoj vrsti europskog projekta koji je zahtijevao
višestruku komunikaciju i razmjenu papirologije s Ministarstvom kulture i
SAFU-om, no dodao kako je to prvi projekt u Hrvatskoj u sklopu Urbane aglomeracije
koji je uspješno prošao kompletnu proceduru.

„Uz europska sredstva od 68
milijuna kuna za obnovu Palače i Galeba, 68 milijuna kuna za Dječju kući i
Knjižnicu, kao i sufinanciranja državnih ministarstava, riječ je o 150 milijuna
kuna povučenih za ova dva projekta koja nisu iz gradskog proračuna“, rekao je
pročelnik Šarar. Sveukupno, radi se o više od 40 milijuna eura uloženih u
kulturnu infrastrukturu koja uključuje već otvorene Muzej moderne i suvremene
umjetnosti i RiHub te predviđenih 30 milijuna eura za programski dio projekta
Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Smjernice kulturnog razvoja grada

Također, osim navedena dva velika
projekta, Odjel za kulturu u idućoj će godini provoditi još četiri europska
projekta: „Forget Heritage“, „5. ansambl“, „Kultura u centru – Žiroskop“ te
„Povežimo se baštinom“.

Šarar je sumirao proteklu godinu izrazivši zadovoljstvo
započetim radovima, održanim kulturnim programom „Ljeto u prijestolnici“,
pozitivnim europskim izvještajem o dosadašnjem tijeku projekta EPK te
otvaranjem ustanove Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, za koju je iskazao
optimizam navodeći kako će se moći financirati na načine na koji to dosad nije
bilo moguće. Ističući kako 2020. godina označava završetak ciklusa Strategije
kulturnog razvitka grada i ciklusa kompletnog projekta EPK, Šarar je zaključio
kako će Odjel za kulturu u iduće dvije godine donijeti novi planski dokument
koji će definirati smjernice kulturnog razvoja grada, ali i olakšati kreiranje
i provedbu budućih projekata s obzirom da Europska unija vlastite strategije,
politike i mogućnosti financiranja donosi za identično vremensko razdoblje.