Čega se mladi boje? Čemu li se nadaju? Danas se svijet brzo mijenja, borimo se s klimatskom krizom i društvenim nejednakostima, mnoga društva stare i demokracija je ugrožena – studija o mladima u Hrvatskoj u 2024. godini Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu istražuje kako mlade generacije doživljavaju razvoj društva i svoju budućnost.
Studija se bavi mladima u dobi od 14 do 29 godina, a predstavlja rezultate istraživanja stavova i ponašanja mladih ljudi u suvremenom hrvatskom društvu u različitim područjima života kao što su: obrazovanje, zapošljavanje, mobilnost, obitelj, vrijednosti i politika. U razdoblju od 2009. do 2024. godine FES je proveo brojna istraživanja o mladima u mnogim drugim državama, a u 2024. godini ispitani su mladi u Hrvatskoj zajedno s mladima u drugim zemljama jugoistočne Europe i srednjoistočne Europe.
Ključni nalazi:
Osnovne socijaldemografske karakteristike
→ Najviše mladih ima roditelje srednjeg obrazovanja.
→ Većina ispitanika živi u urbanom naselju (56 %).
→ Linearni porast materijalnih uvjeta života s porastom razine obrazovanja roditelja.
→ 13 % živi u siromašnom kućanstvu, a 18 % u kućanstvu bez ikakvih financijskih briga.
Mladi i obrazovanje
→ Iako je prosječna procjena kvalitete obrazovnog sustava relativno stabilna, u posljednjih 12 godina bilježi se trend smanjenja udjela mladih koji su donekle zadovoljni u korist onih koji su nezadovoljni kvalitetom obrazovnog sustava.
→ Kvalitetom obrazovnog sustava najmanje su zadovoljni studenti diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija te mladi izvan sustava obrazovanja i osposobljavanja.
→ U odnosu na prethodna dva ciklusa provedbe istraživanja, za oko 16 % povećao se udio mladih koji se uglavnom ili u potpunosti slažu da postoje slučajevi korupcije u visokoobrazovnim institucijama u Hrvatskoj (s 48 % 2018. na 65% 2024.), a njih tek 5% smatra da to nikada nije slučaj.
→ Više od 90 % mladih svakodnevno provodi vrijeme na društvenim mrežama, a njih više od 80 % na internetskim portalima i novinama. Djevojke nešto više vremena provode na društvenim mrežama, za razliku od mladića koji više vremena provode čitajući internetske novine i informativne portale. S porastom dobi smanjuje se količina vremena koju mladi provode na društvenim mrežama, a povećava se količina vremena koju mladi provode čitajući internetske novine i informativne portale.
Zaposlenost
→ Najveći udio mladih zaposlen je na neodređeno puno radno vrijeme (26,8 %), a najmanje ih radi na neodređeno nepuno radno vrijeme (6 %) te se može reći da je između 2018. i 2024. smanjen broj mladih koji se nalaze u prekarnom položaju.
→ Na poslovima na određeno vrijeme najčešće rade mladi u dobi 19-24 godine što sugerira njihovu višu ranjivost na tržištu rada u odnosu na ostale dobne skupine, odnosno činjenicu da im njihov položaj na tržištu rada ne dopušta osamostaljivanje od roditelja i rješavanje stambenog pitanja.
→ Mladi u preko dvije petine slučajeva rade na poslovima za plaću nižu od prosječne, a tek ih 3,8 % radi na poslovima s plaćom višom od 1.600 eura mjesečno.
→ Nešto više od polovice mladih zaposleno je na poslovima koji su sukladni njihovom stupnju obrazovanja, dok ih više od četvrtine radi na poslovima koji zahtijevaju niže stupnjeve obrazovanja, što znači da se radi o mladima koji imaju više kvalifikacije s obzirom na poslove koje trenutno obavljaju.
→ Mladi u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla u Hrvatskoj najvažnija stručnost (59,6 %), no i dalje više od polovice njih (54,6 %) drži kako su za to važne veze s osobama na pozicijama moći.
Mobilnost
→ Značajan porast želje za odlaskom iz Hrvatske u odnosu na 2018. godinu.
→ Poboljšanje standarda života još uvijek je vodeći razlog iseljavanja u inozemstvo.
→ Gotovo petina mladih ima iskustvo boravka u inozemstvu, a u vremenu od 2018. godine višestruko je porastao broj mladih koji su u inozemstvu boravili u svrhu obrazovanja.
→ Od 2018. do 2024. smanjio se broj mladih koji razmišljaju o iseljavanju iz Hrvatske u roku kraćem od 6 mjeseci, no porastao je broj onih koji smatraju kako bi mogli emigrirati u razdoblju od dvije do deset godina.
→ Namjera iseljavanja u inozemstvo obrnuto je proporcionalna socioekonomskom statusu, pri čemu u prosjeku najčešće o tome razmišljaju mladi koji žive u kućanstvima s najviše financijskih poteškoća.
