Srpanj donosi niz predavanja o riječkoj obali, povijesti, Jadranu i kršu

Među dvije uvale, od Preluka do Martinšćice, rivijera je kakve nema nigdje na svijetu. Od 1. do 14.  srpnja očekuje nas veliki festival koji poziva na njeno istraživanje čiji program možete istražiti na poveznici. Uz niz vođenih šetnji i obilazaka, radionice, izložbi i događanja, manifestacija donosi i ciklus predavanja. Ulaz na predavanje je slobodan, a prijave nisu potrebne.

Veliki sisavci Jadrana

Jelena Basta, predsjednica Instituta Plavi svijet, upoznat će nas s osnovama biologije i ekologije kitova i dupina, kao i prilagodbama i načinu života ovih veličanstvenih vrsta Jadrana. U drugom dijelu predavanja predstavit će se Jadranski projekt Dupin – dugoročno istraživanje uz pregled metoda i tehnika s ciljem utvrđivanja glavnih prijetnji dupinima. Završni dio posvećen je prijetnjama s kojima su suočeni te jednostavnim pravilima ponašanja na moru u njihovoj blizini. Predavanje će se održati u četvrtak 4. srpnja od 19 do 20 sati, u zgradi exIvex na adresi Delta 5, a ulaz je slobodan.

Petrolejska luka – industrijskom zonom protiv riječke rivijere

Predavanje Velida Đekića opozit je onom Instituta Plavi svijet. Obalnomorska pozitiva u njemu se povlači pred obalnomorskom negativom. Riječ je o Petrolejskoj luci, jednom od objekata koji Riječanima oduzimaju pristup moru već 140 godina. Time oduzimaju i uporište za korištenje pojma riječka rivijera. Izgrađena za potrebe mađarskih rafinerija, a najviše za Rafineriju Rijeka, Petrolejska luka i danas je zabranjena zona. S njom povezane riječke industrije više nema, ali lučki rat s gradskim stanovnicima ostaje trajna kategorija. Predavanje će se održati u četvrtak 4. srpnja od 20 do 21 sat, u zgradi exIvex na adresi Delta 5, a ulaz je slobodan.

Razgovor o Trstu, Kopru i Rijeci

Na psećoj plaži s pogledom na Brajdicu, održat će se vođeni razgovor s mladim arhitektima, urbanistima i istraživačima koji se bave obalama triju susjednih gradova – Trsta, Kopra i Rijeke. Raspravu o sličnostima, razlikama i budućnostima ovih lučkih gradova sjevernog Jadrana pratit će piknik na kojeg su sudionici pozvani pozvani ponijeti vlastite deke i ležaljke, hranu, igre i rekvizite. Razgovor s kolektivom POP Adriatico iz Trsta, slovenskim istraživaček Martinom Valingerom te predstavnicima udruge Urbani separe, održat će se u petak 5. srpnja od 19 do 21 sat na psećoj plaži.

Riječki slani val – mediteransko poglavlje gradske rock-scene

Predavanje Velida Đekića posvećeno je činjenici da riječka rock-scena dijeli sudbinu grada kojemu se identitet prepoznaje u mnogo čemu, a vrlo malo u osjećaju pripadnosti Mediteranu. Kao da nismo grad na morskoj obali. A jesmo, što je u riječkom rocku vidljivo od samih njegovih početaka. Signali te pripadnosti? Pa, recimo, nazivi bendova (Sinovi mora, Sirene, Jadran), nazivi skladbi (Školjka, Glavanovo, Ribe), također plažne lokacije koje pomažu graditi priču o riječkom rocku (Vila Marija, Grčevo, Bivio). Predavanje će se održati u ponedjeljak 8. srpnja od 19 do 20 sati, u zgradi exIvex na adresi Delta 5, a ulaz je slobodan.

Gdje smo zametnuli prirodu najslavnijeg svjetskog krša?

Dr.sc. Ivo Lučić, karstolog, pita nas koliko smo svjesni svoje ovisnosti o prirodi? Pećine, unatoč svemu, svoju prirodnu osnovu čuvaju i pokazuju na različite načine, uključujući svoj naziv. Govorit ćemo o prirodnim osnovama Pećina i Rijeke, no u prvom redu o Dinarskom kršu – čiji je naš grad samo malen dio, ma koliko god se u njemu ogledaju svi oblici i procesi važni za nastanak toga slavnog krša. Najvećeg u Europi i jednog od najznačajnijih u svijetu. Susrest ćemo se s pitanjem: zašto spoznaje o veličajnosti Dinarskog krša nisu prisutne u javnoj svijesti i što uopće čini sadržaj javnog pojma krša ako ne njegovo prirodoslovno bogatstvo i raznolikost? Pitanje nije bezazleno i ne tiče se nečega što smo slučajno preskočili u školi, nego se pokazuje kao duboki epohalni problem odvojenosti čovjeka od prirode. Taj problem trese sudbinu samog Planeta, čije brojne oblike te složene i slabo poznate veze obuhvaćamo zajedničkim imenom antropocen. Predavanje će se održati u srijedu 10. srpnja od 20 do 21 sat, na platou plaže Hotel Park na Pećinama.

Povijesni razvoj putničke luke i obale Riva

Dr.sc. Lidija Butković Mićin donosi presjek razvoja riječke Rive. U Drugom svjetskom ratu riječko-sušačka luka doživjela je devastirajuća razaranja koja su velikim materijalnim ulaganjima postupno sanirana do sredine 60-ih godina 20. stoljeća. Rekonstrukcija putničke luke i obale Riva predstavljala je iznimku jer se nije težilo vratiti predratno stanje, već iskoristiti jedinstvenu priliku da se provedu prostorne korekcije u cilju uspješnijeg suživota grada i luke. Zalaganjem niza stručnjaka koji su u različitim fazama bili uključeni u projekt, do 1960. godine putnička luka je povećana izvedbom novog gata, obalni pojas od Žabice do Rive Boduli proširen je radi prostornog razgraničenja različitih vrsta prometa, dobio je suvremenu infrastrukturu i javnu rasvjetu, oplemenjen je drvoredima i novim gradskim parkom. Izrađeni su i planovi za neostvarene investicije, poput parobrodarske putničke stanice i reprezentativnog gradskog hotela koji je smjerao transformirati maritimnu fasadu Rijeke.

Predavanje će ocrtati kronologiju projekta, procese odlučivanja te rezultate urbanističkih i arhitektonskih zahvata. Izlaganje će se održati u nedjelju 14. srpnja od 19 do 20 sati, u zgradi exIvex na adresi Delta 5, a ulaz je slobodan.

(Foto: Udruga Urbani separe press)