Ideja za uređenje stalnog postava izložbe posvećene
umjetniku Juliju Kloviću u njegovu rodnome mjestu Grižanama u Vinodolu postoji
odavno. Prva izložba na kojoj su bile izložene reprodukcije najvažnijih
Klovićevih djela i povijesnih izvora postavljena je u Grižanama 1998. godine
prigodom proslave 500. obljetnice njegova rođenja. Organizacijski je odbor tada
zdušno podupro ideju za osnivanje muzejske ustanove koja bi nosila ime Julija
Klovića te bila posvećena prikazu života i rada ovog velikog umjetnika. Ta je
ideja i ostvarena 2006. godine kada je zaslugom niza stručnjaka i nesebičnih
entuzijasta svoja vrata posjetiteljima prvi put otvorio stalni postav Kuće
Klović, u prostorima stare osnovne škole u Grižanama. Stalni postav
posjetiteljima je nudio prikaz reprodukcija Klovićevih djela i povijesnih
izvora te bogatu dokumentarnu gradu o znanstvenim spoznajama vezanim uz njegov
život i rad. Uoči 510. obljetnice Klovićeva rođenja pojavila se potreba
za obnovom zgrade stare škole i modernizacijom stalnog postava Kuće Klović. Ta
je inicijativa ostvarena 2014. godine novim postavom čijem je otvorenju
nazočila i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
Nositelj projekta uređenja novog postava je Vinodolska
općina, a projekt je financijski pratila Primorsko-goranska. U projekt je
uloženo ukupno 3.1 milijun kuna, od čega je Primorsko-goranska
županija uložila 1.6, a Vinodolska općina 1.5 milijuna kuna. U projektu
je sudjelovao i Poduzetnički centar Vinodol d.o.o., a vanjski suradnici na
projektu su projektni ured MF ARHITEKTI d.o.o. Rijeka na čelu s arhitektom
Markom Frankovićem te dr.sc. Nina Kudiš Burić s Odsjeka za povijest umjetnosti
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji su bili zaduženi za definiranje
i izradu stalnog izložbenog postava.
U prostoru muzeja nalazi se stalni izložbeni postav za
prezentaciju replika djela i pisama umjetnika J.J. Klovića, dok je u jednom
dijelu muzeja uređena multimedijalna dvorana, opremljena za video-projekcije
filmova, kao i održavanje raznih prezentacija i događanja, kapaciteta 50
sjedećih mjesta. Osim unutarnjeg dijela zgrade, uređen je i okoliš, te se
kamenim popločenjem dobila vrijedna površina koja je idealna za provođenje
raznih kulturnih programa i održavanje različitih manifestacija. Veliki
svjetski muzeji odobrili su korištenje replika Klovićevih minijatura, koje su
prikazane višestruko uvećane, potvrđujući neponovljivo Klovićevo slikarsko
umijeće. Neke od replika prikazuju djela koja je i inače nemoguće vidjeti, a
koja se čuvaju zaštićena u depoima svjetskih muzeja.
Juraj Julije Klović hrvatski je slikar, poznat kao
„Michelangelo minijature“. Rođen je u Grižanama 1498. godine, a umro u Rimu
1578. godine. Klović je bio posljednji predstavnik minijaturne umjetnosti,
originalna umjetnička osoba poznata po majstorskim crtežima i kolorističkoj
istančanosti. Bio je vrlo cijenjen od suvremenika, a surađivao je s mnogim
poznatim umjetnicima tog doba, poput Michelangela, Vasaria i El Greca. Njegove
minijature čuvaju se u najpoznatijim svjetskim muzejima. Njegovo najpoznatije
djelo i remek-djelo minijature svjetskih razmjera je Časoslov Fernese, čiji se
original čuva u knjižnici Pierpont Morgan u New Yorku (a replika se može
vidjeti u Kući Klović). Djelo sadrži 28 minijatura, uglavnom prizora iz Starog
i Novog zavjeta te slavnu dvolisnicu procesije na Tijelovo u Rimu. Hrvatska je
1998. godine proslavila 500. godišnjicu rođenja J.J. Klovića izdavši posebnu
kovanicu od 200 kuna, dok je Vatikan istu obljetnicu obilježio izdavanjem
prigodne poštanske marke.
Podijeli na društvenim mrežama