Svijet se mijenja. Ili se mi mijenjamo?
Što se u stvari dešava u našoj okolini, a mi pod utjecajem vijesti iz medija,
napumpanih ispirača mozga ne vidimo dalje od nosa? Napravimo kratku analizu.
Italija:
Naši prekomorski susjedi ove su godine
živjeli prilično dramatično. Snižen im je kreditni rejting, (djeluje poznato?)
, centralna
banka priopćila je javnosti da je javni dug države dostigao najveću brojku do
sada od preko dva trilijuna eura, odnosno da precizno izračunamo, talijanski
javni dug se u listopadu povećao na 2.015 trilijuna eura (USD 2.64 trilijuna)
sa 1.995 trilijuna eura u rujnu. Ova brojka pokazuje povećanje od 3.7% u odnosu
na siječanj lijepe naše 2012. godine. Ako
bi radili usporedbu s nama i tražili neke poveznice, Italija je počela osjećati
recesiju nakon što se njena privreda smanjila za 0.2% u trećem kvartalu 2011.
godine i 0.7% u četvrtom kvartalu 2011. godine. I što sad Vlada nudi kao
rješenje ? Pa nudi pametna pravila da bi se povećao rast, stvorila radna mjesta
te da bi zajedničko tržište funkcioniralo, štogod to značilo. Već
smo pisali o pravilima koja je Italija uvela prije godinu dana, novim porezima,
terećenjem bogatih i slično. I što se desilo? Bogati su se preselili u druge
zemlje sa svojim kapitalom našli druga, jeftinija tržišta i gotovo.
Industrijska proizvodnja pala je u zadnjih 30 dana za 1%,
vrijednost dionica tri najjače talijanske banke pala je samo u jedan dan za 5%,
program štednje o kojem pričaju talijani već tri godine ne donosi baš ništa
dobro. Kako to izgleda za obične ljude? Pa tri od deset Talijana se nalaze na
ivici da padnu ispod granica siromaštva, više od pola talijanskih familija
preživljava sa manje od 2.000 eura po domaćinstvu.
Slovenija:
Nakon
obećavajućeg uzleta, privatizacije, dobrih šansi za veliki uzgon naprijed i
fantje slovenci su malo potegli ručnu. Trenutno se spominju kao moguća šesta
zemlja koja će trebati financijsku pripomoć velikog europskog kišobrana. Prije
nepunih osam godina Slovenija je bila fenomenalno pripremljena zemlja za
europske integracije, niti jedna zemlja u tranziciji nije imala takve šanse za
uspjeh, no kako to davno reče velepoštovani meštar Gundulić, kolo sreće se
okreće. A možda to i nije bila sreća već dobro smišljen proces formiranja
dužničkog ropskog odnosa? No, nećemo ulaziti u analize, danas samo iznosimo
činjenice, rekli bi fakte. Dakle, gdje su fantje danas, na kraju lijepe godine
pune padova? Vlada govori o štednji, novim mjerama štednje, jakim mjerama
štednje, jačim nego do sad, uštedama u plaćama, državnim troškovima, sniženju
troškova države, umanjenju, štednji, smanjenju. U međuvremenu smanjen je
kreditni rejting Slovenije, slovenskih banaka, cijena koštanja novca na svjetskom
tržištu je preko 7%
na pozajmice, no ako proguglamo vidjet ćemo da su upozorenja Sloveniji slana
već 2008. godine, kad su veliki slovenski tajkuni morali prodavati svoju
imovinu da bi izbjegli propast. Prema analizama Europe od svih zemalja
centralne i istočne Europe samo će Slovenija, koja se trenutno bori s
bankarskom krizom, ostati u recesiji s očekivanih 1,5% negativnog
rasta u 2013. Ostale zemlje očekuje blagi oporavak. Živi bili, pa vidjeli.
Mađarska:
Kažu naši
prijatelji mađari da se iz njihove blagajne svake godine gubi oko 8.500
milijardi forinti, što bi rečeno u europskoj valuti bilo oko 28,9 milijardi
eura. Birokracija guta oko 2 milijarde forinti, razne državne Agencije troše
600 milijardi forinti, a kamate ih koštaju oko 500 milijardi forinti godišnje.
