Direktorica
festival Maša Drndić i umjetnička direktorica Sanja Marjanović koje su ujedno i
selektorice festivala, između velikog broja prijava odabrale su 44 filma svih
žanrova: 19 igranih, 16 animiranih i 9
dokumentarnih iz 22 zemlje svijeta, od Islanda preko cijele Europe do Izraela i
Kine, od čega i šest filmova hrvatskih autorica i autora.
Ovogodišnja su tema festivala snovi, o čemu Maša Drndić
kaže: „Kako smo se prošle godine bavili preispitivanjem sistema i ograničenja
koja nam postavlja društvo, ove smo godine željeli otići korak dalje i pitati
se postoji li još vrijeme za snove i prostor za sanjare. Stoga se naša
ovogodišnja tema odnosi na filmove koji se bave preispitivanjem svih naših
identiteta i balansom između surovog realiteta i želja. Tako je i većina
protagonista ovogodišnje selekcije suptilno donkihotovska. Velik broj filmova
čine „pomaknute priče“, coming of age filmovi,
odnosi pojedinca i zajednice, priče o migracijama i nekim novim sredinama koje
alteriraju snove i adaptiraju identitete“, navodi Maša Drndić.
Govoreći o trendovima, Sanja
Marjanović primjećuje da se u igranom filmu autori sve češće poigravaju granicama.
„Često provociraju gledatelja kako bi izazvali sirovu, instinktivnu reakciju i
poremetili otupljeno ugađanje osjetilima nekim površnim sadržajima. Animacije
su ove godine stilski vrlo raznolike i kroz metafore se vješto bave temama
identiteta, pripadnosti i gubitka voljene osobe, dok su dokumentarci tematski
prilično šaroliki: gledat ćemo i portrete i osobne priče, priče o migracijama,
o internacionalnim ljubavnim
odnosima…“.
Dest programskih blokova
Program je podijeljen u deset
programskih blokova od po nekoliko kratkometražnih filmova. Festival otvara
programski blok Zabranjeni dani koji odgovara na pitanja što danas sačinjava
našu privatnost, što su granice pristojnog u distorziranom svijetu internetske
moralnosti i što nam se događa kad izađemo iz sigurne zone Interneta. Takav je
primjerice igrani film Majdine poze koji
je riječka redateljica Dora Šustić snimila tijekom studija na prestižnoj češkoj
akademiji FAMU.
Svečano
otvorenje festivala u četvrtak je u 20.30 a nakon njega slijedi
blok Priče
iz Postmoderne čiji se filmovi bave stvarnošću bombardiranom posredovanim
iskustvima i informacijama. U tom je bloku svakako zanimljiv rumunjski
dokumentarac Gledajući druge koji je lani prikazan na prestižnom festivalu
dokumentarnog filma u Jihlavi a donosi priču o novoj rumunjskoj turističkoj
ponudi – provođenju turističkog odmora u promatranju svakodnevice romskih
obitelji. U navedenom je bloku i animirani film hrvatske autorice Jelene Oroz Dva
na dva, čiji je jedan od prethodnih filmova, Vučje igre, prikazan na prestižnom svjetskom festivalu animiranog
filma u Annecyju.
U
petak program počinje blokom pod nazivom Ravnoteža koji čine
pretežno politički angažirani filmovi, kakav je primjerice slovenski
dokumentarac Posljednja dva tjedna, najbolji studentski film New Delhi
International Short Film Festivala 2018. Priča je to o Rahulu, stanovniku jedne
od kolonija u New Delhiju, koji svoju zemlju napušta prvi put u životu, kako bi
otišao raditi za neprofitnu organizaciju u Sloveniji.
Blok pod nazivom Meki
rubovi bavi se pitanjem identiteta i njihovih „mekih rubova“, kakav je primjerice
poljski igrani Ništa novo pod suncem koji je premijeru je imao na Krakow Film
Festivalu, a čiji glavni protagonist Michal živi i radi na selu te svaki dan
provodi isto, sve do dana kad bi mu u posjet trebala stići djevojka koju je
upoznao na Internetu. U tom će bloku publika gledati i dokumentarac Posljedice
rada hrvatske redateljice Inese Antić, o oslobođenju i posljedicama
rada u interpretaciji pjevačice, performerice i odbjegle radnice Zoje Borovčanin.
