Čime je Kont privukao mlade?
Premda ih ni zimi nije manjkalo, proljeće je izvuklo van valjda svu gradsku mladež. Temperature su ugodnije, s manje odjeće lakše se diše, više sunčeve svjetlosti podiže raspoloženje, tko bi još sjedio kući? Među ključnim okupljalištima mlađih Riječana je hotel Kontinental, pogotovo terase ispred njega. Po grupama mladih pamte ga brojne generacije. Takva slika Kontinentala toliko se podrazumijeva da se zaboravljamo upitati – kada je i kako zapravo Kont počeo privlačiti mlade ljude? Što je poslužilo kao okidač grupnih dolazaka u i ispred njega?
Čitajte dalje
Prvi Duce volio je Rijeku, drugi Duce nije
Čudno je to s liderima. Koliko god se međusobno privlačili, zbog bliskih svjetonazora, ili bliskih tehnologija kojima podređuju okolinu, u pravilu se ne trpe. Objašnjenje je lako naslutiti: riječ je o konkurentskim emocijama, koje su to jače što su konkurenti na bližem i tješnjem prostoru. Povod za prizivanje u misli filozofije „ovaj grad ne trpi dvojicu glavnih“? Izložba D’Annunzio – Božić 1920, što ju je Tea Mayhew priredila u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Dvojica glavnih na prostornim i vremenskim koordinatama koje obuhvaća izložba? Gabrielle D’Annunzio i Benito Mussolini.
Čitajte dalje
Rocker Ljubo Kuntarić
Čitajući ovih dana izjave Ljube Kuntarića u kojima žali što je za svoga 65 godina dugog glazbenog rada, citiramo, „svaštario“, ne fokusirajući se u jedan glazbeni žanr, teško se oteti dojmu – koliko je Kuntarić u pravu, toliko možda i nije. Upravo zbog „svaštarenja“, zasluge mu danas ne ostaju samo u jednom žanru. Primjerice, taj aktualni autor sakralne glazbe u neka je druga vremena vezivao svoje ime uz pionirske doprinose razvoju riječkoga rocka. I dobro je što je tako. Kada se i gdje to dogodilo?
Čitajte dalje
Gdje je nestao pješački most u Krešimirovoj?
Ima riječke industrijske baštine čije se nestajanje događa pred očima brojne javnosti, bilježeno medijskim objektivima, u neku ruku spektakularno, kao što to pokazuje primjer prije dvije-tri godine srušenoga sušačkoga željezničkog kolodvora. Isto tako, ima riječke industrijske baštine koja nestaje u tišini, potpuno skrivena od javnih očiju. Kao da su oni koji su joj odlučili zavrnuti vratom stvar isplanirali tako da za njihov čin nitko ne zna, možda vjerujući da se ono za što nitko ne zna valjda i nije dogodilo.
Čitajte dalje
Zaboravljeni pionir riječkog stripa
Znate li tko je Teodor Trick? Ovo nije nikakvo trik-pitanje, osoba koju spominjem nije dio nečije fikcije, ponajmanje autora ovih redaka. Ako mislite da ipak jest, ili vam samo trenutačno ne dolijeće u misli tko bi to mogao biti, možda je to tek znak da u vlastitim mlađahnim, formativnim godinama niste držali u rukama riječki list za djecu Galeb. Trick je ime s njegovih stranica.
Čitajte dalje
Tehnološki poraz SAD-a u Rijeci
Kvarnerski ribari znaju katkad u svojim mrežama, umjesto škampa i ribe, s morskog dna na površinu izvući primjerak zagubljenog torpeda. Možda je to i dobar ulov, ako je bez punjenja. Pa još završi li npr. u fundusu Muzeja grada Rijeke, čuvan za naraštaje koji dolaze… Nasuprot ribarima, od samih početaka riječkog torpeda bilo je i onih koji su ga silno željeli uloviti u svoju mrežu, investirali u to ozbiljan novac i angažirali za to mnoštvo najpozvanijih ljudi, ali je učinak bio – nula. Primjer? Tehnološka supersila SAD.
Čitajte dalje
Ne ubijajte jazzere!
Informacija da je u Opatiji u tijeku Jazz Ex Tempore, s organizatorskim potpisima Udruge Liburnia Jazz i Festivala Opatija, može biti povod da se zaputimo prema vilama Angiolina i Antonio, gdje se održavaju koncerti te manifestacije. Informaciju također možemo primiti kao povod za suočavanje s nekim malo poznatim trenucima iz povijesti jazz-kulture na području Liburnije.