Nepunih 100 milijardi forinti mađari plaćaju korumpiranu državnu
administraciju, nezaposlenost plaćaju oko 200 milijardi forinti, a samo nebo
zna koliko novaca se iz njihovih kasa odlijeva u strane džepove i odlazi iz zemlje
zauvijek. Rješenje koje nameće Vlada zvuči poznato: štednja, štednja, štedite
drugovi mađari, štedi, smanji trošak, a situacija uvelike podsjeća na
Sloveniju, studenti na ulicama, policajci sa palicama.
Ostalo:
Treba li ići
dalje? Analizirati i druge zemlje u našem okruženju? Možemo, no bojim se da
ćemo samo ponavljati scenarij koje je već viđen u svakoj od ovih zemalja.
Uvucimo malo glavu među papire, pa pokušajmo utvrditi stanje stvari koliko god
nam se ne svidjelo. Razbacivali smo se milijardama eura, spominjali lude
milijarde kao da su to bomboni, no jesmo li svjesni koliki je to dug ? Da
vidimo.
Koliki je
svjetski dug? Sudeći prema kalkulatorima koji su dostupni na webu svjetski dug
u eurima iznosi 38. 022, 980, 880, 519, 21 euro
i dok ste vi pročitali ovaj tekst povećao se za novih 100.000 eura. U
kunama bilo bi to 355.571.522,613,524, 94 kuna. I dok ste čitali ovaj tekst povećao
se za novih 750.000 kuna. Usporedbe radi, prije samo deset godina ovaj dug je
bio dvostruko manji.
Očito je samo
jedno, nalazimo se usred najveće ekonomske krize ikad zabilježene na ovoj
planeti. Ima li spasa? Dobro pitanje. Svjetske ekonomske elite oduvijek su
imale primat u vođenju ekonomije. Od vremena Velike Britanije, preko SAD, pa
udruživanja u skupinu G-20, oduvijek se svijet dijelio na one koji imaju i one
koji nemaju, pa im oni koji imaju nešto sitno daju. E sad su oni koji nemaju
postali dio svijeta ovih koji imaju, te ne postoji više jasna podjela svijeta.
Posljedica je ulazak u tzv G-zero svijet gdje niti jedna zemlja nema više
prevladavajući utjecaj u svjetskoj ekonomiji. Sile kao što su Kina i ostala
tržišta u nastanku brže se oporavljaju jer nisu bili toliko pod utjecajem i
postavlja se logičko pitanje. Koja će valuta u budućnosti biti primarna?
Zasigurno ona valuta čije tržište bude najutjecajnije u svjetskom gospodarstvu.
Koliko šanse za preuzimanje vodećeg ima euro? Ili dolar? I koliko šanse za
opstanak ima ovaj MMF kojeg poznajemo? I valute i MMF moraju se promijeniti i
korigirati svoj način rada, u suprotnom ih neće biti. Pravilan način izbora
tečajne politike zasigurno je jedna mala nit vodilja koja će nam pokazati
svjetlo na kraju tunela. Dakle, dolar, USD samom činjenicom da je nacionalna
valuta polako gubi tlo pod nogama. Jedna od teorija nam kaže da ukoliko se
nacionalna valuta koristi i kao međunarodna valuta može doći do konflikata
ciljeva između kratkoročnih nacionalnih i dugoročnih međunarodnih interesa.
Svjedoci smo slabe likvidnosti dolara, što očito pokazuje potrebu za dodatnim
jačanjem, no opet se sve svodi na jednu riječ, koju smo već davno apsolvirali:
štednja, štednja, štednja.
Koliko je dug
izražen u grafici? Pa koristiti ću nešto svima nama dobro poznato, paletu punu
novca. Zamislite jednu paletu novca na kojoj se nalazi 100 milijuna eura. Jedan
šleper nosi 20 takvih paleta, dakle 2 milijarde eura. E sad zamislite 13
usporednih kolona šlepera koji jedan iza drugog voze u liniji od 3 kilometara. Ne možete zamisliti? Dobro, priložio sam i malu sliku
radi lakše vizualizacije. Ali to nije sve. Nije to kompletan svjetski dug. To
je tek dug pet europskih zemalja i to samo prema 13 najvećih banaka. Uživajte u
pogledu:
Podijeli na društvenim mrežama