Obitelj i planovi za budućnost
→ Postotak mladih koji žive sami povećao se u odnosu na 2018. godinu, no unatoč tome mladi se i dalje najviše uzdaju u obiteljske ekonomske resurse pa polovica njih živi s roditeljima jer im je to najjednostavnije i komotno rješenje.
→ Nešto više od trećine mladih bi se, kada bi imali financijske mogućnosti, osamostalilo i napustilo roditeljski dom.
→ Znatno se povećao broj onih koji ne žele imati potomstvo.
→ Mladi u budućnosti planiraju u prosjeku imati dvoje djece pri čemu prvo u prosjeku u 26. godini života.
→ U izboru partnera mladima su najvažniji: obrazovna razina, odobrenje obitelji i religijska uvjerenja.
Vrijednosti, stavovi i percepcije
→ U odnosu na 2018. godinu došlo je do pada u udjelu mladih koji izražavaju zadovoljstvo svojim životom te do porasta broja onih koji izražavaju pesimizam kako u odnosu na osobnu, tako i na društvenu budućnost.
→ Došlo je do blage liberalizacije odnosa spram homoseksualnosti i abortusa, ali se primjećuje polarizacija stava o pravu na brak homoseksualnih parova i njihovu uspješnom roditeljstvu.
→ Tradicionalistička vrijednosna orijentacija (želja za osnivanjem braka i osnivanjem obitelji) oslabila je u odnosu na 2018., a emancipacijska (želja za neovisnošću) i dalje predstavlja prioritet.
→ Među brigama i strahovima mladih najzastupljeniji su oni koji se odnose na kvalitetu osobne egzistencije, prije svega (ne)zaposlenost i osobno zdravlje.
→ Registriran je porast straha od rata i previše imigranata i izbjeglica.
Politički stavovi i participacija
→ Porast interesa za politiku kao i sudjelovanja u neformalnim oblicima participacije.
→ Mladi se na ideološkoj ljestvici smještaju u prosjeku blago desno.
→ Nijedna društvena i politička institucija nema natpolovično povjerenje mladih; zabilježen je snažan pad povjerenja u medije i značajan pad povjerenja u policiju i vojsku.
→ Negativan stav prema simpatizerima suprotnih političkih stranaka.
→ Korupcija je prepoznata kao najveći problem Hrvatske u budućnosti, ali ne i slabljenje demokracije.
Ključni nalazi ukazuju na stalne izazove s kojima se mladi suočavaju, od poteškoća u zapošljavanju do percepcije raširene korupcije
Ključni nalazi ukazuju na stalne izazove s kojima se mladi suočavaju poput poteškoća pri zapošljavanju, niskih plaća i percepcije raširene korupcije što sasvim sigurno otežava njihovu izraženu želju za osobnom emancipacijom i preuzimanjem odgovornosti. Globalne prijetnje dodatno pogoršavaju osjećaje nesigurnosti i pesimizma među mladima, što doprinosi njihovoj želji za iseljavanjem zbog nezadovoljstva prilikama za zapošljavanje, plaćama i općom ekonomskom situacijom u Hrvatskoj.
Unatoč prevladavajućem nepovjerenju prema političkim institucijama, zabilježen je porast neformalnog političkog sudjelovanja. Mladi se sve više politički angažiraju u alternativnim oblicima sudjelovanja, što ukazuje na rastući interes za doprinos zajednici i društvu u kojem žive. Međutim, afektivna polarizacija je izražena jer mnogi mladi iskazuju antagonističke stavove prema pristašama političkih stranaka koje zauzimaju ideološku poziciju koju oni ne podržavaju. Mladi su duboko skeptični prema društvenim i političkim institucijama, od kojih istovremeno očekuju rješavanje svojih problema. Naime, izražavaju velika očekivanja od nacionalne politike, posebno u pogledu osiguravanja socijalne pravde i kvalitetnog života za sve građane. Kao najveći problem Hrvatske u budućnosti u najvećoj mjeri prepoznaju korupciju, a u najmanjoj slabljenje demokracije.
Na individualnoj razini primjetan je značajan odmak od tradicionalnih vrijednosti, posebno u vezi s brakom i djecom. Iako se jedan dio mladih distancira od tradicionalističke vrijednosne matrice vezane za privatni život, ovu tendenciju treba potvrditi u budućim istraživanjima. Unatoč nekim pomacima u smjeru liberalnog vrijednosnog pola, poput blagog porasta u opravdavanju pobačaja i homoseksualnosti, i dalje je prisutna nedemokratska orijentacija kod značajnog dijela mladih: izražavanje uvjetne podrške demokraciji te podrška autoritarnom vođi. Ova podrška političkom autoritarizmu proizlazi iz percepcije neučinkovitih javnih i političkih institucija čiji rad nije prepoznat kao pouzdan.
Zaključno, rezultati ove studije ukazuju na potrebu za osmišljavanjem sveobuhvatnih politika i mjera koje bi omogućile stvaranje preduvjeta za punu emancipaciju i ostvarenje osobnih i društvenih potencijala mladih u Hrvatskoj.
Cjelokupno istraživanje je moguće pročitati na mrežnim stranicama Zaklade Friedrich Ebert.
Podijeli na društvenim mrežama