Stogodišnjica Riječkih Novina (1912.-1914.)

Simpozij se održava u organizaciji Hrvatske
kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, Riječke
nadbiskupije, Riječkog ogranka Hrvatskog novinarskog društva, uz
pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH, Primorsko-goranske županije i
Grada Rijeke

Izlaganja na simpoziju iznijeli su biskup Mile
Bogović, fra Bono Zvonimir Šagi, Juraj Lokmer, Marko Medved, Stanko
Škrbec, Borislav Ostojić, fra Mirko Mataušić i mons. Ivan Miklenić.

U
atriju kina postavljena je i prigodna izložba Riječkih Novina i
fotografija u suradnji s Muzejom grada Rijeke i Sveučilišnom knjižnicom
Rijeka. U prigodnom programu nastupili su učenici i profesori Glazbene škola Ivana Matetića Ronjgova.

U
ime Grada Rijeke učesnike skupa pozdravio je zamjenik gradonačelnika
Miroslav Matešić naglasivši da su Riječke Novine prije 100 godina, u
vrijeme kada su tiskane, bile značajan iskorak u svjedočenju onoga
vremena te vjerodostojan prikaz svih zbivanja. „Rijeka je već u to doba
bila primjer zajedničkog suživota i multikulturalnosti, što je pomoglo
razvoju objektivnog i etičnog novinarstva te stvaranju svjedočanstva
nacionalnih prilika u vrijeme prije 1.svjetskog rata.

Dvije godine
izlaženja novina dale su značajan doprinos riječkoj povijesti,
svjedočanstvu vremena i riječkom novinarstvu i izdavaštvu, te se spravom
može reći da je Rijeka toga vremena postavila temelje za našu današnju
Rijeku. Bez svega toga Rijeka bi bila bitno drugačiji grad, puno
siromašniji, manje kozmopolitski, manje europski“, zaključio je Matešić.

Prvi broj Riječkih Novina izašao je 8. prosinca prije točno 100 godina. Riječke Novine nastale
su na valu tiskarskog i žurnalističkog entuzijazmaPrvi broj Riječkih Novina izašao je 8. prosinca prije točno 100 godina. Riječke Novine nastale
su na valu tiskarskog i žurnalističkog entuzijazma, poduzetnoga
gvardijana riječkoga kapucinskoga samostana i provincijala Hrvatske
kapucinske provincije o. Bernardina Škrivanića i niza briljantnih
hrvatskih intelektualaca. Te su novine tiskane u kapucinskom Tiskarskom umjetničkom zavodu „Miriam“ u Rijeci u kojem su tiskana mnogobrojna i raznovrsna izdanja riječke kapucinske Kuće dobre štampe.

Riječke Novine
su neobično snažan, ne samo vjerski, već i političko-kulturni tiskani
spomenik i fenomen nacionalnog značenja. U njima je sačuvano dragocjeno
svjedočanstvo vremena uoči Prvog svjetskog rata kada je taj katolički
dnevnik hrabro stajao na braniku identiteta hrvatskog naroda, a što je
hrvatskoj javnosti danas još uvijek nepoznato. Dok je nacionalni program
Supilova Riečkog Novog Lista afirmiran u javnosti na razne načine,
nacionalni program Riječkih Novina je do danas nepravedno podcijenjen i
prešućen. Unatoč žestokoj oporbi konkurentskih izdanja (Riečki Novi
List, La Bilancia i dr.) i nekih krugova u Crkvi ove su novine u kratko
vrijeme osvojile čitatelje u svim hrvatskim krajevima, te su nakladom
počele sustizati i za tadašnja mjerila nedostižan Supilov Riečki Novi
List. Te su dvije novine bile međusobno ideološki suprotstavljene, ali i
jedan i drugi list austro-ugarske su vlasti zabranile s obrazloženjem
da štete interesima rata.

Iako je naslov dnevnika upućivao na
lokalni karakter novina, te žurnalistički i sadržajno zanimljive novine
su jasno i objektivno izvještavale o događajima i stanju u
Austro-Ugarskoj Monarhiji, u zemljama u hrvatskom okruženju, posebno na
Balkanu (Balkanski ratovi), ali iznosile i kritičke stavove i prosudbe
hrvatsko-mađarskih i hrvatsko-austrijskih odnosa, stanja u
Austro-Ugarskoj monarhiji i utjecajima svjetske politike na život i
stanje naroda dvojne monarhije, ali uvijek polazeći od hrvatskih
nacionalnih interesa zastupajući južnoslavensku solidarnost,
razumijevanje i međusobno pomaganje.

Uz sve ovo Riječke Novine su
donosile i književni prilog pa čak i humoristično-satirični prilog na
čakavskom narječju.

Poduzetnička sposobnost riječkih kapucina da
sastave vlastitu redakciju dnevnih novina i tiskaju ih u vlastitoj
megatiskari, pobuđuje divljenje svih koji dobro znaju što su to novine i
mediji općenito. Po svemu sudeći je i u čitavoj Europi do današnjih
dana malo toliko vrsnih katoličkih dnevnih novina, kakve su 
čitateljstvu podarili riječki kapucini.
O tome što Riječke Novine
znače za grad Rijeku i Hrvatsku najbolje govori činjenica da je Rijeka
toga vremena posebno svojim novinskim izdavaštvom bila ne samo metropola
hrvatskoga izdavaštva, a Hrvatska sredina istinskoga multikulturnoga,
multinacionalnoga i politički pluralnoga prožimanja i življenja.