Studentske razmjene

Prema podacima
Instituta za razvoj obrazovanja, 
hrvatska je mobilnost izrazito niska – tek 0,02% hrvatskih se studenata
odlučuje  za studij u inozemstvu, dok je
u programe akademske razmjene uključeno 0,3°%, što je uistinu bijedna brojka
usporedi li se s njemačkih 11% ili francuskih 10%. U okvirima Obzora 2020,
europskog programa za razdoblje 2014.-2020. godine mobilnost će studenata i
istraživača biti jedan od pokretača inovacija i razvoja tržišnog potencijala,
stoga nije naodmet proučiti neke od mogućnosti koje hrvatski studenti od sada
imaju za studij u EU.

Sustavi razmjene

Ako niste
sigurni je li studij u nekoj od zemalja EU prava odluka za vas ili jednostavno
želite isprobati kako je to na neko vrijeme promijeniti okruženje, studentske
razmjene su najjednostavniji način. Uz već petogodišnju hrvatsku tradiciju
sudjelovanja u ERASMUS programima s kojima je upoznat gotovo svaki student u
Hrvatskoj, ne treba zaobići niti ERASMUS+, EURAXESS, CEEPUS.

ERASMUS+ novi je
program mobilnosti Europske unije, koji uz prijašnje ERASMUS kategorije
obuhvaća i sportsku. Ovaj se program od svog starijeg brata razlikuje i po
načinu financiranja. Primjerice, 
sredstva koja se studentu dodjeljuju za odlazak u Češku i Francusku više
neće biti ista, a studenti slabijeg socioekonomskog statusa imaju pravo na
dodatnih 200€, dok studenti koji odlaze na stručnu praksu dobivaju 100€
mjesečne potpore. Na samu praksu sada je moguće otići i u godini nakon
završetka studija te ona više ne mora trajati 3 mjeseca, nego 2.

CEEPUS ili
Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije sustav je mobilnosti koji
studentima omogućuje da na jedan semestar, kratak period (min. 1 mjesec) ili
grupno u obliku ekskurzije posjete neku od sljedećih zemalja: Albaniju,
Austriju, Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Češku, Mađarsku,
Makedoniju, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Srbiju, Kosovo ili
Moldaviju.  CEEPUS-ove stipendije ovise o
za tu godinu propisanoj kvoti i  zemlji
odlaska te je potrebno provjeriti koje studentske pogodnosti nudi pojedino
sveučilište (besplatan smještaj, subvencija hrane, džeparac, troškovi puta…).

Želite li
mobilnost kao istraživač, možete isprobati EURAXESS portal koji nudi stipendije
za kretanje unutar istraživačkih mreža ili pomaže u zapošljavanju istraživača u
europskim institucijama.

Upis
studija 

Odluka o početku
ili nastavku studija u nekoj od zemalja EU zahtijeva mnogo više promišljanja no
odlazak na jedan semestar ili nekoliko mjeseci. Ipak, od ulaska u EU 1. srpnja
2013. hrvatski studenti koji se odlučuju za ovakav oblik studiranja uživaju
ista prava kao i državljani zemlje u koju odlaze, što ujedno znači kako su i
školarine koje je potrebno pokriti niže. U ovom smo kratkom pregledu dali
bazične informacije o dvije zemlje za koje se hrvatski studenti najčešće
odlučuju, Italiji i Njemačkoj.

Italija – cijena
studija u Italiji ovisi o imovinskim primanjima roditelja ili skrbnika i
fakultet je moguće platiti između 1000 € i 3000€,  no dio je ove cijene umanjuje ako student
zadovoljava uvjete za stipendiju. Dozvola boravka ili Permesso di soggiorno dokument je koji je potreban onima koji u
Italiji planiraju ostati duže od 3 mjeseca, a zahtjev za istim potrebno je
podnijeti u roku 8 dana od ulaska u zemlju.

Njemačka – preddiplomski studij u
Njemačkoj platit ćete do 500€, dok cijene diplomskih studija variraju prema
sveučilištima na kojima se upisuju. Nadareni 
studenti koji žele upisati diplomski studij ili doktorat mogu se
aplicirati na DAAD stipendiju koja mjesečno iznosi 300€. Pri dobivanju
boravišne dozvole za studiranje važan je minimalan mjesečni iznos od 650€ te
zdravstveno osiguranje.

(Magda Ćutić)