U
subotu u bloku Insajderi satkanom od priča o
društvenim žrtvama pored ostalog gledamo islandski igrani film Debelokožnost
koji se bavi istraživanjem nove perspektive za promišljanje silovanja u
islandskom društvu. Blok pod nazivom Parasomnija tematizira čaroliju
promjene, a pored ostalog donosi slovački igrani Atlantis, 2003 o
izbjegličkoj krizi, koji je prikazan na Cannes Film Festivalu u službenoj
selekciji programa Cinéfondation te na prestižnom češkom festivalu Karlovy
Vary.
Oprez! je
naziv bloka koji okuplja filmove s temom borbe „malog“ pojedinca s „velikim“
institucijama, za što je tipičan predstavnik francuski igrani FIFO (eng. „First in First out“) koji je
već obišao pola festivalskog svijeta a govori o velikom problemu bacanja hrane.
Posljednjeg dana festivala, u nedjelju i prije svečanosti
proglašenja pobjednika (koja je u 21 sat), u bloku Unatraške gledat ćemo
filmove o dvoslojnosti ljudskih (i inih) priča. Takav je primjerice
dokumentarac načinjen od arhivskih snimki o djetinjstvu, Vani hrvatskog autora
Vladimira Tatomira, ili slovački igrani Topla komedija o depresiji čiji je redatelj Michal Ďuriš na 53.
Karlovym Varyma izdvojen kao jedan od deset mladih filmaša čiji rad treba
pratiti.
Programski blok Lucidni
snovi donosi nekoliko filmova o onima koji su svoje snove ostvarili,
kakva je, na primjer glavna protagonistica dokumentarca Kamo idemo hrvatske
redateljice Lidije Špegar, vozačica taksija. Posljednji programski blok na
festivalu nosi naziv Žarišna točka i objedinjuje filmove
koji govore da ćemo, ako se fokusiramo samo na zamuljenje granica, propustiti
jedinstvenu priliku – ne da ih definiramo već da ih otkrijemo. Tipičan je
predstavnik tog bloka simpatičan njemački animirani Smrt vinske mušice o mušici koja smrti prkosi na
“talijanski način”.
Filmski razgovori
O najboljim filmovima odlučivat će deveteročlani žiri, pa tako žiri za igrani
film čine autor dokumentarnih filmova i umjetnički direktor revije hrvatskih
kratkih filmova Diversions International
Short Film Festival Toma Zidić, zatim dobitnica lanjske STIFF-ove nagrade
za najbolji igrani film Ely Chevillot te mlada bosanskohercegovačka filmašica
Sajra Subašić. U žiriju za animirani film bit će producentica Svjetskog
festivala animiranog filma Animafest Zagreb Matea Milić, zatim mlada riječka
animatorica Noemi Ribić i studentica Akademije primijenjenih umjetnosti
Sveučilišta u Rijeci Elena Apostolovski. O najboljem dokumentarnom filmu
odlučivat će riječki dokumentarist Zoran Krema, zatim dobitnik lanjske
STIFF-ove nagrade za najbolji dokumentarni film Maximilian Feldmann te
studentica diplomskog studija pri Odsjeku za kulturologiju pri Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Rijeci Betty Stojnić.
Osim što u svakom od žirija sjedi i student/ica, ove je godine i selekcija jednog programskog bloka prepuštena
studenticama – višegodišnjim suradnicama i članicama studentskog žirija
STIFF-a, Marti Ban i Sendi Bakotić, koje su kreirale zaseban program pod
nazivom Unatraške sačinjen od filmova
koji prelaze granice žanra. STIFF-ova su specifičnost i razgovori nakon
filmskih programa koji nose naziv “Snovolovke“, slijede nakon programskih
blokova Priče iz postmoderne, Meki rubovi i Oprez! i dovode brojne zanimljive i relevantne sugovornike a
tematski su ih osmislile i moderiraju ih Greta Grakalić-Rački, Petra Bezjak i
Natalija Stefanović.
Međunarodni studentski filmski
festival STIFF, festival posvećen studentskom filmu čija je svrha
predstavljanje najbolje svjetske studentske produkcije široj publici,
organiziraju Udruga Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u
Rijeci, uz suorganizaciju Art-kina. Podupiru ga Hrvatski audiovizualni centar
(HAVC), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), Grad Rijeka,
Primorsko-goranska županija, Sveučilište u Rijeci i Zaklada Kultura nova.
Više
informacija na we-stranicama STIFF-a.
Podijeli na društvenim mrežama