Čitajte dalje
Nesuđeni aerodrom na Urinju
Postoje obljetnice koje se daju na sav glas, talambasa se sve u šesnaest. Nema u tomu ništa loše, dapače. No, ponekad se događa da ima i onih koje prolaze neprimjetno, gotovo u muku, ne isključivo zato što je okruženje za njih nezainteresirano, već i zato što akteri kojih se takva obljetnica izravno tiče o njoj šute. Gdjekad je razlog tomu nemanje svijesti o obljetnici ili njezinoj vrijednosti, a gdjekad dojam zbog kojeg iznad glava zatitra pitanje – možda se to akteri vlastite obljetnice srame?
Čitajte dalje
Nikola Kraljić usudio se griješiti i sanjati
Znam da je možda mrvu rano – povod će, kako to voli kazati pravničkim žargonom inficirana čeljad, „stupiti na snagu“ krajem ovoga mjeseca – ali vođen mudrošću kako je stoput bolje uraniti nego okasniti, već sada velim: Sretan ti rođendan, Nikolo Kraljiću!
Čitajte dalje
Gdje su nestale swinging fifties?
Gledajući razrogačenih očiju kako mi na stol pada bujica informacija o zabavnom životu grada na Rječini 50-tih, nisam mogao vjerovati. Očekivao sam neku vrstu čemera, u najboljem slučaju mjestimične proplamsaje nečega drukčijeg od modusa vivendi diktiranog radnim ritmom tvorničkih hala, lučkih dizalica i brodograditeljskih navoza, koji imperativno određuju radnom narodu kada zorom ustaje, a kada liježe.
Čitajte dalje
Glazba i plastika
Već godinama zatrpavan tvrdnjama kako su gramofonske ploče stvar prošlosti i kako se približava trenutak kada će nepovratno izaći iz naših života, ovih mi je dana u mislima zaiskrilo pitanje – a kako su u naše živote ušle?
Čitajte dalje
Boris Ilić, osvajač prve svjetske sportske krune za Hrvatsku
Upitamo li prolaznike na riječkom Korzu, zagrebačkoj Ilici ili dubrovačkom Stradunu za ime sportaša koji je Republici Hrvatskoj donio prvu medalju s europskog ili svjetskog prvenstva, pomažući u prvim danima samostalnosti međunarodnoj afirmaciji Hrvatske, odgovor će najčešće biti – muk. Ili pak netočan, nižući imena prema starom, (ne)dobrom školskom načelu pokušaja i pogreške. Pa dok ispitivač tolerira…
Čitajte dalje
Ante Škrobonja, prvi rock fotograf u Jugoslaviji
Jesu li sinonim za rock’n’roll električne gitare? One iste po kojima je cijeli prvi naraštaj ovdašnjih rock-bukača prozvan „električarima“?
Čitajte dalje
Zašto u Zagrebu vole lagati III dio
Ni šahovnica nije što je bilaSpletom okolnosti, nedavno se preda mnom našla tema vezana uz povijest šaha na riječkom području. Ne usuđujem se reći da sam sa drevnom igrom na 64 polja u posebno srdačnim odnosima, ali u svemu čovjek može naći nešto zanimljivo, pa se i tu nisam našao zakinut. Ukucavši u internetsku tražilicu […]
Čitajte dalje
Zašto u Zagrebu vole lagati II dio
Delegat nepostojećeg HNS-a Stojim pred riječkom spomen-pločom i pokušavam dokučiti kako je takvo što moguće, ne nalazim razumna objašnjenja, pa razočaran odlučujem odustati. S noge na nogu valja mi smjerom iz kojeg sam došao. Blagdanski je šušur, Korzo načičkano prodajnim štandovima s kojih ne prestaju pozivi na kupnju. U vidokrug mi ulazi kontejner nakladničke kuće […]
Čitajte dalje
Zašto u Zagrebu vole lagati
Volite li čokoladu? Prebirem mislima, nižem imena znanaca i prijatelja, onih s kojima sam u društvu svaki dan i onih s kojima se viđam povremeno, ali se ne mogu sjetiti nikoga tko bi na to pitanje pružio razočaravajući odgovor. Svima se lice smjesta razvuče u osmijeh.
Čitajte dalje